Ured Visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini Christiana Schmidta poslao je ju\u010der diplomatsku notu hrvatskom veleposlanstvu u Sarajevu zbog izjava predsjednika Republike Zorana Milanovi\u0107a koji je u vi\u0161e navrata govorio kako je Schmidt nelegalni predstavnik, budu\u0107i da ga nije potvrdilo Vije\u0107e sigurnosti Ujedinjenih naroda.<\/p>\n\n\n\n
Schmidt se u prosvjednoj noti referira na Milanovi\u0107eve izjave i podsje\u0107a da je Hrvatska potpisnica Daytonskog sporazuma i Aneksa 10, odnosno Sporazuma o civilnoj provedbi mirovnog rje\u0161enja, u kojem se definira i djelovanje visokog predstavnika.<\/p>\n\n\n\n “Ured Visokog predstavnika, u ovom kontekstu, ljubazno moli hrvatske vlasti da se suzdr\u017ee od izno\u0161enja neutemeljenih optu\u017ebi o imenovanju i statusu Visokog predstavnika”, pi\u0161e Schmidt u prosvjednoj noti hrvatskom veleposlanstvu u BiH.<\/p>\n\n\n\n Ina\u010de, u Aneksu 10 Daytonskog sporazuma pi\u0161e kako potpisnice “zahtijevaju postavljanje Visokoga predstavnika, koji \u0107e biti imenovan u skladu s relevantnim rezolucijama Vije\u0107a sigurnosti UN-a, kako bi stranama olak\u0161ao napore, pokrenuo i, ako je prikladno, uskla\u0111ivao aktivnosti organizacija i agencija koje su anga\u017eirane u civilnom aspektu mirovnoga rje\u0161enja na taj na\u010din \u0161to \u0107e provoditi zada\u0107e povjerene rezolucijom Vije\u0107a sigurnosti”, te se navodi i da \u0107e strane potpisnice “u potpunosti sura\u0111ivati s Visokim predstavnikom, te njegovim osobljem, kao i s me\u0111unarodnim organizacijama i agencijama, kao \u0161to je predvi\u0111eno u \u010dlanku IX. Op\u0107ega okvirnog sporazuma.<\/p>\n\n\n\n Rusija se, podsjetimo, protivila izboru Schmidta kao stalna \u010dlanica Vije\u0107a sigurnosti, pa ga Vije\u0107e za implementaciju mira, odnosno njegov Upravni odbor, nisu jednoglasno imenovali. Njegovom imenovanju protivio se i Milorad Dodik, srpski \u010dlan Predsjedni\u0161tva BiH, a i on, kao i Milanovi\u0107, smatra da je nelegalno izabran.<\/p>\n\n\n\n U Vije\u0107u sigurnosti nije donesena rezolucija o njegovu imenovanju. I dok s jedne strane Rusija i Srpska, kao i Milanovi\u0107, tvrde da nije legalno izabran jer nije bilo rezolucije, me\u0111unarodna zajednica ka\u017ee da za to ni nije trebala rezolucija, te da ni njegov prethodnik nije izabran na taj na\u010din.<\/p>\n\n\n\n Kada je Schmidt prvi put nakon \u0161to je izabran, 11. lipnja govorio na sjednici Vije\u0107a sigurnosti, Rusija i Kina su bile protiv toga, ali je ipak predstavio prvo izvje\u0161\u0107e o BiH, u kojem je kritizirao Dodika, ali i najave HDZ-a BiH da \u0107e pokrenuti procese uspostave tre\u0107eg entiteta ukoliko ne do\u0111e do dogovora o izmjeni izbornog zakona koji bi Hrvatima garantirao jednakopravnost u izboru svojih politi\u010dkih predstavnika u vlasti.<\/p>\n\n\n\n Predsjednik Milanovi\u0107 vi\u0161e je puta u zadnjih mjesec dana govorio da je Schmidt nelegalno izabran, te ga pozivao da koriste\u0107i bonske ovlasti izmijeni izborni zakon u BiH. Ponovio je to i na dana\u0161njoj konferenciji za medije, napominju\u0107i kako je to rekao i Ustavni sud BiH.<\/p>\n\n\n\n Ustavni sud BiH presudio je 2016. u slu\u010daju Ljubi\u0107 da postoje\u0107i izborni zakon BiH diskriminira konstitutivne narode jer omogu\u0107uje brojnijim Bo\u0161njacima da biraju dio hrvatskih predstavnika u Domu naroda parlamenta Federacije BiH.<\/p>\n\n\n\n Schmidt je ve\u0107 iskoristio bonske ovlasti kako bi nametnuo odluku o financiranju nadolaze\u0107ih izbora u BiH nala\u017eu\u0107i izdvajanje punog iznosa od 6.3 milijuna eura koliko je tra\u017eilo Sredi\u0161nje izborno povjerenstvo nasuprot 4.8 milijuna koliko je odobrilo Vije\u0107e ministara BiH.<\/p>\n\n\n\n Od 1997. Ured visokog predstavnika nametnuo je oko 900 razli\u010ditih odluka. Schmidtov prethodnik Valentin Inzko je pred kraj mandata zabranio negiranje genocida i veli\u010danje ratnih zlo\u010dinaca.<\/p>\n\n\n\n Schmidtov stav je da je izborna reforma nu\u017ena, ali da se izbori moraju odr\u017eati ako do nje i ne do\u0111e.<\/p>\n\n\n\n