Znanstvenici tvrde da bi povr\u0161ina na\u0161eg rodnog planeta bila jo\u0161 povoljnija za \u017eivot da je plinoviti div promijenio svoju orbitu.
Pomak Jupiterove orbite mogao je Zemlju u\u010diniti jo\u0161 pogodnijom za razvoj \u017eivota, pi\u0161e u novoj studiji. Space izvje\u0161tava da je tim kalifornijskih znanstvenika iz California-Riversidea (UCR) simuliranjem alternativnih rasporeda planeta u na\u0161em sustavu otkrio jako zanimljivu stvar. Oni tvrde da je Jupiterova orbita ‘ravnija’ ili ‘ekscentri\u010dnija’, ona bi dovela do velikih promjena u orbiti na\u0161eg planeta.<\/p>\n\n\n\n
Ta promjena je, pi\u0161u, mogla pobolj\u0161ati Zemljinu gostoljubivost prema \u017eivotu.<\/p>\n\n\n\n
‘Da mu je orbita druk\u010dija, to bi moglo pove\u0107ati Zemljinu naseljivost’ rekla je Pam Vervoot, planetarna znanstvenica i voditeljica studije. ‘Mnogi vjeruju da Zemlja ima savr\u0161en polo\u017eaj, te da promjene orbite Jupitera na nju mogu utjecati samo negativno. Dokazali smo da su te pretpostavke pogre\u0161ne’.<\/p>\n\n\n\n
Planeti sa kru\u017enijim orbitama zadr\u017eavaju jednaku udaljenost od mati\u010dne zvijezde od ekscentri\u010dnih, odnosno ovalnih orbita koje se, zavisno o polo\u017eaju, nalaze bli\u017ee ili dalje od sunca. Blizina zvijezdi odre\u0111uje koli\u010dinu radijacije koju planet prima te samim time njegovu klimu.<\/p>\n\n\n\n
Da je Jupiterova orbita ekscentri\u010dnija, tim vjeruje da bi Zemljina orbita napravila isto, \u0161to zna\u010di da bi Zemlja u nekom trenu u svojoj orbiti bila bli\u017ea Suncu. Rezultat bi bilo zagrijavanje najhladnijih dijelova planeta do ‘naseljive’ razine izme\u0111u 0 i 100 Celzijevih stupnjeva.<\/p>\n\n\n\n
Tim je uvjeren da bi rezultati njihove studije mogli pomo\u0107i astronomima pri odluci o tome koji planeti izvan na\u0161eg sustava mogu ili ne mogu biti naseljivi. Razlog, nastavlja izvor, le\u017ei u koli\u010dini zra\u010denja koje posredno utje\u010de na godi\u0161nja doba. Potraga za svijetovima koji mogu podr\u017eati \u017eivot trenutno svodi se na otkrivanje planeta u ‘naseljivoj zoni’ – podru\u010dju oko zvijezde u kojem na planetu mo\u017ee postojati teku\u0107a voda. Nova bi studija to mogla promijeniti uvo\u0111enjem gore spomenutog parametra.<\/p>\n\n\n\n
‘Prva stvar koju ljudi tra\u017ee kod egzoplaneta je nalazi li se u naseljivoj zoni’ rekao je astrofizi\u010dar s UCR-a Stephen Kane. ‘Prisutnost vode na povr\u0161ini prejednostavno je mjerilo koje ne ura\u010dunava oblik planeta ili promjene koje donose godi\u0161nja doba.’ Na naseljivost planeta mogu utjecati drugi faktori poput nagiba planeta koji utje\u010de na koli\u010dinu radijacije koju on dobija od svoje zvijezde.<\/p>\n\n\n\n
Znanstvenici s UCR-a otkrili su da Jupiter bli\u017ee Suncu, on bi kod Zemlje uzrokovao nagib, \u0161to bi rezultiralo manjom koli\u010dinom sunca, odnosno ve\u0107om povr\u0161inom sa temperaturama ispod ni\u0161tice. Premda su dana\u0161nji teleskopi dovoljno jaki da otkriju ekscentri\u010dnost orbite egzoplaneta, oni jo\u0161 ne mogu otkriti njihov nagib, pa znanstvenici nastoje otkriti metode koje bi im mogle pomo\u0107i u tome.<\/p>\n\n\n\n
Novo istra\u017eivanje nala\u017ee da promatranjem orbita i kretanja obli\u017enjih plinovitih divova mo\u017eemo odrediti faktor naseljivosti. ‘Va\u017eno je razumijeti utjecaj koji Jupiter ima na Zemljinu klimu, kako je utjecao na na\u0161u orbitu te kako \u0107e to raditi u budu\u0107nosti’ zaklju\u010duje Kane.<\/p>\n\n\n\n