“Na naslovnici rat, na zadnjoj stranici kri\u017ealjka”, redak je iz romana “Svjetlo i tama” ruskog pisca Mihaila \u0160i\u0161kina, koji je on citirao na po\u010detku svojeg komentara koji je napisao za The Guardian. Kako navodi, taj mu je redak pao na pamet dok je putovao vlakom, nedugo nakon po\u010detka ruske invazije na Ukrajinu.<\/p>\n\n\n\n
Sjede\u0107i preko puta njaga, jedan je putnik \u010ditao novine – na naslovnoj stranici bio je rat, a na zadnjoj kri\u017ealjka. Od tada je pro\u0161lo dosta vremena, a svakodnevna zvjerstva po\u010dela su, ka\u017ee, nestajati s naslovnica, unato\u010d bitkama koje su svakim danom bivale sve \u017ee\u0161\u0107e.<\/p>\n\n\n\n
No, nitko na Zapadu vi\u0161e ne \u017eeli \u010duti za rat – ljudi su, kako navodi, umorni od u\u017easa i solidarnosti. \u017dele mir, bez poskupljenja, miran \u017eivot i lijep odmor.<\/p>\n\n\n\n
Nije, ka\u017ee, prvi put da je svojim pisanjem oglasio uzbunu zbog u\u017easa koji dolaze. Prije aneksije Krima koristio je analogiju s ruskom narodnom pri\u010dom Teremok kako bi opisao neizvjesnu budu\u0107nost Europe. Jednom davno, bile su neke \u0161umske \u017eivotinje koje su \u017eivjele zajedno u ugodnoj ku\u0107ici – teremoku. Jednog dana, \u017eaba pokuca na vrata. “Tko \u017eivi u ovom teremoku? Pusti me unutra, voljela bih \u017eivjeti ovdje s tobom”.<\/p>\n\n\n\n
\u017divotinje su pustile \u017eabu unutra, a svi se sla\u017eu da je to sretan i ugodan dom. Pustili su \u010dak i zeca Kywarda i lisicu Reynarda \u2013 u teremoku ima mjesta za sve. No, onda dolazi medvjed Bruin. Koliko god se trudio, ne mo\u017ee stati u teremok. Medvjed se razbjesni i sjedne na ku\u0107u. I to je kraj teremoka i bajke.<\/p>\n\n\n\n
Putin je trebao novi vjetar u le\u0111a<\/strong><\/p>\n\n\n\n No, nikakva upozorenja nisu bila slu\u0161ana. Godine 2014., nedugo nakon aneksije Krima, napisao je s velikom hitno\u0161\u0107u da “u 21. stolje\u0107u vi\u0161e ne postoji takvo ne\u0161to kao \u0161to je udaljeni, lokalizirani rat. Svaki rat je sada europski rat. A ovaj europski rat je ve\u0107 po\u010deo”. Upozorio je, ka\u017ee, da bi aneksija Krima ruskog predsjednika Vladimira Putina “stvorila val patriotizma. Prije ili kasnije, ovaj val \u0107e se slomiti i tada \u0107e Putinu trebati novi vjetar u le\u0111a”.<\/p>\n\n\n\n Napisao je i kako \u0107e godine kroni\u010dne nestabilnosti na Balkanu stvoriti paraliziraju\u0107e visoke razine migracija u europske zemlje, s “nezamislivo ve\u0107im valom izbjeglica iz Ukrajine”.<\/p>\n\n\n\n Tada je, navodi, jo\u0161 bilo \u0161anse da se agresor zaustavi. No, europski su politi\u010dari zatvorili o\u010di pred stvarno\u0161\u0107u u nastojanju da se dodvore glasa\u010dima. Glasa\u010di su i tada htjeli mir, posao, lijepe praznike, situaciju bez poskupljenja. Korumpirani ruski stru\u010dnjaci inzistirali su, pak, na tome da bi Europljani i Zapad trebali razumjeti Putinovo gledi\u0161te i u\u010diniti ustupke.<\/p>\n\n\n\n A sada smo, kako navodi, tu gdje jesmo – usred europskog rata, suo\u010deni s nevi\u0111enim valom izbjeglica iz Ukrajine te se pitamo kako su na\u0161i politi\u010dari mogli biti tako slijepi. Nitko vi\u0161e ne slu\u0161a pisce, a jedina prava lekcija koju mo\u017eemo izvu\u0107i iz povijesti je da povijest ni\u010demu ne u\u010di.<\/p>\n\n\n\n U Njema\u010dkoj su intelektualci prikupili tisu\u0107e potpisa na peticiji kojom zahtijevaju da vlada prestane isporu\u010divati \u200b\u200boru\u017eje Ukrajini jer bi to moglo dovesti do tre\u0107eg svjetskog rata. “\u017delimo politiku mira, a ne rata”, naveli su. No, tre\u0107i svjetski rat je ve\u0107 po\u010deo i to, ka\u017ee, 2014. godine te se pita kako izlije\u010diti sljepo\u0107u onoga tko \u017eeli biti slijep.<\/p>\n\n\n\n Sada se postavlja pitanje kako i kada \u0107e ovaj rat zavr\u0161iti. Rat protiv nacisti\u010dke Njema\u010dke nije zavr\u0161io smr\u0107u Adolfa Hitlera, ve\u0107 razornim vojnim porazom. Putinova smrt jednog dana je neizbje\u017ena, ali poraz Rusije nije.<\/p>\n\n\n\n La\u017eni i pravi carevi<\/strong><\/p>\n\n\n\n Odgovor se, pak, svodi na autenti\u010dnost. Neki su carevi pravi, a neki su la\u017eni. Ukoliko \u2018Sveta Rusija\u2018 \u0161iri svoj teritorij i drugi narodi se klanjaju pred autokratom u Moskvi, vazalsko stanovni\u0161tvo koje se mu\u010di, bori i herojski prolijeva svoju krv za svetu domovinu misli da je to Bo\u017eji blagoslov.<\/p>\n\n\n\n A onda nije toliko va\u017eno kako je car do\u0161ao na vlast ili kako vlada svojim podanicima. Mo\u017ee ih poklati milijune, uni\u0161titi tisu\u0107e crkava i pogubiti sve\u0107enike – va\u017eno je samo da je car stvaran jer tada \u0107e neprijatelj drhtati, a \u2018Sveta zemlja\u2018 \u0107e se pro\u0161iriti. Tako je bilo pod Staljinom.<\/p>\n\n\n\n Nasuprot tome, vojni neuspjesi i gubitak \u010dak i malog dijela \u2018Svete zemlje\u2018 carevi \u0107e podanici do\u017eivjeti kao jasan znak da car nije blagoslovljen – da je nelegitiman la\u017enjak. Je li Lo\u0161e izveo stvar u vezi rata s Japanom? Zar nije da nije uspio pokoriti \u010ce\u010dene? Ako je tako, taj \u010dovjek na prijestolju je prevarant koji se predstavlja kao car. Tako je bilo s Nikolajem II i Borisom Jeljcinom.<\/p>\n\n\n\n Putin je legitimirao svoje predsjedni\u0161tvo ponovnim zadobivanjem Krima, ali njegov legitimitet nestaje s njegovom nesposobno\u0161\u0107u da pobijedi Ukrajinu. Sljede\u0107i car \u0107e se, pak, morati dokazati pobjedama u ratu protiv svijeta. I ako je za ovog Putina prijetnja raspore\u0111ivanjem takti\u010dkog nuklearnog oru\u017eja samo jedan aspekt hibridnog ratovanja, za idu\u0107eg Putina njegovo raspore\u0111ivanje mo\u017ee postati nu\u017ean alat u njegovim nastojanjima da osigura vlast.<\/p>\n\n\n\n Ni idu\u0107i Putin ne\u0107e biti ni\u0161ta vi\u0161e od glumca koji ne mo\u017ee promijeniti svoju ulogu. Njegova \u0107e uloga biti unaprijed napisana od strane cjelokupne ruske strukture mo\u0107i, koja ne brine o tome koliko \u0107e ljudi umrijeti u Ukrajini ili Rusiji ili bilo gdje drugdje – ne brinu je resursi koje tro\u0161i, broj oru\u017eja koje raspore\u0111uje ili razina vojnih \u017ertava. A \u0161to ako \u0107e ruska kvaliteta \u017eivota propadati? Neka bude tako – re\u017eim nikada nije previ\u0161e mario za sre\u0107u vlastitog naroda.<\/p>\n\n\n\n Svatko tko je dio ove strukture mo\u0107i ne boji se napasti Zapad. Uostalom, koga bi se trebali bojati? Ako raketa padne na teritorij \u010dlanice NATO-a, \u0161to onda? Jo\u0161 sastanaka, izjava, deklaracija, poziva na mir?<\/p>\n\n\n\n