Bosna i Hercegovina u listopadu \u0107e vjerojatno provesti jo\u0161 jedne izbore po diskriminatornom i manjkavom izbornom zakonu. Bezuspje\u0161ne rasprave o tome kako te probleme otkloniti traju du\u017ee od desetlje\u0107a.<\/p>\n\n\n\n
Slo\u017eeni unutarnji ustroj BiH uvjetovao je i podjednako komplicirani izborni zakon uz brojna asimetri\u010dna rje\u0161enja koja vrijede na razini dr\u017eave ili njezina dva entiteta te distrikta Br\u010dko kao samostalne izborne jedinice.<\/p>\n\n\n\n
Entiteti su morali prilagoditi svoj ustroj intervencijama visokih predstavnika, ali i odlukom Ustavnog suda BiH iz 2000. godine da su sva tri naroda konstitutivna na cijelom teritoriju dr\u017eave.<\/p>\n\n\n\n
Ustroj zakonodavnih tijela u BiH je asimetri\u010dan jer je na razini dr\u017eave i u Federaciji BiH uspostavljen dvodomni sustav, a u Republici Srpskoj ne.<\/p>\n\n\n\n
U dr\u017eavnoj razini i u Federaciji postoje dva parlamentarna doma, Zastupni\u010dki i Dom naroda. U Republici Srpskoj je, pak, na snazi jednodomni sustav kroz Narodnu skup\u0161tinu RS.<\/p>\n\n\n\n
U tom entitetu, dodu\u0161e, postoji i Vije\u0107e naroda, ali to tijelo nema ovlasti potvr\u0111ivati zakone koje usvaja Narodna skup\u0161tina, kako je to slu\u010daj na dr\u017eavnoj razini i u Federaciji BiH, nego samo odlu\u010divati o pitanjima koja se ti\u010du za\u0161tite vitalnog nacionalnog interesa i to tako \u0161to \u0107e takva pitanja preusmjeriti entitetskom ustavnom sudu, pi\u0161e Hina.<\/p>\n\n\n\n
Etni\u010dka delegiranja i uzaludne presude<\/strong><\/p>\n\n\n\n Gornji dom parlamenta (Dom naroda) i na dr\u017eavnoj i entitetskoj razini klju\u010dan je jer je jamac konstitutivnosti naroda.<\/p>\n\n\n\n Zastupnici u dr\u017eavnom Domu naroda biraju se neizravno delegiranjem po pet Hrvata i Bo\u0161njaka iz Doma naroda parlamenta Federacije BiH, dok Narodna skup\u0161tina RS u to tijelo delegira pet Srba.<\/p>\n\n\n\n Dr\u017eavni dom naroda ravnopravan je Zastupni\u010dkom domu jer, uz to \u0161to \u0161titi vitalne nacionalne interese, potvr\u0111uje i sve zakone. Odnosno ima pravo veta.<\/p>\n\n\n\n Europski sud za ljudska prava u pet je odvojenih slu\u010dajeva na\u010din biranja \u010dlanova Predsjedni\u0161tva BiH i zastupnika u Domu naroda proglasio suprotnim odredbama Europske konvencije o ljudskim pravima jer diskriminiraju gra\u0111ane temeljem njihove etni\u010dke pripadnosti ili mjesta prebivali\u0161ta.<\/p>\n\n\n\n Sve su pokrenuli Jakob Finci i Dervo Sejdi\u0107, \u017didov i Rom koji su prvi tu\u017eili BiH jer se kao pripadnici nacionalnih manjina ne mogu kandidirati za \u010dlanove dr\u017eavnog vrha niti mogu biti delegirani u dr\u017eavni Dom naroda, a Europski sud je jo\u0161 2009. godine potvrdio kako je rije\u010d o diskriminaciji te nalo\u017eio izmjenu takvih zakonskih rje\u0161enja.<\/p>\n\n\n\n Nakon toga uslijedile su jo\u0161 \u010detiri tu\u017ebe, a presude suda iz Strasbourga potvrdile su kako je diskriminacija to \u0161to se kandidiranje za dr\u017eavna tijela vlasti ograni\u010dava mjestom prebivali\u0161ta u jednom od dva entiteta. To se odnosi na \u010dinjenicu da se, primjerice, Hrvat ili Bo\u0161njak nastanjen u RS ne mo\u017ee kandidirati za Predsjedni\u0161tvo BiH niti to mo\u017ee Srbin koji \u017eivi u Federaciji BiH.<\/p>\n\n\n\n Diskriminatornom je progla\u0161ena i \u010dinjenica da se pravo na kandidiranje prije\u010di osobama koje se odbijaju nacionalno izjasniti.<\/p>\n\n\n\n Nijedna od tih presuda dosad nije provedena.<\/p>\n\n\n\n Prava Hrvata<\/strong><\/p>\n\n\n\n Dvije su politi\u010dke krize pokazale kako je izborni sustav dodatno problemati\u010dan, ne samo sa stajali\u0161ta prava pojedinaca, nego i ostvarenja kolektivnih prava, prije svega hrvatskoga naroda.<\/p>\n\n\n\n Kriza koja je izbila 2000. godine, kad je bez sudjelovanja HDZ BiH formirana vlast u Federaciji BiH pod vodstvom SDP-a, potaknula je Bo\u017eu Ljubi\u0107a da Ustavnom sudu BiH podnese tu\u017ebu zbog odredbi u izbornom zakonu koje su odredile da se iz svake \u017eupanije Federacije BiH u entitetski Dom naroda delegira barem po jedan pripadnik svakog konstitutivnog naroda ako je izabran za zastupnika u \u017eupanijskoj (kantonalnoj) skup\u0161tini.<\/p>\n\n\n\n Drugim rije\u010dima, te su odredbe omogu\u0107ile gra\u0111anskim strankama da na svojim izbornim listama u kantonima u kojima Hrvata prakti\u010dki nema istaknu ljude koji su se izjasnili kao Hrvati, stvarni ili prigodni, i tako popune kvotu u federalnom Domu naroda presudnu za uspostavu izvr\u0161ne vlasti.<\/p>\n\n\n\n Ustavni sud zaklju\u010dio je da Dom naroda nije dom \u017eupanija i da je stoga nu\u017eno da iz svake od njih budu birani pripadnici svakoga naroda, odnosno utvr\u0111eno je da je neproporcionalan na\u010din izbora zastupnika u to tijelo sukladan Ustavu.<\/p>\n\n\n\n Time je zapravo sprije\u010deno preglasavanje Hrvata u Domu naroda, ali taj potencijalni problem jo\u0161 nije trajno rije\u0161en.<\/p>\n\n\n\n Sudskim pravorijekom brisane su sporne odredbe izbornoga zakona i sad postoji praznina u dijelu koji se odnosi na popunu Doma naroda. Ona je na izborima 2018. godine popunjena provedbenom odlukom Sredi\u0161njeg izbornog povjerenstva (SIP) koje je odredilo koliko \u0107e koja \u017eupanija delegirati zastupnika i iz kojeg naroda.<\/p>\n\n\n\n Dom naroda \u010dini po 17 zastupnika iz svakog konstitutivnog naroda te sedam pripadnika nacionalnih manjina. To tijelo ima ovlasti isticati kandidate za predsjednika odnosno dopredsjednike Federacije, a oni potom predla\u017eu entitetsku vladu. Za to je potrebno najmanje \u0161est glasova iz svakog etni\u010dkog kluba.<\/p>\n\n\n\n Upravo oko te brojke vode se polemike, a u gra\u0111anskim strankama pak strahuju kako bi im nakon provedbe presude Ustavnog suda bilo trajno onemogu\u0107eno preuzeti izvr\u0161nu vlast.<\/p>\n\n\n\n Hrvatskog \u010dlana biraju Bo\u0161njaci<\/strong><\/p>\n\n\n\n Drugu krizu prouzro\u010dilo je opetovano kandidiranje i izbor \u017deljka Kom\u0161i\u0107a za \u010dlana Predsjedni\u0161tva BiH. Nesrazmjer u glasovima koje je on osvajao u utrci s kandidatima iz HDZ BiH pokazao je kako za njega glasuje prete\u017eito bo\u0161nja\u010dko bira\u010dko tijelo.<\/p>\n\n\n\n \u010cak je i bosanski franjevac Ivo Markovi\u0107, teolog poznat i po nesmiljenim kritikama na ra\u010dun politike HDZ-a BiH, \u017eestoko kritizirao na\u010din na koji je Kom\u0161i\u0107 izabran u Predsjedni\u0161tvo BiH.<\/p>\n\n\n\n Ustvrdio je i da je Kom\u0161i\u0107evu izboru pomogla Islamska zajednica u BiH instruiraju\u0107i vjernike kako \u0107e glasati.<\/p>\n\n\n\n “Iz ku\u0107e dva glasa idu za \u0160efika D\u017eaferovi\u0107a, jedan za Kom\u0161i\u0107a. Tako je Kom\u0161i\u0107 postao prakti\u010dki SDA kadar, Hrvati u BiH nisu ga mogli do\u017eivljavati kao svoga, ogadio je Hrvatima BiH kao domovinu”, rekao je fra Ivo.<\/p>\n\n\n\n To ustrajno kritizira i hrvatski dr\u017eavni vrh, predsjednik Zoran Milanovi\u0107 \u017ee\u0161\u0107e, premijer Andrej Plenkovi\u0107 umjerenije, ali bez zna\u010dajnije razlike u meritumu.<\/p>\n\n\n\n Stranke okupljene oko Hrvatskog narodnog sabora (HNS) inzistiraju na usvajanju novog izbornog modela koji bi zajam\u010dio pravo na legitimno predstavljanje naroda u tijelima vlasti i smatraju kako se to najlak\u0161e mo\u017ee ostvariti kroz dvije izborne jedinice u Federaciji BiH \u0161to bo\u0161nja\u010dke i gra\u0111anske stranke odbacuju smatraju\u0107i da vodi da dubljim etni\u010dkim podjelama.<\/p>\n\n\n\n Politi\u010dki lideri iz BiH uz posredovanje predsjednika Europskog vije\u0107a Charlesa Michela obvezali su se kako \u0107e cjelovito rje\u0161enje za izmjene izbornoga zakona dogovoriti u roku od \u0161est mjeseci nakon uspostave nove vlasti na temelju rezultata izbora zakazanih za 2. listopada.<\/p>\n\n\n\n Uzavrela situacija<\/strong><\/p>\n\n\n\n Situacija u BiH posljednjih dana postala je zapaljiva. Visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt najavio je pro\u0161li tjedan mogu\u0107e promjene izbornoga zakona na \u0161to su bo\u0161nja\u010dke stranke organizirale masovan prosvjed u Sarajevu.<\/p>\n\n\n\n Schmidt je potom reterirao i u srijedu objavio djelomi\u010dne izmjene izbornoga zakona, ali one su uglavnom tehni\u010dke prirode i ostalo je otvoreno pitanje na\u010dina popune Doma naroda parlamenta Federacije BiH koje hrvatske stranke smatraju klju\u010dnim.<\/p>\n\n\n\n Dodu\u0161e, najavio je da \u0107e, ne dogovore li se uskoro politi\u010dari u BiH o promjenama izbornoga zakona, ponovno djelovati.<\/p>\n\n\n\n Rekao je da mu je jedan od prioriteta rje\u0161avanje provedbe presude Ustavnog suda BiH u slu\u010daju “Ljubi\u0107”, odnosno na\u010din popune Doma naroda parlamenta Federacije BiH, najva\u017enije pitanje za hrvatske stranke.<\/p>\n\n\n\n Hrvatske stranke u BiH i hrvatski dr\u017eavni vrh u me\u0111uvremenu su iskazali nezadovoljstvo time \u0161to je Schmidt zasad izborni zakon promijenio samo tehni\u010dki.<\/p>\n\n\n\n Situaciju je dodatno “zakuhao” \u010delnik SDA Bakir Izetbegovi\u0107 izjavama o “prebrojavanju Bo\u0161njaka” koje su gotovo jednoglasno, uklju\u010duju\u0107i i ameri\u010dko veleposlanstvo u Sarajevu, ocijenjene ratnohu\u0161ka\u010dkim.<\/p>\n\n\n\n Hina<\/strong><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Bosna i Hercegovina u listopadu \u0107e vjerojatno provesti jo\u0161 jedne izbore po diskriminatornom i manjkavom izbornom zakonu. Bezuspje\u0161ne rasprave o tome kako te probleme otkloniti traju du\u017ee od desetlje\u0107a. Slo\u017eeni unutarnji ustroj BiH uvjetovao je i podjednako komplicirani izborni zakon uz brojna asimetri\u010dna rje\u0161enja koja vrijede na razini dr\u017eave ili njezina dva entiteta te distrikta […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":12482,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"iawp_total_views":0,"_jetpack_feature_clip_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":""},"categories":[484],"tags":[],"class_list":["post-21418","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","category-opci-izbori-bih-2022"],"yoast_head":"\n