Tijekom pandemije koronavirusa, zemlje \u010dlanice Europske unije marljivo su radile na digitalnom napretku, ali jo\u0161 se uvijek mu\u010de kako bi popunile praznine u smislu digitalnih vje\u0161tina, digitalne transformacije manjih i srednjih biznisa (SME) te uvo\u0111enja naprednih 5G mre\u017ea na svojim podru\u010djima, navodi se u izvje\u0161taju za ovu godinu od strane Digital Economy and Society Index (DESI).<\/p>\n\n\n\n
Mehanizam za oporavak i otpornost (The Recovery and Resilience Facility), s oko 127 milijardi eura namijenjenih reformama i ulaganjima u digitalno podru\u010dje, nudi priliku bez presedana za ubrzavanje digitalne transformacije, koju EU i njegove dr\u017eave \u010dlanice ne mogu propustiti, dodatno stoji u izvje\u0161taju.<\/p>\n\n\n\n
Naime, iznimno je bitno iskoristiti sve dostupne prilike jer svijet se ubrzano mijenja, \u0161to se tijekom pandemije moglo najbolje primijetiti te oni koji ne reagiraju adekvatno ostaju daleko iza drugih. Neki pak moraju prekinuti s poslovanjem, \u0161to smo se tako\u0111er mogli uvjeriti.<\/p>\n\n\n\n
I dok se u smislu digitalne transformacije \u010dine pomaci, prilagodba na klju\u010dne tehnologije, kao umjetna inteligencija i veliki podaci (eng. Big Data) ostaje niska. Nadalje, iznimno je bitno raditi na 5G infrastrukturi i implementaciji te mre\u017ene tehnologije, \u0161to tako\u0111er kaska. Bez nje se ne mo\u017ee na odgovaraju\u0107, ili uop\u0107e, raditi s inovativnim uslugama i aplikacijama. Time dolazimo do digitalnih vje\u0161tina\u2026<\/p>\n\n\n\n
U teoriji je mogu\u0107e napraviti iskorake u smislu strategije, implementacije i raznih detalja, no nedostatna radna snaga ogroman je problem. Primjerice, Finska, Nizozemska, Danska i \u0160vedska su lideri na razini EU, ali svejedno zaostaju u smislu AI i Big Data jer je zaokret prema tim tehnologijama ispod 30 posto, a cilj je do 2030. dosti\u0107i 75 posto. Takva je situacija jer nedostaje vje\u0161tih pojedinaca.<\/p>\n\n\n\n
Tek 54 posto Europljana izme\u0111u 16 i 74 godine ima barem osnovne digitale vje\u0161tine, a cilj je do 2030. sti\u0107i do 80 posto. Tako\u0111er, iako je na tr\u017ei\u0161te rada izme\u0111u 2020. i 2021. stiglo novih 500.000 ICT stru\u010dnjaka te ih je trenutno ukjpno devet milijuna u EU, cilj je imati ih 20 milijuna do 2030., \u0161to ovim tempom ne\u0107e biti dostignuto.<\/p>\n\n\n\n
Ni organizacije nisu na o\u010dekivanim razinama, njih tek osam posto koristi umjetnu inteligenciju u poslovanju, a njih 14 posto velike podatke. Cilj je do 2030. imati 75 posto za obje kategorije. Problemati\u010dno je i \u0161to njih tek 55 posto ima barem osnovnu razinu digitalizacije, a cilj je do 2030. biti na 90 posto.<\/p>\n\n\n\n
Brzi internet je pozitivna stavka i u 2021. je bio dostupan u 50 posto ku\u0107anstava, a cilje je sto posto do 2030. \u0160to se 5G ti\u010de, pokrivenost u EU mu je na 66 posto, ali to se odnosi isklju\u010divo na naseljena podru\u010dja, ne i ona ruralna.<\/p>\n\n\n\n
Na kraju, online dostupnost javnih usluga je klju\u010dna stavka u politici EU, ali neki oblik digitalne identifikacije kaska pa samo 18 ima eID pod eIDAS regulativom.<\/p>\n\n\n\n