Borba protiv korupcije je te\u017eak, spor i \u010desto opasan proces. Za provo\u0111enje antikorupcijskih zakona treba imati hrabrosti i upornosti. Malo koja osoba posjeduje \u017eelju, znanje i volju za posao lovca na korumpirane politi\u010dare.<\/p>\n\n\n\n
Jedna od osoba koje su bile jako predane borbi protiv korupcije i zbog toga su bile slavljene u svojim zemljama je Laura Codruta K\u00f6vesi. Slabo poznata u Hrvatskoj, ali nema osobe u Rumunjskoj koja ne zna za nju.<\/p>\n\n\n\n
Dok je bila na \u010delu rumunjskog Ureda za borbu protiv korupcije od 2013. do 2018., politi\u010dari u Rumunjskoj su strahovali od nje. Istra\u017eila je nekoliko tisu\u0107a \u010dlanova koruptivne mre\u017ee Rumunjske, od politi\u010dara, sudaca i poduzetnika do novinara. Njena neumoljiva borba je rezultirala osudom nekoliko desetaka gradona\u010delnika i lokalnih mo\u0107nika, nekoliko ministara, vi\u0161e od deset parlamentarnih zastupnika, a kruna svega bila je osuda biv\u0161eg premijera Rumunjske Adriana Nastasea i gradona\u010delnika glavnog grada Sorina Oprescua.<\/p>\n\n\n\n
Trenutno je na \u010delu Ureda europskog javnog tu\u017eitelja (EPPO), koji je odgovoran za uhi\u0107enje biv\u0161eg ministra poljoprivrede Tomislava Tolu\u0161i\u0107a u aferi oko takozvane “vinske omotnice” zbog kaznenih djela subvencijske prevare i zlouporabe polo\u017eaja i ovlasti.<\/p>\n\n\n\n
Strah korumpiranih politi\u010dara u Rumunjskoj<\/strong><\/p>\n\n\n\n Ro\u0111ena je 1973. u sredi\u0161njoj Rumunjskoj, a otac joj je tako\u0111er bio javni tu\u017eitelj. Studij prava upisuje 1991., upravo u trenutku kada Rumunjska izlazi iz komunisti\u010dkog pravnog ure\u0111enja, a 1995. zavr\u0161ava studij i postaje javna tu\u017eiteljica na sudu u gradu Sibiu.<\/p>\n\n\n\n Od 2006. do 2012. je glavna javna tu\u017eiteljica Rumunjske, a u me\u0111uvremenu stje\u010de doktorat iz prava na sveu\u010dili\u0161tu u Temi\u0161varu. Na \u010delu rumunjskog Ureda za borbu protiv korupcije bila je od 2013. do 2018. i za to je vrijeme postala strah svih du\u017enosnika u Rumunjskoj uklju\u010denih u korupciju.<\/p>\n\n\n\n Osuda je bilo preko 90 posto, a Ured za borbu protiv korupcije koji je vodila postao je institucija kojoj su Rumunji najvi\u0161e vjerovali. U jednoj anketi 2016. 60 posto gra\u0111ana Rumunjske je izjavilo da ima povjerenja u Ured, dok je vladi vjerovalo samo 22 posto gra\u0111ana, a parlamentu tek 12 posto.<\/p>\n\n\n\n Nakon \u0161to je vi\u0161e od pet godina bila \u0161efica Ureda za borbu protiv korupcije, gdje je nadgledala kazneni progon biv\u0161eg premijera, ministara, brojnih gradona\u010delnika i poduzetnika optu\u017eenih za korupciju, smijenjena je po nalogu ministra pravosu\u0111a u srpnju 2018. Bila je to godina masovnih uli\u010dnih prosvjeda protiv rumunjske vlade.<\/p>\n\n\n\n Veliki prosvjedi u Rumunjskoj 2017. i 2018.<\/strong><\/p>\n\n\n\n Jo\u0161 u sije\u010dnju 2017. po\u010dele su demonstracije diljem Rumunjske zbog planova tada\u0161nje vlade premijera Sorina Grindeanua da se izmijene neki antikorupcijski zakoni, uvede oprost za odre\u0111ene korupcijske radnje i op\u0107enito izmijene zakoni koji se odnose na zloupotrebu polo\u017eaja i ovlasti. Na vrhuncu prosvjeda, kroz velja\u010du 2017., prosvjednici su se brojili u stotinama tisu\u0107a.<\/p>\n\n\n\n Zahtijevalo se odustajanje od novih zakona, koji bi ubla\u017eili kazne za korupciju, raspu\u0161tanje vlade i raspisivanje novih izbora. Postigao se \u0161iroki konsenzus medija i dru\u0161tva oko toga da je cilj novih izmjena da se smanje kazne za korupciju onima koji su ve\u0107 osu\u0111eni te prekinu procesi u slu\u010dajevima kada je su\u0111enje u tijeku.<\/p>\n\n\n\n 31.sije\u010dnja 2017. su zakoni ipak doneseni. Iako je na dnevnom redu sjednice vlade bilo samo prihva\u0107anje prijedloga prora\u010duna za 2017., vlada je te ve\u010deri tijekom sjednice tajno predstavila i potvrdila prijedloge zakona.<\/p>\n\n\n\n Ministar pravosu\u0111a Rumunjske Florin Iordache te ve\u010deri je objavio novinarima da su prijedlozi zakona odobreni i 30 minuta nakon toga po\u010deo je prosvjed. U roku od dva sata prosvjed je narastao na 15.000 ljudi unato\u010d kasnim satima i hladnom vremenu. Zgrada vlade potpuno je okru\u017eena u par sati.<\/p>\n\n\n\n Kroz 2017. su se prosvjedi gotovo svakodnevno odr\u017eavali, a u lipnju je postavljen novi premijer iako iz iste stranke kao i prija\u0161nji. U sije\u010dnju 2018. i taj premijer daje ostavku, a prosvjedi se ponovno intenziviraju. 20. sije\u010dnja je od 50 do 100 tisu\u0107a ljudi sudjelovalo u mar\u0161u protiv korupcije ulicama Bukure\u0161ta. Izabrana je nova premijerka, iz iste stranke, a prosvjedi su se nastavili.<\/p>\n\n\n\n Neko vrijeme se smiruju, ali u kolovozu po\u010dinju novi masovni prosvjedi, koji postaju nasilni. Policija je koristila suzavac i vodene topove, a neki prosvjednici su pretu\u010deni. Ozlije\u0111eno je oko 450 prosvjednika.<\/p>\n\n\n\n Sporni zakoni su na kraju povu\u010deni, a stranka koja ih je izglasala, Socijalno-demokratska Stranka (SDP), izgubila je predsjedni\u010dke izbore 2019. Na parlamentarnim izborima 2020. izlaznost je iznosila samo 33.33 posto, a iako je SDP izgubio velik broj mjesta, ipak je ostao najja\u010da stranka. No zbog gubitka velikog broja mjesta nije mogla sastaviti novu vladu, pa je vlast preuzela koalicija predvo\u0111ena Nacionalnom Liberalnom Strankom (PNL).<\/p>\n\n\n\n Smijenjena politi\u010dki montiranim procesom<\/strong><\/p>\n\n\n\n Po\u010detkom 2018. tada\u0161nji ministar pravosu\u0111a predlo\u017eio je razrje\u0161enje Laure Codrute K\u00f6vesi s mjesta glavne tu\u017eiteljice Ureda za borbu protiv korupcije, nakon \u0161to je podnio izvje\u0161\u0107e o njezinom na\u010dinu vo\u0111enja te institucije.<\/p>\n\n\n\n Me\u0111u optu\u017ebama su bili pretjerano autoritarno pona\u0161anje, uklju\u010denost u istrage drugih tu\u017eitelja, odre\u0111ivanje prioriteta dosjea prema medijskom utjecaju, kr\u0161enje odluka Ustavnog suda Rumunjske i nelegalni dogovori s tajnom slu\u017ebom Rumunjske. Predsjednik ju je ispo\u010detka odbio smijeniti, ali ga je odluka Ustavnog suda natjerala na to.<\/p>\n\n\n\n 5.svibnja 2020. Europski sud za ljudska prava presudio je da je spomenutim otpu\u0161tanjem K\u00f6vesi povrije\u0111eno njezino pravo na po\u0161teno su\u0111enje, kao i pravo na slobodu govora. U listopadu 2019. potvr\u0111ena je kao prva \u010delnica novouspostavljenog Ureda europskog javnog tu\u017eitelja (EPPO), koji se posebno bavi prevarama koje uklju\u010duju fondove EU i me\u0111udr\u017eavne porezne prevare.<\/p>\n\n\n\n Na \u010delu je tijela EU koje \u010disti Hrvatsku od lopova<\/strong><\/p>\n\n\n\n Prije uspostave EPPO-a samo su dr\u017eavne vlasti mogle istra\u017eivati i procesuirati zlo\u010dine s fondovima EU i poreznim prevarama, a nisu mogle djelovati izvan svojih granica. OLAF i Europol tako\u0111er nisu mogli djelovati.<\/p>\n\n\n\n Institucija je decentralizirana, bazirana oko delegiranih europskih tu\u017eitelja koji se nalaze u svakoj dr\u017eavi \u010dlanici koja sudjeluje. Sredi\u0161nji ured sastoji se od glavnog europskog tu\u017eitelja uz podr\u0161ku 22 europska tu\u017eitelja, kao i tehni\u010dkog i istra\u017enog osoblja. EPPO mo\u017ee zatra\u017eiti uhi\u0107enje osumnji\u010denika, ali to mora potvrditi nadle\u017eno dr\u017eavno tijelo.<\/p>\n\n\n\n Do sada se Poljska, Ma\u0111arska, \u0160vedska, Danska i Irska jo\u0161 nisu priklju\u010dile radu Ureda europskog javnog tu\u017eitelja.<\/p>\n\n\n\n Osim Tolu\u0161i\u0107a, po nalogu Ureda europskog javnog tu\u017eitelja na \u010delu s Laurom Codrutom K\u00f6vesi uhi\u0107eni su i predsjednik uprave GK grupe Robert Goti\u0107, biv\u0161i direktor Grupe Coning Stjepan Pti\u010dek te biv\u0161i direktor Varkoma \u017deljko Buni\u0107, u aferi Pro\u010dista\u010d.<\/p>\n\n\n\n Na listu treba dodati i biv\u0161u HDZ-ovu ministricu Gabrijelu \u017dalac te ravnatelja Sredi\u0161nje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata Tomislava Petri\u0107a, u aferi Softver. Ured je u svibnju objavio i da istra\u017euje 10 hrvatskih dr\u017eavljana, me\u0111u kojima su me\u0111u kojima su i gradona\u010delnik Nove Gradi\u0161ke Vinko Grgi\u0107, biv\u0161i velikogori\u010dki gradona\u010delnik Dra\u017een Bari\u0161i\u0107 te poduzetnik Kre\u0161o Petek.<\/p>\n\n\n\n Poprili\u010dno dobar rezultat rada ispostave Ureda europskog javnog tu\u017eitelja u Hrvatskoj jer je uspostavljen tek prije malo vi\u0161e od godinu dana, 1. lipnja 2021. S obzirom na to tko je \u0161efica na razini cijele EU, beskompromisna borba protiv korumpiranih politi\u010dara mo\u017ee se o\u010dekivati i dalje, a do kraja godine bi ispostava u Hrvatskoj mogla nakupiti pozama\u0161an broj predmeta.<\/p>\n\n\n\n