Odnos voza\u010da automobila i biciklista u prometu je oduvijek bio “napet”. Biciklisti su suo\u010deni s opasno\u0161\u0107u prometne nesre\u0107e s vozilom koje se brzo kre\u0107e, dok nekim voza\u010dima smetaju bicikli koji ometaju promet i sigurnost. Me\u0111utim, koji od njih uzrokuju vi\u0161e prometnih nesre\u0107a? <\/p>\n\n\n\n
Prema novom istra\u017eivanju, za nesre\u0107e su podjednako krivi voza\u010di bicikla i voza\u010di automobila. Na prvi pogled moglo bi se u\u010diniti da su za prometne nesre\u0107e vi\u0161e krivi automobili. Oni su ve\u0107i i kre\u0107u se ve\u0107om brzinom. Tako\u0111er, voza\u010dima mo\u017ee biti te\u0161ko vidjeti bicikliste koji se voze gradskim ulicama. Me\u0111utim, podaci sugeriraju da je vjerojatnost da \u0107e biciklisti izazvati nesre\u0107u podjednaka.<\/p>\n\n\n\n
Podaci su, me\u0111utim, prili\u010dno ograni\u010deni, \u0161to ote\u017eava temeljitu analizu problema. Ve\u0107ina podataka je od dr\u017eavnih i gradskih vlasti u SAD. Primjerice, o studiji o sudaru bicikla i automobila, Odjel za javnu sigurnost dr\u017eave Minnesote otkrio je da su biciklisti krivi u 49 posto nesre\u0107a, dok su voza\u010di krivi u 51 posto.<\/p>\n\n\n\n
Studija je tako\u0111er pokazala da je naj\u010de\u0161\u0107i uzrok nesre\u0107a bilo ne ustupanje pravo prvenstva. Me\u0111utim, druga studija iz Washingtona, D.C., pokazala je da biciklisti uzrokuju vi\u0161e nesre\u0107a od voza\u010da. Savezna vlada ima mnogo razli\u010ditih studija o razli\u010ditim aspektima automobilske sigurnosti, ali nema mnogo informacija o sudarima bicikla i automobila.<\/p>\n\n\n\n
Glasnogovornik ameri\u010dke Nacionalna uprava za sigurnost prometa na cestama (NHTSA) je rekao: “Uzrok je te\u0161ko utvrditi. Mnogo je vjerojatnije da \u0107e biciklisti do\u017eivjeti nesre\u0107u nego voza\u010d automobila”.<\/p>\n\n\n\n
Iako je te\u0161ko utvrditi krivnju za sudar bicikla i automobila i podaci pokazuju mje\u0161ovite rezultate, jasno je poznato da biciklisti upadaju u znatno vi\u0161e nesre\u0107a nego voza\u010di automobila.<\/p>\n\n\n\n
Pokazuje se i da voza\u010di bicikla imaju dvostruko vi\u0161e nesre\u0107a od voza\u010da automobila, no me\u0111utim, ve\u0107ina tih biciklisti\u010dkih nesre\u0107a ne uklju\u010duje automobile – tek njih tre\u0107ina. Do sudara bicikla dolazi zbog niza \u010dimbenika. To uklju\u010duje lo\u0161e uvjete na cestama, padove, napade pasa, neodgovaraju\u0107e biciklisti\u010dke staze, lo\u0161e uvjete osvjetljenja i kr\u0161enje prometnih propisa.<\/p>\n\n\n\n
Prema ameri\u010dkom Centru za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC), “gotovo 1000 biciklista godi\u0161nje pogine u SAD-u, a vi\u0161e od 130.000 ih bude ozlije\u0111eno u nesre\u0107ama”. CDC tako\u0111er predla\u017ee na\u010dine za sprje\u010davanje ozljeda i smrti biciklista.<\/p>\n\n\n\n
To uklju\u010duje no\u0161enje pravilno postavljene biciklisti\u010dke kacige svaki put kada biciklist vozi svoj bicikl, zajedno sa stro\u017eim zakonima o biciklisti\u010dkim kacigama. Druge preventivne mjere uklju\u010duju no\u0161enje fluorescentne ili reflektiraju\u0107e odje\u0107e i kori\u0161tenje aktivne rasvjete na biciklima.<\/p>\n\n\n\n
\u0160to mo\u017eemo nau\u010diti iz ameri\u010dkih iskustava? Vozite li automobil svakako obratite pa\u017enju na bicikliste jer su posebno ranjivi, a ako ste na prometnici na biciklu, vozite oprezno i prije svakog manevra poput promjene smjera i sli\u010dno, dva put provjerite stanje u prometu oko vas. Dovoljna je sekunda nepa\u017enje\u2026<\/p>\n\n\n\n