Znanstvenici su na poljskome groblju iz 17. stolje\u0107a prona\u0161li neobi\u010dan kostur koji pokazuje koliko su se u to vrijeme ljudi bojali raznih mitskih \u010dudovi\u0161ta ili spodoba. Naime, iskopali su “vampiricu”, bi\u0107e za koje se vjerovalo da po no\u0107i izlazi iz groba i pije ljudsku krv.<\/p>\n\n\n\n
Iskopavanja je predvodio arheolog Dariusz Polinski sa Sveu\u010dili\u0161ta Nikola Kopernik, a prona\u0161li su kostur koji je na lubanji imao svilenu kapu i preko kojeg je postavljen srp kako bi ga se, prema drevnoj praksi, sprije\u010dilo da se oslobodi iz svoje grobnice i do\u0111e u svijet \u017eivih.<\/p>\n\n\n\n
“Srp nije bio polo\u017een ravno, ve\u0107 postavljen preko vrata na takav na\u010din da bi pokojniku, u slu\u010daju da po\u017eeli ustati, odsjekao ili ozbiljno ozlijedio glavu”, rekao je Polinski.<\/p>\n\n\n\n
Drevni strah od vampira<\/strong><\/p>\n\n\n\n U 11. stolje\u0107u su gra\u0111ani isto\u010dne Europe \u010desto strahovali od vampira i na mrtvima, za koje se sumnjalo da bi mogli biti neki od njih, primjenjivali razne rituale. Do 17. stolje\u0107a su takve pogrebne prakse postale uobi\u010dajene diljem Poljske.<\/p>\n\n\n\n “Osim stavljanja srpa, znali su mrtvima odsijecati glave ili noge, spaljivati ih ili razbijati kamenom”, kazao je Polinski.<\/p>\n\n\n\n Iako se u drugim uobi\u010dajenim “antivampirskim” metodama pokopa kroz prsa zabijala metalna \u0161ipka, ostaci prona\u0111eni u Poljskoj imali su srp zabijen preko vrata i, pomalo inventivno, lokot na no\u017enim prstima. Naime, lokot na palcu su pri\u010dvrstili za lijevo stopalo kostura.<\/p>\n\n\n\n Praksa obrane od vampira je zapravo bila \u010desta u Poljskoj tijekom 17. i 18. stolje\u0107a. No, povjesni\u010dari jo\u0161 uvijek istra\u017euju zbog \u010dega su se mje\u0161tani tog perioda bojali ba\u0161 nekih odre\u0111enih pojedinaca i smatrali da bi oni mogli biti “stravi\u010dna no\u0107na bi\u0107a”.<\/p>\n\n\n\n Do 2014. nitko zapravo nije detaljno prou\u010davao postoji li ne\u0161to jedinstveno u kemijskom smislu me\u0111u ostacima onih koji su bili progla\u0161eni vampirima. Sveu\u010dili\u0161te Ju\u017ena Alabama je provelo prvo takvo istra\u017eivanje na svijetu.<\/p>\n\n\n\n Koga su se to\u010dno ljudi bojali?<\/strong><\/p>\n\n\n\n Spomenuta studija, naziva Apotropaic Practices and the Undead: A Biogeochemical Assessment of Deviant Burials in Post-Medieval Poland, pokazala je da “vampiri” uop\u0107e nisu bili stranci, kako se pretpostavljalo, ve\u0107 iz istog podru\u010dja na kojem su pokopani. Znanstvenici su prou\u010davali kosture \u0161estero ljudi koji su pokopani kao vampiri na groblju u sjevernoj Poljskoj, uz stotine tijela s normalnim pogrebom.<\/p>\n\n\n\n Kako bi istra\u017eili njihovo porijeklo, mjerili su omjere izotopa stroncija kutnjaka “vampira”, uz kutnjake 54 “normalnih” mje\u0161tana koji su pokopani na tom groblju. Otkrili su da je svih \u0161est vampira bilo iz lokalne regije, odnosno da se nije radilo o strancima. Dakle, o\u010dito je ne\u0161to drugo bilo uzrok tome da ih se smatralo \u010dudovi\u0161tima.<\/p>\n\n\n\n Znanstvenici su u istra\u017eivanju iznijeli alternativnu teoriju – da su vampiri mo\u017eda umrli od epidemije kolere koja je harala isto\u010dnom Europom u 17. stolje\u0107u. Smatraju da su mo\u017eda prvu osobu koja je tada umrla od te zarazne bolesti proglasili vampirom.<\/p>\n\n\n\n “Ljudi iz kasnijeg srednjovjekovnog razdoblja nisu razumjeli kako se bolest \u0161iri, a umjesto znanstvenog obja\u0161njenja za epidemije, koleru i smrt, imali su ono nadnaravno; u ovom slu\u010daju vampire”, rekla je antropologinja Lesley Gregoricka.<\/p>\n\n\n\n