Kasni ve\u010dernji ili no\u0107ni obroci ometaju san i pove\u0107avaju vjerojatnost da \u0107ete se udebljati. I to nije sve, jedete li kasno nave\u010der, poti\u010de za\u010darani krug dnevne tromosti i \u017eudnje za nezdravom hranom, pokazala je studija ameri\u010dkih znanstvenika objavljena u \u010dasopisu Cell Metabolism.<\/p>\n\n\n\n
Da obilne i kasne ve\u010dere dovode do debljanja, svi znamo iz iskustva. Uostalom i stara poslovica ka\u017ee “Doru\u010dkuj kao kralj, ru\u010daj kao princ, a ve\u010deraj kao siromah”. No, znanstvenici zadnjih desetlje\u0107a razotkrivaju i hormonske mehanizme koji potvr\u0111uju tu narodnu poslovicu.<\/p>\n\n\n\n
U najnovijoj studiji pratili su 16 pretilih ili dobrovoljaca s prekomjernom te\u017einom. Iako je studija bila mala, bila je rigorozna, kontrolirala je specifi\u010dni unos hranjivih tvari sudionika i uzimala u obzir potencijalne zbunjuju\u0107e \u010dimbenike poput trajanja sna i razine tjelesne aktivnosti.<\/p>\n\n\n\n
Svaki je sudionik sudjelovao u dva laboratorijska protokola: jedan sa striktno planiranim ranim rasporedom obroka, a drugi s istim obrocima, ali svaki zakazan oko \u010detiri sata kasnije tijekom dana. U laboratoriju su sudionici redovito dokumentirali svoju glad i apetit, davali su \u010deste male uzorke krvi tijekom dana i mjerili su im tjelesnu temperaturu i potro\u0161nju energije.<\/p>\n\n\n\n
Kako bi izmjerili kako vrijeme jela utje\u010de na molekularne putove uklju\u010dene u adipogenezu, odnosno stvaranje masnih rezervi, istra\u017eiva\u010di su radili biopsiju masnog tkiva sudionika tijekom laboratorijskog testiranja u protokolima ranog i kasnog uzimanja hrane. Rezultati su pokazali da kasniji obroci imaju dubok u\u010dinak na glad i hormone koji reguliraju apetit leptin i grelin, a koji utje\u010du na na\u0161u \u017eelju za jelom. To\u010dnije, razine hormona leptina, koji signalizira sitost, smanjene su tijekom 24 sata u kasnim uvjetima prehrane u usporedbi s ranim uvjetima prehrane.<\/p>\n\n\n\n
Kad su jeli kasno nave\u010der, sudionici su sporije sagorijevali kalorije sljede\u0107a 24 sata i imali su ni\u017eu tjelesnu temperaturu, dva klasi\u010dna znaka sporijeg metabolizma koji mogu dovesti do debljanja. \u0160to je jo\u0161 gore, izgledi da \u0107e osjetiti glad sljede\u0107eg dana ili ve\u010deri udvostru\u010dili su se nakon kasnono\u0107nog obroka.<\/p>\n\n\n\n
Nadalje, biopsije masnog tkiva otkrile su da kasno ve\u010dernji ili no\u0107ni obrok pove\u0107ava sklonost stvaranju masnog tkiva.
Otkrili smo da jedenje \u010detiri sata kasnije \u010dini zna\u010dajnu razliku u razini na\u0161e gladi, na\u010dinu na koji sagorijevamo kalorije nakon jela i na\u010dinu na koji skladi\u0161timo masno\u0107u – rekla je za Harvard Gazzete prva autorica studije dr. Nina Vujovi\u0107 iz Brigham and Women\u2018s Hospital u Bostonu.
Ova studija pokazuje utjecaj kasnog naspram ranog uzimanja hrane. Ovdje smo izolirali te u\u010dinke kontroliranjem zbunjuju\u0107ih varijabli kao \u0161to su unos kalorija, tjelesna aktivnost, spavanje i izlo\u017eenost svjetlosti, ali u stvarnom \u017eivotu na mnoge od ovih \u010dimbenika mo\u017ee utjecati vrijeme obroka – dodao je jedan od autora studije dr. Frank Scheer, direktor Programa medicinske kronobiologije u Odjelu za spavanje i cirkadijalne poreme\u0107aje na Brigham and Women\u2018s Hospital.<\/p>\n\n\n\n
Obrok unutar tri sata prije spavanja mo\u017ee poremetiti kvalitetu i trajanje sna, tvrde znanstvenici. Primjerice, ljudi koji pojedu ili popiju bilo \u0161to unutar sat vremena prije spavanja imaju dvostruko ve\u0107u vjerojatnost da \u0107e se probuditi barem 30 minuta tijekom no\u0107i, pokazalo je istra\u017eivanje iz 2021. godine. Nedostatak sna, pak, poti\u010de ve\u0107u konzumaciju nezdrave hrane. Ljudi koji spavaju manje od sedam sati na dan jedu vi\u0161e grickalica, pokazalo je drugo istra\u017eivanje. Naj\u010de\u0161\u0107i me\u0111uobroci bili su isti za obje skupine: sok, energetska pi\u0107a, \u010dips, slani kola\u010di\u0107i, kola\u010di\u0107i i peciva.<\/p>\n\n\n\n