Novo istra\u017eivanje pokazalo je da cerebelum, odnosno mali mozak, ima funkciju za koju se ranije nije znalo.<\/p>\n\n\n\n
Do novog otkri\u0107a bilo je poznato da mali mozak ima va\u017enu ulogu u kontroli pokreta. Tako\u0111er se znalo da u nekoj mjeri mo\u017ee biti uklju\u010den u neke kognitivne funkcije, kao \u0161to su pa\u017enja i jezik, te u reguliranje odgovora na strah i zadovoljstvo.<\/p>\n\n\n\n
Me\u0111utim, nova studija, objavljena u \u010dasopisu Proceedings of the National Academy of Sciences (PNAS), pokazala je da mali mozak ima va\u017enu ulogu u pam\u0107enju emocionalnih podra\u017eaja, kako pozitivnih tako i negativnih.<\/p>\n\n\n\n
Sna\u017ena emocionalna iskustva bila su va\u017ena u na\u0161oj evolucijskoj povijesti, a va\u017ena su i danas. Zahvaljuju\u0107i njima pamtimo i prepoznajemo situacije u kojima smo bili izlo\u017eeni opasnostima, kao i situacije u kojima smo na neki na\u010din prosperirali. No pam\u0107enje traumati\u010dnih iskustava tako\u0111er mo\u017ee imati negativne posljedice za psihu.<\/p>\n\n\n\n
“Pobolj\u0161ano pam\u0107enje emocionalnih podra\u017eaja klju\u010dno je za pre\u017eivljavanje, ali tako\u0111er mo\u017ee pridonijeti razvoju i odr\u017eavanju poreme\u0107aja povezanih sa strahom u slu\u010daju izrazito odbojnih iskustava”, pi\u0161u autori u sa\u017eetku studije.<\/p>\n\n\n\n
Snimanje mozga za vrijeme ugodnih i neugodnih do\u017eivljaja<\/strong><\/p>\n\n\n\n S pam\u0107enjem emocija ponajvi\u0161e se povezuju dijelovi mozga koji se nazivaju amigdala i hipokampus. No, budu\u0107i da je mali mozak ve\u0107 ranije povezan s iskustvima straha, znanstvenici su u novoj studiji poku\u0161ali istra\u017eiti ima li i on ulogu u bilje\u017eenju emocionalnih sje\u0107anja.<\/p>\n\n\n\n U uvodu autori isti\u010du da se emocionalne informacije bolje pamte od neutralnih. Kako bi otkrili ima li mali mozak neku ulogu u pam\u0107enju emocija, kao \u0161to ima u bilje\u017eenju straha i zadovoljstva, znanstvenici su snimali mozgove 1418 zdravih sudionika funkcionalnom magnetskom rezonancom (fMRI) dok su ih izlagali slikama koje su poticale razli\u010dite emocionalne do\u017eivljaje \u2013 24 s pozitivnim poticajem, 24 s negativnim i 24 s neutralnim.<\/p>\n\n\n\n Pozitivne slike uklju\u010divale su erotske prizore, sportske doga\u0111aje i neke \u017eivotinje. Negativne slike prikazivale su tjelesne ozljede, zmije i scene napada. Neutralne slike prikazivale su neutralna lica, ku\u0107anske predmete i zgrade.<\/p>\n\n\n\n Snimke mozga napravljene fMRI-em pokazale su da su sudionici puno bolje pamtili pozitivne i negativne slike od neutralnih te da je pobolj\u0161ana sposobnost pohranjivanja takvih do\u017eivljaja bila povezana s trenucima u kojima je zabilje\u017eena pove\u0107ana aktivnost malog mozga.<\/p>\n\n\n\n \u0160tovi\u0161e, znanstvenici su uo\u010dili da je tijekom izlaganja sudionika emocionalnim do\u017eivljajima razina komunikacije izme\u0111u malog i velikog mozga tako\u0111er bila pove\u0107ana. Mali je mozak primao informacije iz prednjeg cingularnog korteksa (podru\u010dje klju\u010dno za opa\u017eanje i procjenu osje\u0107aja), a tako\u0111er ih je proslje\u0111ivao amigdali i hipokampusu.<\/p>\n\n\n\n “Ovi rezultati pokazuju da je mali mozak sastavni dio mre\u017ee koja je odgovorna za pobolj\u0161ano pohranjivanje emocionalnih informacija”, rekao je jedan od autora studije, neuroznanstvenik Dominique de Quervain sa Sveu\u010dili\u0161ta u Baselu u \u0160vicarskoj.<\/p>\n\n\n\n