Kako \u017eivjeti i pre\u017eivjeti u BiH, drugoj najsiroma\u0161nijoj dr\u017eavi u Europi, ve\u0107ina stanovnika ni sama ne zna. Potezi vlasti vode ja\u010danju ekonomskog po\u017eara i njegovom pretvaranju u politi\u010dki po\u017ear, smatraju eksperti, pi\u0161e Deutsche Welle.<\/p>\n\n\n\n
-Kako \u017eivimo? Ne \u017eivimo, nego pre\u017eivljavamo, a to ova klika na vlasti samo gleda. Kako ih nije sramota? Umirovljenici im kopaju po kontejnerima tra\u017ee\u0107i trulo povr\u0107e. Ako u trgovini mo\u017ee\u0161 kupiti mlijeko, pola kruha i paradajz, mi smo sretni. Da nam nije djece u inozemstvu umrli bi, dramati\u010dan je komentar jedne mostarske umirovljenice s nedavnog prosvjeda gra\u0111ana, nezadovoljnih nedovoljnim mjerama koje provode vlasti kako bi olak\u0161ali \u017eivot gra\u0111anima pogo\u0111enim poskupljenjima.<\/p>\n\n\n\n
U dr\u017eavnom parlamentu pro\u0161li tjedan izglasano je pove\u0107anja pla\u0107a ministrima i parlamentarcima za 500 KM, dok su pla\u0107e dr\u017eavnim namje\u0161tenicima i slu\u017ebenicima, pove\u0107ane do 100 KM.<\/p>\n\n\n\n
Istodobno, umirovljenicima su pove\u0107ane mirovine, najni\u017ee za tek ne\u0161to vi\u0161e od 14 KM, a Vlada FBiH je kao mjeru donijela i jednokratnu isplatu 100 KM pomo\u0107i za najugro\u017eenije skupine.<\/p>\n\n\n\n
Mito je ve\u0107a inflacija \u2013 vi\u0161e poreza<\/strong><\/p>\n\n\n\n Po mnogo \u010demu se ova kriza naziva povijesnom \u2013 za samo godinu dana bilje\u017ei se inflacija vi\u0161e od 14% zbog koje se bh. vlasti znaju pohvaliti i povijesnim ubiranjem poreza.<\/p>\n\n\n\n Kao \u0161to su i povijesno visoki iznosi prikupljenog poreza \u2013 naime, prema podatcima Uprave za neizravno oporezivanje (UNO) BiH, prihodi od neizravnih poreza za \u0161est mjeseci 2022. iznosili su 4 milijarde i 703 milijuna KM i ve\u0107i su za 848 milijuna KM ili 22,01% u odnosu na isti period 2021. kada je prikupljeno 3 milijarde i 855 milijuna KM.<\/p>\n\n\n\n -BiH je po standardu vi\u0161e od 50 posto ispod europskog prosjeka, to\u010dnije 41%, i bolje je rangirana jedino od Albanije, koja ima standard 39% prosjeka u Europskoj uniji, izra\u010dunao je Eurostat.<\/p>\n\n\n\n Statistika \u017eivota prosje\u010dnog bh \u017eitelja<\/strong><\/p>\n\n\n\n Kada bi crtali statisti\u010dku tabelu \u017eivota bh. gra\u0111ana, ona bi izgledala ovako:<\/p>\n\n\n\n Potro\u0161a\u010dka ko\u0161arica svih \u017eivotnih potreba prosje\u010dne, \u010detvero\u010dlane obitelji u BiH za mjesec svibanj, a koju je izra\u010dunao Savez samostalnih sindikata BiH, iznosi 2.639,48 KM i za 145,64 KM je skuplja od ko\u0161are za prethodni mjesec. Istodobno, prosje\u010dna ispla\u0107ena pla\u0107a je, prema podacima Zavoda za statistiku FBiH, skoro 1.100 KM, \u0161to zna\u010di da je pokrivenost potro\u0161a\u010dke ko\u0161are pla\u0107om tek oko 41%.<\/p>\n\n\n\n Ova prava \u017eivotna drama ve\u0107ine bh. gra\u0111ana prerasta u tragediju kada se sagledaju iznosi mirovina. Naime, prema podatcima Federalnog zavoda mirovinsko\/penzijsko invalidskog osiguranja (MIO\/PIO) FBiH, prosje\u010dna mirovina za lipanj iznosi tek 544 KM (ne\u0161to vi\u0161e od 250 eura) i prima ju 353.731 umirovljenik. I to se uve\u0107ana za 3,5 posto kao rezultat mjere ubla\u017eavanja krize.<\/p>\n\n\n\n Ali to nije \u201cni\u017ee od ni\u017eega\u201d jer skoro 120 tisu\u0107a umirovljenika u Federaciji prima najni\u017eu mirovinu od 424 KM. Ove iznose, umirovljenici u Federaciji dobili su po\u010detkom ovog srpnja \u2013 i, zasigurno, morat \u0107e ih \u201crastegnuti\u201d do kolovoza. Mnogi, kao i umirovljenica iz Mostara, ka\u017eu da ni sami ne znaju kako uspijevaju ovu \u201cnemogu\u0107u misiju\u201d.<\/p>\n\n\n\n Koji je to omjer, jasnije je kada se uzmu u obzir podatci Agencije za statistiku, prema kojoj je, od svibnja pro\u0161le do svibnja ove godine, zabilje\u017een rast cijena od 14,4% \u2013 dok su, primjerice, mirovine rasle 3,5%.<\/p>\n\n\n\n Prema podatcima UN-a, u BiH je prije pandemije korona virusa vi\u0161e od 800 tisu\u0107a gra\u0111ana \u017eivjelo u ekstremnom siroma\u0161tvu \u2013 imali su na raspolaganju tek od 90 KM do 150 KM mjese\u010dno. Prija\u0161nje procjene UN-a govorile su kako vi\u0161e od polovice stanovni\u0161tva u BiH \u017eivi na rubu siroma\u0161tva, dok su procjene da 15% \u017eitelja BiH \u017eivi ispod granice apsolutnog siroma\u0161tva. Kada se postotci pretvore u brojke, dobivamo stravi\u010dne podatke \u2013 vi\u0161e od 1,7 milijuna \u017eitelja BiH na rubu je siroma\u0161tva, a vi\u0161e od pola milijuna ljudi pre\u017eivljava u ekstremnom siroma\u0161tvu.<\/p>\n\n\n\n Vlasti posve\u0107ene izborima<\/strong><\/p>\n\n\n\n Ekonomski analiti\u010dar mr.sc. Admir \u010cavali\u0107 s Ekonomskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Tuzli, za Deutsche Welle isti\u010de kako posebno zabrinjava poskupljenje hrane.<\/p>\n\n\n\n -Imamo rast cijena finalnih proizvoda i finalnih usluga za osobnu potro\u0161nju vi\u0161e od 14%. Posebno zabrinjavaju prehrambeni proizvodi jer je do\u0161lo do rasta od preko 20%. Gra\u0111ani BiH uglavnom raspolo\u017eivi dohodak tro\u0161e na prehrambene proizvode, energente i komunalije, te transportne tro\u0161kove \u2013 zadnje navedeni tro\u0161kovi su rasli preko 30%, analizira \u010cavali\u0107.<\/p>\n\n\n\n Smatra da je ovo prvenstveno rezultat pandemijskih mjera dr\u017eave i energetske krize prouzro\u010dene ratom u Ukrajini.<\/p>\n\n\n\n -Tr\u017ei\u0161ta i globalni lanci opskrbe se svakodnevno prilago\u0111avaju. Mi\u0161ljenja sam da smo dostigli `plafon cijene\u00b4. Zbog toga se evidentiraju pojedina\u010dni padovi cijena odre\u0111enih proizvoda, primjerice odje\u0107e i odjevnih predmeta, a sada na globalnom tr\u017ei\u0161tu i \u017eitarica, pojedinih metala i sl. Potra\u017enja zaostaje, tako da se tr\u017ei\u0161ta prilago\u0111avaju. Mogu\u0107e da do kraja godine imamo stabilizacije cijena i popu\u0161tanje inflatornih u\u010dinaka, donekle je optimisti\u010dan ovaj ekonomski analiti\u010dar.<\/p>\n\n\n\n Me\u0111utim, on je kriti\u010dan na poteze vlada na vi\u0161im i ni\u017eim razinama u BiH u ovom kriznom vremenu koje je, smatra, samo naglasilo njihove nedostatke \u2013 tromost, neinovativnost, fokusiranje na partikularne i specijalne interese itd.<\/p>\n\n\n\n -Ignoriraju problem i posve\u0107eni su izborima. Fiskalna politika je osnovno sredstvo ekonomskog utjecaja u BiH. Preporu\u010duje se rastere\u0107enje privrede, ali i gra\u0111anstva. Privremeno ukidanje tro\u0161arina na naftu i naftne derivate predstavljalo bi \u0161kolski primjer adekvatne ekonomske politike. Smanjili bi se transportni tro\u0161kovi, a \u0161to bi uvjetovalo pad cijena ili barem usporavanje trenda rasta cijena finalnih proizvoda i usluga. Drugi set mjera su socijalne mjere. Potrebno je pomo\u0107i najvi\u0161e ugro\u017eenima, umirovljenicima i nezaposlenima, jer im \u017eivotni standard drasti\u010dno opada. To se mora raditi sustavno, uz socijalne inovacije poput kori\u0161tenja vau\u010dera, ali ne fiktivnih vau\u010dera kao u slu\u010daju turisti\u010dkih u FBiH itd, zaklju\u010duje \u010cavali\u0107 za DW.<\/p>\n\n\n\n Monetarna iluzija vlasti u BiH<\/strong><\/p>\n\n\n\n Dr. Vjekoslav Domljan, rektor Sarajevo School of Science and Technology (SSST) i redoviti profesor na Ekonomskom fakultetu, ka\u017ee da je rat u Ukrajini bio okida\u010d za rekordnu inflaciju, ali i kako se smatra da je cjenovni udar dvostruko ja\u010di nego \u0161to to pokazuju slu\u017ebene statistike.<\/p>\n\n\n\n -Cijene i pla\u0107e su glavni transmisijski mehanizmi putem kojih se vanjski impuls, tj. porast uvoznih cijena energije i hrane, prenio u tuzemnu ekonomiju i izazvao skoro dvostruko ve\u0107u reakciju tuzemnih cijena. Nema opravdanja za pona\u0161anje gra\u0111ana koji su stvorili potro\u0161a\u010dku paniku koju su iskoristili trgova\u010dki i proizvo\u0111a\u010dki profiteri i izazvali divljanje cijena, \u0161to je vlast mirno promatrala, njegova je kritika i prema pani\u010dnom pona\u0161anju bh. gra\u0111ana.<\/p>\n\n\n\n Po njegovom mi\u0161ljenju, nema naznaka da bi rat u Ukrajini mogao prestati u dogledno vrijeme. Naprotiv, ocjenjuje kako je vi\u0161e naznaka da \u0107e se odu\u017eiti, ali i da treba imati u vidu da globalni energetski \u0161okovi nisu nastali s rusko-ukrajinskim ratom, nego su prili\u010dno uobi\u010dajena pojava na globalnim tr\u017ei\u0161tima.<\/p>\n\n\n\n -Cijena nafte je u zadnjih sedam godina, koje su prethodile ratu, spadala na 29 i 16 dolara po barelu i dizala se do 85 i 87 dolara, da bi u travnju 2020. sko\u010dila na 133 dolara, \u0161to je znatno ni\u017ee od 146 dolara od prije 14 godina. Nema sumnje da \u0107e globalne cijene energije rasti, jer velikog investicijskog ciklusa koji bi prekinuo taj trend nema ni na vidiku. Ako govorimo o BiH, stare cijene, tj. inflacija od 2% godi\u0161nje, ne\u0107e se vratiti prije 2024., ocjenjuje Domljan za DW.<\/p>\n\n\n\n Zanimljivo, smatra da je smanjenja tro\u0161arina na gorivo i ograni\u010denja cijena \u201cdolijevanje ulja na vatru\u201d.<\/p>\n\n\n\n -Inflacija zna\u010di da je ekonomska ma\u0161ina pregrijana i da treba smanjivati rashode, kako javne tako i privatne. Pri toj dezinflacijskoj politici treba paziti da se padom rashoda ne izazove recesija i ekonomija zaglavi \u010dak i u stagflaciji. To su te\u0161ke politi\u010dke odluke. Vidimo koliko se oklijeva s dizanjem kamatnih stopa u SAD i EU zbog pani\u010dnog straha od recesije, smatra on.<\/p>\n\n\n\n I prof. Domljan iznosi zna\u010dajne kritike na pona\u0161anje bh. vlasti tijekom krize:<\/strong><\/p>\n\n\n\n -Pate od monetarne iluzije, tj. brkaju nominalne i realne veli\u010dine, i u toj monetarnoj opijenosti \u010daste sebe, umjesto da prestrukturiraju javne rashode i poja\u010daju ekonomsko-socijalne programe jer moderna politika ne razdvaja ekonomsku od socijalne politike. Bh. vlasti ne provode dezinflacijsku politiku, nego proinflacijsku. Umjesto da smanjuju neproduktivne rashode, pove\u0107avaju ih i to na svoje pla\u0107e, koje su 1.5 do dva puta ve\u0107e no pla\u0107e u privatnom sektoru i pet puta ve\u0107e no mirovine. To \u0161to rade vlasti vodi ja\u010danju ekonomskog po\u017eara i njegovom pretvaranju u politi\u010dki po\u017ear, \u0161to pokazuju i prosvjedi gra\u0111ana, poru\u010dio je Domljan.<\/p>\n\n\n\n Vratite milijune, a sebi zadr\u017eite 100 KM<\/strong><\/p>\n\n\n\n Protekli tjedan u bh. gradovima odr\u017eani su prosvjedi gra\u0111ana. U Banja Luci sarkasti\u010dno su nazvani \u201cNe\u0107emo pla\u0107e, ho\u0107emo obe\u0107anja\u201d s jednom od poruka \u201cTra\u017eimo ve\u0107e pla\u0107e za politi\u010dare\u201d. Je li sarkazam, humor i satira jedino \u0161to im je preostalo?<\/p>\n\n\n\n Prof.dr.sci. Esad Bajtal smatra da je na prosvjedima trebalo biti 500 tisu\u0107a ljudi, a ne tek nekoliko tisu\u0107a.<\/p>\n\n\n\n -Ovdje vlada etnonacionalizam i zato nemamo gra\u0111ane, niti zna\u010dajnije prosvjede. I pandemija i ekonomska kriza dali su priliku vlastima da u\u010dine bolje za ove ljude i to nisu u\u010dinili. Nastavljaju zloupotrebljavati sve zbog svojih osobnih i strana\u010dkih interesa. Bili smo u pravu kada ih nazivamo licemjerima, korumpiranima i politi\u010dkom mafijom. Mi smo bogata zemlja siroma\u0161nih gra\u0111ana. Milijarde su pokradene, a sada nam ukradenim novcem daju pomo\u0107?! Je li to moralno, eti\u010dki, civilizacijski, demokrati\u010dno? Odgovor je samo jedan \u2013 ne, ka\u017ee za DW bh sociolog koji \u010desto zna kazati kako su \u201cu BiH i kontejneri prazni\u201d.<\/p>\n\n\n\n On na kraju isti\u010de klju\u010dno pitanje koje, ka\u017ee, ponavlja ve\u0107 tri desetlje\u0107a.<\/p>\n\n\n\n -Nacionalisti, koji sebe nazivate za\u0161titnicima nacionalnih interesa, kako ste dozvolili da vam nacije gladuju, vi\u010du\u0107i da ste jedni od drugih ugro\u017eeni. Od koga, od \u010dega? Od koga bje\u017ee na\u0161i mladi? O svojih `spasitelja\u00b4 i \u00b4\u010duvara\u00b4 vitalnih nacionalnih interesa. Pobjegli su u strane zemlje i spasili se od vlastitih etno plja\u010dka\u0161a koji se doma\u0107oj i svjetskoj javnosti predstavljaju kao politi\u010dari. Zato svakom gra\u0111aninu u BiH neka vrate po milijun, a sebi zadr\u017ee tih 100 KM, zaklju\u010duje Bajtal.<\/p>\n\n\n\n