Bez obzira na to koliko pazimo na svoje zdravlje, svi imamo barem jednu lo\u0161u naviku, a ljudi stariji od 40 trebali bi vi\u0161e pripaziti na neke od njih.<\/p>\n\n\n\n
“Mu\u0161karci su rizi\u010dnija skupina u tom smislu jer imaju kra\u0107i \u017eivotni vijek od \u017eena. U mnogim dijelovima svijeta mu\u0161karci \u017eive prosje\u010dno 3-10 godina kra\u0107e od \u017eena”, ka\u017ee dr. Jagdish Khubchandani, profesor javnog zdravlja na Sveu\u010dili\u0161tu New Mexico State. Dodaje: “Mu\u0161karci tako\u0111er provode ve\u0107i broj zdravstveno rizi\u010dnih pona\u0161anja i stilova \u017eivota nego \u017eene.<\/p>\n\n\n\n
Veliki problem me\u0111u mnogim mu\u0161karcima je nedostatak ozbiljnog, odgovornijeg ili pravodobnog shva\u0107anja zdravstvene i preventivne zdravstvene za\u0161tite.<\/p>\n\n\n\n
Va\u0161e tijelo prolazi kroz promjene nakon 40.<\/strong><\/p>\n\n\n\n Dr. Khubchandani ka\u017ee: “Mu\u0161karci stariji od 40 godina moraju shvatiti da tijelo prolazi kroz mnoge promjene u toj dobi. Dakle, kako bi spoznali i dijagnosticirali bilo koje ozbiljno ili kroni\u010dno stanje bolesti \u0161to je ranije mogu\u0107e, mu\u0161karci stariji od 40 godina trebali bi po\u010deti planirati i redovite posjete lije\u010dniku radi op\u0107ih pregleda. To ne samo da \u0107e osigurati brzu dijagnozu bolesti ve\u0107 \u0107e pomo\u0107i informirati osobu o ukupnom zdravstvenom stanju, na\u010dinima pobolj\u0161anja i budu\u0107im rizicima od bolesti.”<\/p>\n\n\n\n Ograni\u010dite sve izvore intoksikacije<\/strong><\/p>\n\n\n\n Dr. Khubchandani nagla\u0161ava: “Ljudi trebaju potpuno izbjegavati ili barem smanjiti sve opijate kao \u0161to su alkohol, duhan i druge sli\u010dne tvari.<\/p>\n\n\n\n Od 40. godine skloniji ste kroni\u010dnim bolestima, a opijati mogu dodatno pogor\u0161ati ta oboljenja ili pove\u0107ati rizik od dijagnoze raka, problema sa srcem i mo\u017edanog udara.<\/p>\n\n\n\n Vodite ra\u010duna o svojoj te\u017eini<\/strong><\/p>\n\n\n\n Kako osoba stari, metabolizam postaje sporiji i na\u0161e tijelo ima tendenciju nakupljanja puno masno\u0107e u trbuhu (visceralne abdominalne masno\u0107e). Stoga, ako provodite neaktivan na\u010din \u017eivota, vrijeme je da to promijenite i postanete aktivni. Prema smjernicama Centra za kontrolu i prevenciju bolesti, odrasli trebaju provoditi 150 minuta tjelesne aktivnosti umjerenog intenziteta i 2 dana aktivnosti ja\u010danja mi\u0161i\u0107a tjedno.<\/p>\n\n\n\n Prestanite jesti kao tinejd\u017eer<\/strong><\/p>\n\n\n\n Dr. Khubchandani ka\u017ee: “Mladi ljudi imaju tendenciju konzumiranja puno nezdrave hrane zbog svog na\u010dina \u017eivota, ali kada osoba u\u0111e u odraslu dob, otprilike nakon 30. godine, trebala bi paziti na svoju prehranu i konzumirati vi\u0161e vo\u0107a i povr\u0107a i nezasi\u0107enih masno\u0107a kako se ne bi po\u010dela previ\u0161e debljati i pove\u0107avati rizik od visokog krvnog tlaka i visokog kolesterola.”<\/p>\n\n\n\n Izbjegavajte dru\u0161tvenu izolaciju<\/strong><\/p>\n\n\n\n “Kako ljudi stare, trebali bi se maksimalno truditi izbje\u0107i usamljenost, izolaciju, dosadu, ali i nau\u010diti pravilno upravljati stresom”, navodi dr. Khubchandani. “Nakon 40. godine va\u0161 mozak i srce postaju ranjiviji na razne bolesti (npr. sr\u010dani udar). Biti usamljen, izoliran, dosa\u0111ivati se ili odr\u017eavati vrlo stresan na\u010din \u017eivota mo\u017ee pove\u0107ati rizik od mnogih bolesti ubrzavaju\u0107i proces starenja i pojave kroni\u010dnih bolesti. \u010cak i kad su u pitanju bolesti koje nastupaju u kasnijoj \u017eivotnoj dobi kao \u0161to je Alzheimerova bolest, aktivan \u017eivot i komunikacija s drugim ljudima, mentalna anga\u017eiranost i upravljanje stresom mogu pomo\u0107i u smanjenju rizika od Alzheimerove bolesti u kasnijoj dobi. Sve ove aktivnosti trebale bi zapo\u010deti \u0161to je ranije mogu\u0107e u \u017eivotu, ali osobito za one koji se pribli\u017eavaju 40. godini klju\u010dni cilj trebao bi biti odr\u017eavanje tjelesne i mentalne aktivnosti.”<\/p>\n\n\n\n