Umirovljena veteranka Europskog parlamenta Doris Pack i dalje vrlo aktivno prati zbivanja na Zapadnom Balkanu i govori o situaciji u Bosni i Hercegovini uo\u010di jesenskih parlamentarnih izbora\u2026<\/p>\n\n\n\n
Doris Pack, umirovljena veteranka Europskog parlamenta, jedna je od inicijatorica i osniva\u010dica Nagrade Lux i Potprograma Media. Nagradu Lux od 2007. godine Europski parlament dodjeljuje za europska dostignu\u0107a u kinematografiji, a od 2020. o pobjedniku odlu\u010duju glasovi publike zemalja \u010dlanica i zastupnika u Europskom parlamentu, pri \u010demu svaki nosi 50 posto kona\u010dne odluke.<\/p>\n\n\n\n
Pro\u0161loga tjedna u Europskom parlamentu u Strasbourgu nagradu Lux dobio je film \u201eQuo vadis Aida\u201c nagra\u0111ivane <\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n bosanskohercegova\u010dke redateljice Jasmile \u017dbani\u0107. U finale su u\u0161la tri filma, animirani film o afganistanskom izbjeglici u Danskoj \u201eBijeg\u201c danskog redatelja Jonasa Pohera Rasmussena te \u201eKona\u010dna sloboda\u201c, film o homoseksualcu koji zavr\u0161ava u zatvoru u poslijeratnoj Njema\u010dkoj austrijskog redatelja Sebastiana Meisea. Sva tri filma imala su besplatne projekcije u svih 27 zemalja \u010dlanica i bili su titlovani na sve slu\u017ebene jezike EU-a.<\/p>\n\n\n\n Na dodjeli nagrade kao i svakoga puta bila je i Doris Pack, ugledna njema\u010dka politi\u010darka, \u010dlanica CDU-a koja je od 1974. do 1989. bila zastupnica u njema\u010dkom Bundestagu, a od 1989. do 2014. zastupnica u Europskom parlamentu.<\/p>\n\n\n\n Danas predsjeda Francusko-njema\u010dkom fondacijom za kulturnu suradnju, generalna je tajnica Francusko-njema\u010dkog vije\u0107a za kulturu i predsjednica \u017eenskog ogranka Europske pu\u010dke stranke.<\/p>\n\n\n\n Doris Pack bila je velika zagovarateljica hrvatskog ulaska u EU, a kao dugogodi\u0161nja predsjednica Izaslanstva Europskog parlamenta za zemlje jugoisto\u010dne Europe, izuzetno dobro poznaje situaciju u Hrvatskoj i zemljama Zapadnog Balkana.<\/p>\n\n\n\n Priznaje da je prvi rat koji je do\u017eivjela na terenu bio onaj u Hrvatskoj i prisjetila se svog boravka u ratom pogo\u0111enom Karlovcu, gdje je posjetila bolnicu s ranjenim hrvatskim vojnicima. Dvojci mladih ljudi koji su ostali bez nogu, uz pomo\u0107 humanitarnih akcija \u017eena EPP-a uspjela je osigurati ortopedska pomagala i rehabilitaciju i to joj je danas posebno drago jer ju je duboko pogodila velika tragedija koju su do\u017eivjeli. A na rat u Hrvatskoj i BiH posljednjih mjeseci podsje\u0107a je brutalna ruska agresija na Ukrajinu. Kao jedna od inicijatorica i osniva\u010dica nagrade Lux za najbolji europski film ka\u017ee kako je zadovoljna ovogodi\u0161njom selekcijom finalista jer ta tri filma govore o aktualnim temama u svim europskim dru\u0161tvima. Nakon dodjele ovogodi\u0161nje nagrade u Europskom parlamentu, u Strasbourgu Doris Pack dala je intervju tjedniku Nacional.<\/p>\n\n\n\n Zahvaljuju\u0107i va\u0161oj inicijativi za potporu i promociju europske filmske industrije, nagrada Lux za najbolji europski film dodijeljena je i ove godine. \u0160to povezuje ta tri posve razli\u010dita filma?<\/strong><\/p>\n\n\n\n Film \u201eVelika sloboda\u201c govori o ljudima druga\u010dije seksualne orijentacije koji su desetlje\u0107ima i stolje\u0107ima bili poni\u017eavani, osu\u0111ivani i ka\u017enjavani zatvorom. To pokazuje koliko smo nehumani bili \u010dak i u demokratskim dru\u0161tvima. I u Njema\u010dkoj nam je trebalo dugo vremena prije nego \u0161to smo homoseksualnim osobama dali njihova zakonska prava.<\/p>\n\n\n\n Nadam se da taj film otvara o\u010di i mislim da bi ga se trebalo pokazivati u \u0161kolama, kao dio obrazovanja. Drugi film je o sudbini izbjeglica, kroz pri\u010du Afganistanca koji je pobjegao u Dansku kao dje\u010dak. Taj film govori o stvarima koje ne mo\u017eemo niti zamisliti, dok ih ne vidimo. To su univerzalne, europske pri\u010de i za takve probleme moramo prona\u0107i rje\u0161enja na europskoj razini. I tre\u0107i film \u201eQuo vadis Aida\u201c potresna je pri\u010da o genocidu u Srebrenici. Iako se niti jedan ne bavi ratom u Ukrajini, poveznica s posljednjim filmom je o\u010dita. Ti filmovi titlovani su na 24 slu\u017ebena jezika EU-a i prikazivani besplatno u svim zemljama \u010dlanicama. Zbog toga sam posebno ponosna.<\/p>\n\n\n\n Ovogodi\u0161nju nagradu \u201eLux\u201c dobio je film \u201eQuo vadis Aida\u201c bosanskohercegova\u010dke redateljice Jasmile \u017dbani\u0107. U Srbiji i Republici Srpskoj i dalje negiraju taj genocid, a Milorad Dodik ne skriva ambicije za odcjepljenjem. Kolika je opasnost od novog rata?<\/strong><\/p>\n\n\n\n Ne vjerujem da postoji opasnost novog rata. Jer ovoga puta tamo ne bismo imali UN-ove mirovne snage koje ne mogu u\u010diniti ni\u0161ta, kao \u0161to je prikazano u filmu, ve\u0107 bismo imali vojnike NATO-a. Toga je Milorad Dodik itekako svjestan. Ali ono \u0161to gledamo ve\u0107 godinama, to je rat u glavama tih ljudi, odnosno politi\u010dkih vo\u0111a, to je rat koji oni vode protiv svojih gra\u0111ana. Jer ja znam da obi\u010dni ljudi u BiH \u017eele \u017eivjeti zajedno, ja ih poznajem, jer sam \u010desto me\u0111u njima. Oni se u ovoj situaciji osje\u0107aju izgubljeno. Neki od politi\u010dkih vo\u0111a sasvim sigurno ne rade u njihovu interesu, ve\u0107 u interesu svojih vlastitih d\u017eepova, neovisno o tome kojoj stranci, odnosno kojem narodu pripadaju.<\/p>\n\n\n\n \u2018Hrvati ne \u017eele podijeliti BiH, dok Dodik to \u017eeli. A u Republici Srpskoj gotovo da i nema Hrvata. Nitko o tome ne govori. Moj dobri prijatelj, banjalu\u010dki biskup Komarica, osje\u0107a se potpuno izgubljenim\u2019<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n Nisam vi\u0161e u Bundestagu i nisam vidjela taj nacrt. Mogu komentirati samo ono \u0161to sam \u010dula, ali smatram da su u pravu. Jer problem su politi\u010dki lideri, a ne ljudi. Kada god sam bila u regiji, bila sam uvijek otvorena. Zato mi se ljudi jo\u0161 uvijek obra\u0107aju i pi\u0161u mi, jer misle da sam jo\u0161 uvijek aktivna u politici. \u0160to se ti\u010de Dodika i \u010covi\u0107a, njih dvojica sura\u0111uju, ali situacija s Dodikom je ipak druga\u010dija, zato \u0161to on \u017eeli Republiku Srpsku izdvojiti iz BiH. Djelomi\u010dno mogu razumjeti \u010covi\u0107evo razmi\u0161ljanje, zato \u0161to Ustav nije sasvim korektan prema Hrvatima. Naime, Hrvati ne mogu sami izabrati svog \u010dlana Predsjedni\u0161tva, zato \u0161to i Bo\u0161njaci tako\u0111er mogu glasati za hrvatskog kandidata. Naravno da se na to mo\u017ee re\u0107i da \u010covi\u0107 sve ovo radi zato \u0161to on \u017eeli biti izabran. Mo\u017eda je to i to\u010dno, ali i dalje stoji \u010dinjenica da Ustav to pitanje ne ure\u0111uje na pravedan na\u010din. Me\u0111utim, dodatni problem je i pitanje \u201eostalih\u201c, gra\u0111ana svih drugih nacionalnosti koji nemaju svog kandidata. Kritizirala sam \u010covi\u0107a, jer on ne \u017eeli da se prona\u0111e rje\u0161enje i zato su mu potrebni drugi koji bi mogli pomo\u0107i, dok Dodiku treba netko takav, kao \u010covi\u0107, kako bi pokazao da ima partnera. No jo\u0161 jednom ponavljam \u2013 Hrvati ne \u017eele podijeliti BiH, dok Dodik to \u017eeli. A u Republici Srpskoj gotovo da i nema Hrvata. Nitko o tome ne govori. Moj dobri prijatelj, banjalu\u010dki biskup Komarica, s kojim sura\u0111ujem jo\u0161 od 1990-ih, osje\u0107a se potpuno izgubljenim. Hrvati iz Hercegovine ni najmanje ne mare za ono malo Hrvata u Republici Srpskoj.<\/p>\n\n\n\n Mislite li da je nakon vi\u0161e od 25 godina potrebno mijenjati Daytonski sporazum?<\/strong><\/p>\n\n\n\n Jo\u0161 uvijek svakog dana pratim \u0161to se doga\u0111a u regiji, pa i u BiH. I tu\u017ena sam, jer je pro\u0161lo toliko godina od Daytona, a tu smo gdje jesmo. Sukobi izme\u0111u naroda jednako su duboki kao i 1996. Rekla sam to nedavno i na konvenciji Europske pu\u010dke stranke u Rotterdamu. I istaknula \u010dinjenicu da, kada se tra\u017ei rje\u0161enje za krize, za stolom nikada ne sjedi nijedna \u017eena. Ni u Daytonu nije bilo nijedne \u017eene. Tamo su bili samo \u201eveliki mu\u0161karci\u201c, od kojih je svaki \u017eelio svoj dio teritorija. Da je tamo sjedila razumna \u017eena, rekla bi im: slu\u0161ajte, na\u0161a djeca trebaju mir, ne vodite ih u nove ratove. Moram priznati da je taj Ustav potpuno sulud. Republika Srpska, koja je po\u010detkom devedesetih bila nezakonita tvorevina, njime je ozakonjena. A s druge strane je hrvatsko-bo\u0161nja\u010dka federacija, koja je dogovorena i prije, u Washingtonu. To su dva dijela dr\u017eave koji zapravo nemaju nikakve veze jedan s drugim. Republika Srpska logi\u010dno je strukturirana, ima lokalne vlasti i nacionalni parlament. Federacija BiH ima 10 kantona, 137 ministara, lokalne vlasti, federalni parlament, federalnu vladu i jo\u0161 Vije\u0107e ministara u Sarajevu. Takva dr\u017eava s takvom strukturom ne mo\u017ee opstati.<\/p>\n\n\n\n Koliko je me\u0111unarodna zajednica odgovorna za takvu situaciju jer je ona nametnula Daytonski sporazum?<\/strong><\/p>\n\n\n\n Me\u0111unarodna zajednica trebala bi biti otvorena i puno glasnije reagirati na ono \u0161to se doga\u0111a u BiH. Jeste li \u010duli da je itko ozbiljno reagirao na ono \u0161to Dodik govori i radi? Ne. A to je opasno. Zanemarivanje je ono \u0161to smo vidjeli u Ukrajini. Ovo \u0161to se doga\u0111a u BiH moramo ozbiljno shvatiti. I trebalo bi dati do znanja Dodiku da ne\u0107e dobiti europski novac, sve dok se tako pona\u0161a i poku\u0161ava dezintegrirati BiH. On je dobar prijatelj s Vu\u010di\u0107em, a pogledajte \u0161to Vu\u010di\u0107 radi u ovom trenutku.<\/p>\n\n\n\n Zar ne bi bilo lak\u0161e i logi\u010dnije da se ukine glasanje po nacionalnim strankama i da BiH postane gra\u0111anska dr\u017eava?<\/strong><\/p>\n\n\n\n Ja mislim da prije svega gra\u0111ani BiH trebaju sjesti zajedno i dogovoriti Ustav prema kojem je svatko predstavljen ravnopravno. Ali to nikome ne daje za pravo da govori o svom nacionalnom interesu. Jer taj je interes je sada toliko vezan uz korupciju, osobito uz ovakav oblik ure\u0111enja Federacije i to na svim razinama. Ako \u017eelite ne\u0161to obaviti na lokalnoj razini, onda se odluka o tome prebacuje na kanton. Ako je u kantonu netko drugi na vlasti, ta stvar nikada ne\u0107e biti odra\u0111ena i tako dalje i tako dalje.<\/p>\n\n\n\n Hrvatske stranke u BiH tvrde da \u0107e bojkotirati izbore u jesen, ako se do tada ne promijeni Izborni zakon. Kako to komentirate?<\/strong><\/p>\n\n\n\n Ta promjena Izbornog zakona visi u zraku ve\u0107 godinama. Ne mo\u017eete sada, nekoliko mjeseci pred izbore re\u0107i ne, mi ne\u0107emo sudjelovati. Problem je da se te promjene nisu dogodile prije. Tko je kriv za to? Pa, u ovom slu\u010daju, nikada ne gledamo na bo\u0161nja\u010dku stranu. Uvijek se gleda na one koji su glasni, a to su Dodik i \u010covi\u0107. Smatram da predstavnici triju naroda napokon moraju shvatiti da ljudi \u017eele \u017eivjeti zajedno i da je njihov zadatak da im to omogu\u0107e. Ljudi nam govore da me\u0111unarodna zajednica, odnosno EU ne radi na tome dovoljno. To je to\u010dno. Jer mi ne reagiramo na neke negativne pojave na vrijeme i ne poma\u017eemo u kreiranju druga\u010dije politi\u010dke situacije i atmosferu. Ne pokazujemo dovoljno interesa kako bismo svim stranama pomogli u pregovorima.<\/p>\n\n\n\n Osobito u situaciji u kojoj Rusija prijeti sli\u010dnim scenarijem kao u Ukrajini i BiH.<\/strong><\/p>\n\n\n\n Da, poznato je da Dodik otvoreno podr\u017eava Putina, a to \u010dini i \u010covi\u0107. Ali za mene je jo\u0161 ve\u0107i problem ono \u0161to radi hrvatski predsjednik Zoran Milanovi\u0107. \u017dao mi je premijera Andreja Plenkovi\u0107a koji je istinski Europljanin i u ovoj se situaciji pona\u0161a korektno. Pritom ne mislim da Milanovi\u0107 radi za Putina, on je njemu predaleko. On radi za sebe i gleda isklju\u010divo vlastite interese, kako bi dobio glasove na drugoj strani. Smatram da je to velika sramota za njega, a na \u017ealost i za Hrvatsku. Milanovi\u0107 uni\u0161tava imid\u017e Hrvatske u Europskoj uniji.<\/p>\n\n\n\n Plenkovi\u0107 je uvjereni Europljanin u Bruxellesu, ali kod ku\u0107e ima velikih problema s korupcijom u Vladi. U posljednjih 5 godina smijenio je 15 ministara zbog sumnje na korupciju.<\/strong><\/p>\n\n\n\n O tome ne znam dovoljno, ali korupcija je problem. Ne samo u Hrvatskoj, ve\u0107 i diljem cijele regije. No koliko znam, predsjednik Europskog vije\u0107a Charles Michel je nedavno jeo \u0107evap\u010di\u0107e s Aleksandrom Vu\u010di\u0107em. Kako to tuma\u010diti \u2013 je li Vu\u010di\u0107 korumpiran ili nije? Je li njegova vlada proeuropska ili proruska? Ne mogu razumjeti te fotografije jer daju jako puno mogu\u0107nosti za pogre\u0161na tuma\u010denja. Naravno, Vu\u010di\u0107 je jako sretan zbog toga. Sje\u0107am se da je prilikom susreta uvijek nastojao poljubiti Angelu Merkel, ali mu ona nikada nije dopustila i uspjela je to izbje\u0107i. Zapravo je sramota da EU nije dovoljno jak i dovoljno anga\u017eiran na Zapadnom Balkanu. I zato se i pojavila ta inicijativa \u201eOtvorenog Balkana\u201c koju \u017eele samo Vu\u010di\u0107 i Rama. Europa ula\u017ee golem novac u zemlje regije, a to nitko ne zna i nigdje se ne vidi. Kada Kinezi investiraju u Srbiju, Vu\u010di\u0107 ljubi kinesku zastavu, a nisam ga vidjela da to radi i s europskom.<\/p>\n\n\n\n Zemljama Zapadnog Balkana odavno je obe\u0107ana europska perspektiva, no Bugarska je politi\u010dki blokirala Sjevernu Makedoniju i Albaniju i ne mogu otvoriti pregovore, iako su ispunile sve uvjete. Kakav je va\u0161 stav o tome?<\/strong><\/p>\n\n\n\n Osobno sam za to da se i Albaniji i Sjevernoj Makedoniji kona\u010dno otvore pregovori, ali isto tako smatram da se situacija s pravosu\u0111em i korupcijom, kao i proizvodnjom narkotika u Albaniji, na \u017ealost, pogor\u0161ala u posljednjih nekoliko godina. \u010cini mi se da je Albanija u trenutku kada je dobivala status kandidatkinje bila u boljoj situaciji nego \u0161to je danas. Mislim da premijer Rama \u0161titi korupciju i zloupotrebljava svoj polo\u017eaj i ne vodi zemlju u pravom smjeru. No bez obzira na to uvjerena sam da EU treba i\u0107i dalje s pro\u0161irenjem i umjesto da inzistira na otvaranju i zatvaranju jednog po jednog poglavlja, bez nekog vidljivog efekta, treba dati tim zemljama korak po korak pristup zajedni\u010dkom tr\u017ei\u0161tu, dakako, uz prilago\u0111avanje njihova zakonodavstva europskim standardima. Kada bi se tamo popravila ekonomska situacija i s reformama bi i\u0161lo lak\u0161e.<\/p>\n\n\n\n \u2018Sramota je da Europska unija nije dovoljno jaka i dovoljno anga\u017eirana na Zapadnom Balkanu. I zato se i pojavila ta inicijativa \u2018otvorenog Balkana\u2019 koju \u017eele samo Vu\u010di\u0107 i Rama\u2019<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n Da se tome ne nadam, mislim da bih plakala cijelo vrijeme. Nadam se da je to mogu\u0107e i zato kroz fondaciju Konrad Adenauer puno radimo s mladim ljudima. Mnogi od njih bili su i sta\u017eisti u mom uredu, dok sam jo\u0161 bila u Europskom parlamentu. Uvijek sam im govorila \u2013 u\u0111ite u politiku, iskoristite to svoje znanje, pridru\u017eite se nekoj politi\u010dkoj stranci u svojoj zemlji, nije va\u017eno kojoj. Ali poku\u0161ajte pomo\u0107i da se te stranke promijene iznutra. Na \u017ealost, oni koji su to u\u010dinili nai\u0161li su na \u201estakleni strop\u201c. Nisu mogli napredovati unutar stranke, ako nisu bili jedni od \u201enjihovih\u201c i razmi\u0161ljali kao njihovi vo\u0111e.<\/p>\n\n\n\n Od po\u010detka ruske agresije postoji strah od \u0161irenja sukoba na regiju, a ruski du\u017enosnici, ministar vanjskih poslova i njihovi glasnogovornici stalno prijete, posljednje smo \u010duli prijetnje zemljama koje su zatvorile zra\u010dni prostor kako ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov ne bi mogao u Beograd. Koliko ozbiljno trebamo uzeti te prijetnje?<\/strong><\/p>\n\n\n\n Trebamo uzeti ozbiljno \u010dinjenicu da je Rusija prisutna u regiji. Nekada otvoreno, nekada skriveno. Veleposlanik Rusije u BiH govorio je vrlo otvoreno i prijetio. Sve dok ih podr\u017eavaju njihovi dobri prijatelji, poput Vu\u010di\u0107a ili Dodika, trebamo se bojati. Vu\u010di\u0107u kona\u010dno treba re\u0107i: ako \u017eelite postati \u010dlanica EU-a, morate izabrati stranu. U tome EU nije dovoljno sna\u017ean i ne vr\u0161i dovoljno sna\u017ean pritisak. Rusija tu igra igru i ima samo jedan cilj. A to je stvarati probleme unutar Europske unije. Ne \u017eele da se zemlje regije pridru\u017ee ni EU-u ni NATO-u, zapravo, ne \u017eele ni demokraciju. Za\u0161to bi Rusima bilo u interesu da BiH funkcionira kao dr\u017eava? Nikada im to ne\u0107e biti interes, nikada.<\/p>\n\n\n\n Mislite li da su europske sankcije Rusiji doista u\u010dinkovite i da \u0107e zaustaviti agresiju?<\/strong><\/p>\n\n\n\n Situacija u Rusiji nije jo\u0161 dovoljno te\u0161ka da bi ljudi shvatili \u0161to im je Putin u\u010dinio. Putin jako dobro zna da NATO nije nikakva prijetnja Rusiji, jer cilj postojanja NATO-a je obrana, a ne napad. Putin nije \u017eelio da se demokracija razvija u Ukrajini, jer bi se onda pro\u0161irila i na Rusiju. A on sigurno ne \u017eeli postati demokrat, iako ima navodno slobodne izbore u svojoj zemlji.<\/p>\n\n\n\n \u2018Ne mislim da Milanovi\u0107 radi za Putina, on je njemu predaleko. On radi za sebe i gleda isklju\u010divo vlastite interese, kako bi dobio glasove na drugoj strani. Smatram da je to velika sramota za njega\u2019 Viktor Orban je dobio \u0161to je \u017eelio i onemogu\u0107io embargo na rusku naftu. Kako je mogu\u0107e da jedan \u010dovjek na takav na\u010din razbija europsko jedinstvo?<\/strong><\/p>\n\n\n\n Nije ga uspio razbiti, ali \u010dinjenica jest da radi probleme. Naime, mi nismo nikada vjerovali da \u0107e postojati dr\u017eave unutar EU-a koje se vi\u0161e ne\u0107e dr\u017eati temeljnih europskih na\u010dela, koja su morale ispuniti da bi postale \u010dlanice. Da su te zemlje danas kandidatkinje, nikada ne bi u\u0161le. Smatram da je najve\u0107i problem jednoglasno odlu\u010divanje koje ko\u010di napredak. Morali bismo to promijeniti, a to mo\u017eemo promijeniti ako promijenimo Europski ugovor, a to je inicijativa koju je pro\u0161log tjedna pokrenuo Europski parlament. Kako to mo\u017eemo u\u010diniti jednoglasno, nije mi jasno. No za sada, jedini na\u010din na koji ne\u0161to mo\u017eemo posti\u0107i s vo\u0111ama poput Orbana je preko novca. Na \u017ealost. To nije europski princip i nisu europske vrijednosti, da se do\u0111e do odre\u0111enih dogovora preko novca. Ali je na kraju tako.<\/p>\n\n\n\n
Njema\u010dki parlamentarci pripremaju rezoluciju o BiH pod nazivom \u201cPru\u017eiti podr\u0161ku Bosni i Hercegovini na putu u bolju budu\u0107nost\u201d. U Nacrtu rezolucije stranke vladaju\u0107e koalicije od njema\u010dke vlade tra\u017ee poja\u010dani anga\u017eman u BiH, kao najodgovornije za rastu\u0107e napetosti i separatisti\u010dke tendencije u BiH navode se nacionalisti\u010dki lideri, a osobito SNSD-a Milorad Dodik i HDZ-a Dragan \u010covi\u0107. Sla\u017eete li se s tom tezom?<\/strong><\/p>\n\n\n\n
Vjerujete li da BiH ima \u0161anse kao dr\u017eava s promjenom generacije politi\u010dara?<\/strong><\/p>\n\n\n\n
<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n