Devet je godina pro\u0161lo od ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju. I puno, i malo. Ve\u0107ina vas koji ovo \u010ditate sje\u0107a se proslave ve\u010der prije ulaska i snimki no\u0107nog ukidanja carinskih kontrola prema Sloveniji i Ma\u0111arskoj. S druge strane, stasala je cijela nova generacija \u2013 djeca ro\u0111ena te 2013. godine ve\u0107 su uvelike \u0161kolarci.<\/p>\n\n\n\n
Ulazak u desetu godinu Hrvatskog \u010dlanstva u EU donosi nam jo\u0161 dvije va\u017ene integracije \u2013 ulazimo u eurozonu s prvim trenucima sije\u010dnja naredne godine. Kriteriji su ispunjeni, ve\u0107ina postupaka je provedena, ostaje jo\u0161 pokoja formalna odluka pred godi\u0161nje odmore i to je to. Tamo u rujnu po\u010det \u0107e dvojno ozna\u010davanje cijena, a od po\u010detka idu\u0107e godine ponovno \u0107emo nau\u010diti nositi kovanice, najni\u017ea papirna nov\u010danica je, podsjetimo, pet eura.<\/p>\n\n\n\n
Ono \u0161to je sada postalo vrlo izvjesno, ne\u0107emo jo\u0161 re\u0107i sigurno, no vrlo izvjesno je istovremeni ulazak u \u0161engensko podru\u010dje \u2013 \u0161to zna\u010di ukidanje nadzora unutarnjih granica.<\/p>\n\n\n\n
Prvo prema Sloveniji i Ma\u0111arskoj, a par mjeseci kasnije i ako zrakoplovom putujete u drugu dr\u017eavu \u0161engenskog podru\u010dja. Dakle, ne\u0107e biti ni sada postoje\u0107e osnovne grani\u010dne kontrole \u2013 mo\u0107i \u0107ete u Sloveniju u shopping, u \u010cate\u017e na kupanje ili na put sve do Portugala bez ikakvih grani\u010dnih kontrola.<\/p>\n\n\n\n
Stoga, vrijeme je da se osvrnemo na ovih devet godina, na Hrvatsku u Europskoj uniji, pi\u0161e Index.hr<\/sup><\/strong>.<\/p>\n\n\n\n Europska unija je donijela puno toga dobrog<\/strong><\/p>\n\n\n\n Je li nas Europska unija na neki na\u010din promijenila? Jest, i to nabolje. Koliko god opravdano grintali zbog europske birokracije, imamo, primjerice, bolje propise o za\u0161titi potro\u0161a\u010da. Da nema Europske unije, kada bi sabor donio, primjerice, pravila o povratu robe koju kupimo online ili pravo raskida ugovora s operaterom ako promijeni cijene paketa? Imamo bolju razinu za\u0161tite osobnih podataka i prava na pristup informacijama. Telefoniranje iz susjedne dr\u017eave EU ne ko\u0161ta kao zlato.<\/p>\n\n\n\n Imamo velik izbor roba po dobrim cijenama jer bez problema kupujemo po internetskim trgovinama po Europi. \u010cak nam je i sudstvo ne\u0161to bolje, a i neke korupcijske afere su razotkrivene zbog slu\u017ebenih i neslu\u017ebenih akcija tijela Europske unije.<\/p>\n\n\n\n Od Europske unije kao jedna od slabije razvijenih dr\u017eava dobivamo i neki novac, znatno vi\u0161e nego \u0161to upla\u0107ujemo. Pelje\u0161ki most ne bi bio sagra\u0111en da nema EU-novca. A va\u017ean je svakome tko radi i posluje u ju\u017enom dijelu Hrvatske. Dodatno, Hrvatska je ulaskom u Europsku uniju potvrdila svoju pripadnost srednjoeuropskom i mediteranskom krugu, u koji civilizacijski i spadamo.<\/p>\n\n\n\n \u0160anse koje smo propustili<\/strong><\/p>\n\n\n\n No puno \u0161ansi smo i propustili. Uz sve na\u0161e luke i pri\u010du o hrvatskoj pomorskoj i lu\u010dkoj tradiciji \u2013 najva\u017enija luka na ovom dijelu Jadrana je Koper, dakle slovenska luka. Slovenija je, dok smo mi mudrijali, pametno razvijala svoju lu\u010dku infrastrukturu.<\/p>\n\n\n\n Standard nam je realno rastao, ali je drugima rastao znatno br\u017ee. Jedna od zna\u010dajnijih vijesti zadnjih godina bila je da nas je neko\u0107 iznimno siroma\u0161na Rumunjska presko\u010dila u BDP-u po stanovniku, mjereno po paritetu kupovne mo\u0107i. Drugim rije\u010dima, prosje\u010dan Rumunj ima ve\u0107i standard od prosje\u010dnog Hrvata. Jo\u0161 uvijek ima apsolutno manju pla\u0107u, ali ima i ni\u017ee tro\u0161kove.<\/p>\n\n\n\n Politi\u010dki smo oti\u0161li i natrag \u2013 u 2022. godini Hrvatska ima samo jednu veliku nacionalnu politi\u010dku stranku \u2013 HDZ. Ta stranka jedina ima operativnu organizaciju u svakom gradu i op\u0107ini, ta stranka je daleko najja\u010da i ta stranka i dalje upravlja velikom ve\u0107inom Hrvatske. Sve druge velike stranke su se na ovaj ili onaj na\u010din raspale \u2013 a nove nisu u stanju poslo\u017eiti nacionalnu organizaciju. HDZ taj polo\u017eaj uvelike koristi, a jo\u0161 se ne vidi netko tko bi ga tu ugrozio. SDP, druga najve\u0107a stranka, raspada se \u0161to kadrovski, \u0161to u bezidejnosti.<\/p>\n\n\n\n Hrvati su uvelike iskoristili mogu\u0107nost rada u Europi<\/strong><\/p>\n\n\n\n Ulazak u Europsku uniju pokazao nam je da ne samo da imamo inertnu i zastarjelu dr\u017eavnu i javnu upravu ve\u0107 i da su jednako nesposobne i uprave mnogih privatnih firmi. Ulazak u EU omogu\u0107io je Hrvatima rad u drugim dr\u017eavama Unije, a prije dvije godine istekli su i zadnji moratoriji na kretanje radne snage, primjerice za Austriju.<\/p>\n\n\n\n U neke dr\u017eave moglo se odlaziti jo\u0161 2013., no od 1. srpnja 2020. hrvatski gra\u0111ani mogu bez prepreka raditi bilo gdje u EU i to uvelike \u010dine \u2013 oti\u0161lo ih je par stotina tisu\u0107a. Mnogim poslodavcima se vratilo kao bumerang ono tipi\u010dno: “Ako ne\u0107e\u0161 ti, ima tko ho\u0107e!” Ljudi su oti\u0161li ondje gdje su bolje pla\u0107eni, gdje su cijenjeni, gdje je pla\u0107anje prekovremenih normala, a ne ne\u0161to \u0161to se navodi u oglasnicima kao bonus (evo i sada imamo oglase za radnike u kojima se navodi “pla\u0107eni prekovremeni”, kao da to nije zakonska obveza!).<\/p>\n\n\n\n Posebno je zanimljivo potpuno nepoznavanje samog pojma slobode kretanja radne snage od nekih poslodavaca koji sada kukaju kako “nema sezonaca”. Pa kako je kuknjava prili\u010dno jaka, hajdemo sada to objasniti. Radnik koji radi blizu ku\u0107e prihvatit \u0107e manju pla\u0107u nego u Njema\u010dkoj ili Austriji iz sto privatnih i poslovnih razloga \u2013 od toga da je s obitelji do toga da \u017eivi u obiteljskoj ku\u0107i i stanu i ne pla\u0107a najam. No ako ide raditi kao sezonac, sasvim mu je svejedno i\u0161ao raditi na Hvar ili u neko austrijsko ili irsko selo. \u0160tovi\u0161e, uz dana\u0161nje low-cost kompanije, do Austrije ili Irske \u0107ete i br\u017ee i jeftinije nego do Hvara.<\/p>\n\n\n\n Dakle, ako \u017eelite sezonskog radnika \u2013 morate mu ponuditi sli\u010dne uvjete kao i stranac jer ve\u0107 ako ide od ku\u0107e, recimo iz Slavonije, radniku su neki hrvatski otok ili Dublin isto. To \u0161to vi kao poslodavac ne mo\u017eete toliko platiti \u2013 to nije problem radnika.<\/p>\n\n\n\n EU nas je natjerala da se rije\u0161imo dr\u017eavnih gubita\u0161a<\/strong><\/p>\n\n\n\n EU je zabranila (i hvala joj na tome!) sufinanciranja dr\u017eavnih gubita\u0161a, s nekim strogim izuzecima tipa \u017eeljeznice. U brodogradili\u0161ta smo ulupali par desetaka milijardi kuna \u2013 niza\u0161to. Radili smo od uvoznih limova brodove za zapadne naru\u010ditelje ispod cijene, dakle, sufinancirali smo azijsku proizvodnju repromaterijala i njema\u010dke i druge naru\u010ditelje gotovih brodova. A bilo je i puno toga vi\u0161e od brodogradili\u0161ta.<\/p>\n\n\n\n Krajem godine i kuna \u0107e oti\u0107i u povijest. Pla\u0107at \u0107ete istom valutom kao u Austriji, Njema\u010dkoj, Italiji, i, naravno, mo\u0107i to\u010dno svoju pla\u0107u i cijene staviti u omjer bez prera\u010dunavanja. Vrlo mogu\u0107e, kako smo rekli, i bez grani\u010dne kontrole mo\u0107i \u0107ete u Sloveniju i Ma\u0111arsku, \u0161to \u0107e olak\u0161ati putovanja, a i biti vrlo zgodno za hrvatski turizam \u2013 stranci \u0107e lak\u0161e dolaziti na vikende izvan sezone.<\/p>\n\n\n\n