DNK iz drevnih mikroorganizama, od kojih neki datiraju prije otprilike milijun godina, otkrivena je ispod morskog dna na Antarktici. DNK je najstariji ikad otkriven iz sedimenata morskog dna, pokazuje nova studija.<\/p>\n\n\n\n
Znanstvenici su slu\u010dajno prikupili neobi\u010dne genetske uzorke, poznate kao sedimentna drevna DNK ili sedaDNA, na 178 metara ispod morskog dna u sklopu istra\u017eivanja koje je 2019. vodio Me\u0111unarodni program za otkrivanje oceana sjeverno od kopna Antarktika.<\/p>\n\n\n\n
U novoj studiji, koja je objavljena 2. listopada u \u010dasopisu Nature Communications, istra\u017eiva\u010di su po prvi put analizirali uzorke sedaDNK. Tim je pomno promatrao obrasce o\u0161te\u0107enja unutar prona\u0111enih fragmenata DNK kako bi utvrdio koliko su to\u010dno stari, prenosi Live Science.<\/p>\n\n\n\n
Najstariji fragmenti su stari oko milijun godina. Do sada, najstarija sedaDNA, koja je prona\u0111ena zaklju\u010dana unutar arkti\u010dkog permafrosta, datirala je prije oko 650.000 godina, izvijestio je Science Alert.<\/p>\n\n\n\n
Uzorci su dobro o\u010duvani<\/p>\n\n\n\n
“Fragmenti su najstariji autentificirani morski sedaDNK otkriven do danas”, rekla je glavna autorica studije Linda Armbrecht, istra\u017eiva\u010dica na Institutu za morske i antarkti\u010dke studije na Sveu\u010dili\u0161tu Tasmanije u Australiji.<\/p>\n\n\n\n
Uzorci su izuzetno dobro o\u010duvani zbog niskih temperatura, smanjene koncentracije kisika i odsutnosti UV zra\u010denja, rekao je Armbrecht. Znanstvenici nisu sigurni kojoj vrsti pripada najstarija sedaDNA, iako je definitivno od eukariota \u2014 \u0161to zna\u010di da dolazi od \u017eivotinje, biljke ili gljive, a ne od bakterije ili virusa.<\/p>\n\n\n\n
Me\u0111utim, ve\u0107ina uzoraka DNK pripada dijatomejama \u2014 vrsti fitoplanktona koji i danas postoji u svjetskim oceanima i \u010dini temelj ve\u0107ine morskih hranidbenih mre\u017ea.<\/p>\n\n\n\n
Zapis sedaDNK iz Scotia mora pokazuje da je vjerojatno do\u0161lo do eksplozije u obilju dijatomeja prije otprilike 540.000 godina, to\u010dno u vrijeme kada je Zemlja prolazila kroz fazu prirodnog zagrijavanja. U to su vrijeme pove\u0107ani gubitak leda s ledene plo\u010de Antarktike i rastu\u0107e temperature oceana vjerojatno potaknuli brzi rast i reprodukciju dijatomeja, napisali su istra\u017eiva\u010di u radu.<\/p>\n\n\n\n
Klimatske promjene uzrokovane ljudskim djelovanjem vjerojatno \u0107e stvoriti sli\u010dne uvjete, napisali su istra\u017eiva\u010di. Tim vjeruje da je neophodno nau\u010diti vi\u0161e o tome kako su se ekosustavi mijenjali tijekom ranijih razdoblja zagrijavanja kako bi bolje razumjeli kako \u0107e se ponovno promijeniti u budu\u0107nosti.<\/p>\n\n\n\n
“Antarktika je jedno od najosjetljivijih podru\u010dja na klimatske promjene na Zemlji, stoga je hitno prou\u010davanje pro\u0161lih i sada\u0161njih reakcija ovog polarnog morskog ekosustava na promjene okoli\u0161a”, rekao je Armbrecht.<\/p>\n\n\n\n