Firma \u201eLager\u201c iz Posu\u0161ja i \u201eUniCredit\u201c banka iz Mostara trebaju platiti 18,9 milijuna KM firmi \u201ePalo\u010d\u201c iz Gornjeg Vakufa zbog \u0161tete koja je nastala kupovinom skupocjene drobilice kamena, navedeno je u nepravomo\u0107noj presudi Op\u0107inskog suda u Sarajevu.<\/p>\n\n\n\n
Firma \u201ePalo\u010d\u201c je od \u201eLagera\u201c krajem 2015. godine kupila ma\u0161inu TESAB za 782.000 KM preko \u201eUniCredit Leasinga\u201c iz Sarajeva \u010diji je pravni sljedbenik \u201eUniCredit Bank\u201c. Prema presudi, \u201ePalo\u010d\u201c nije dobio ma\u0161inu kakvu je ugovorio. Dobio je bijelu umjesto ugovorene \u017eute, ali ju je preuzeo jer je dobio uvjerenje da se radi o bezna\u010dajnom odstupanju u odnosu na narud\u017ebu. Poslije je otkriveno da drobilica nije nova, iz 2015. godine kako je trebalo biti, nego da su njeni dijelovi u Bosnu i Hercegovinu (BiH) uvezeni 2011. godine, o \u010demu je Centar za istra\u017eiva\u010dko novinarstvo (CIN) ranije pisao.<\/p>\n\n\n\n To je otkriveno vrlo brzo po isporuci. Ma\u0161ina je od kraja studenog 2015. do sredine 2016. godine zbog \u010destih kvarova radila 530 radnih sati \u0161to je oko 28% punog kapaciteta, utvrdio je vje\u0161tak strojarske struke tijekom sudskog postupka. Zbog toga i \u010dinjenice da kvarovi nisu trajno rije\u0161eni ni nakon intervencija, \u201ePalo\u010d\u201c nije mogao proizvoditi i prera\u0111ivati kamen pa je ostao bez poslovnih ugovora. Iako su spor poku\u0161ali rije\u0161iti izvan suda, to im nije po\u0161lo za rukom pa su 2016. pokrenuli parnicu.<\/p>\n\n\n\n Sud je u presudi naveo da \u0161teta podrazumijeva izmaklu dobit firme \u201ePalo\u010d\u201c, fizi\u010dku za\u0161titu i skladi\u0161tenje ma\u0161ine te sudske tro\u0161kove, a \u201eLager\u201c i \u201e UniCredit\u201c \u0107e o svom tro\u0161ku morati odvesti ma\u0161inu koja se nalazi na kamenolomu u \u017dep\u010du.<\/p>\n\n\n\n Na presudu postoji mogu\u0107nost \u017ealbe.<\/p>\n\n\n\n Odvjetnik firme \u201ePalo\u010d\u201c Slaven Dizdar rekao je za CIN da su zadovoljni presudom i da se ne\u0107e \u017ealiti. Oni su prije pokretanja parnice mislili kako \u0107e se \u201eUniCredit Leasing\u201c sa njima pridru\u017eiti u parnici protiv \u201eLagera\u201c, budu\u0107i da su oni, fakti\u010dki, vlasnici predmetne ma\u0161ine.<\/p>\n\n\n\n \u201eUmjesto toga dobili smo ignoriranje dokumentiranih \u010dinjenica i kategori\u010dko odbijanje bilo kakve odgovornosti, iz \u010dega se mo\u017ee zaklju\u010diti da su, o\u010digledno, djelovali u dosluhu sa \u2018Lagerom\u2019\u201c, rekao je Dizdar.<\/p>\n\n\n\n Odvjetnik \u201eUniCredit\u201c banke Nikica Gr\u017ei\u0107 smatra da je ovakva presuda \u201eprimjer presude kakva ona ne treba biti\u201c i da njegov klijent nije kriv za \u0161tetu. Ulo\u017eio je \u017ealbu, ali ako presuda bude potvr\u0111ena, svoju od\u0161tetu tra\u017eit \u0107e od dobavlja\u010da, odnosno \u201eLagera\u201c.<\/p>\n\n\n\n Odvjetnik \u201eLagera\u201c \u0110or\u0111e Jugovi\u0107 je kazao da ne komentira postupke koji nisu pravomo\u0107no okon\u010dani: \u201eU svakom slu\u010daju, uvjerenja smo da \u0107e drugostupanjski sud uva\u017eiti navode \u017ealbe i prvostupanjsku presudu preina\u010diti ili poni\u0161titi i predmet vratiti na ponovni postupak.\u201c<\/p>\n\n\n\n U tijeku postupka oni su osporavali tu\u017ebu i visinu od\u0161tete, uz obrazlo\u017eenje da se godina proizvodnje radne ma\u0161ine smatra onom kada su sastavljene ugradbene komponente koje prethodno nisu upotrijebljene te da je do kvarova dolazilo uslijed nestru\u010dnog kori\u0161tenja drobilice.<\/p>\n\n\n\n Na Op\u0107inskom sudu u Sarajevu traje jo\u0161 jedan postupak protiv \u201eLagera\u201c. Parnicu je pokrenuo rudnik \u201eGra\u010danica\u201c iz Gornjeg Vakufa. U tu\u017ebi je navedeno da su od \u201eLagera\u201c u travnju 2016. godine kupili radnu ma\u0161inu \u201eTerex\u201c za 725.600 KM, ali da je ma\u0161ina u stalnom kvaru, da dolazi do prekida rada te da je \u201eLager\u201c kasnio sa isporukom i ugradnjom rezervnih dijelova. Procijenili su da im firma iz Posu\u0161ja duguje oko pola milijuna maraka za nastalu \u0161tetu. U odgovoru na tu\u017ebu iz \u201eLagera\u201c su naveli da je, zapravo, do prekida rada dolazilo neosnovano i da odre\u0111eni radni sati nisu evidentirani.<\/p>\n\n\n\n Tako\u0111er, jo\u0161 uvijek traje i istraga Tu\u017eiteljstvu Tuzlanskog kantona u vezi sa nabavkom bagera vrijednog oko tri milijuna maraka kojeg je Rudniku \u201e\u0110ur\u0111evik\u201c prodao \u201eLager\u201c 2014. godine. Radi se o tome da je Rudnik dobio modificirani bager marke \u201eHyundai\u201c na kojem je originalni dizel-motor u ma\u0161ini zamijenjen elektri\u010dnim i promijenjena originalna ka\u0161ika.<\/p>\n\n\n\n U tijeku istrage iz \u201eHyundaija\u201c su potvrdili da oni proizvode bagere kakav je isporu\u010den Rudniku mrkog uglja \u201e\u0110ur\u0111evik\u201d, ali na dizelski pogon i sa manjom ka\u0161ikom u odnosu na onaj isporu\u010den Rudniku te da su oni \u201eLageru\u201d isporu\u010dili bager kako ga i proizvode.<\/p>\n\n\n\n U dopisu koji su iz \u201eLagera\u201c uputili CIN-u navedeno je da je bager prilago\u0111en potrebama kupca uz odobrenje proizvo\u0111a\u010da te da je modificiranje radila certificirana tvrtka HELB koja radi takve poslove u cijeloj Europi.<\/p>\n\n\n\n Odluka Tu\u017eiteljstva u ovom slu\u010daju jo\u0161 nije donesena.<\/p>\n\n\n\n