{"id":22300,"date":"2022-10-29T18:36:00","date_gmt":"2022-10-29T18:36:00","guid":{"rendered":"https:\/\/test.otpor.media\/index.php\/2022\/10\/29\/https-otpor-media-pripremite-se-sto-za-svakodnevni-zivot-znaci-ulazak-hrvatske-u-schengensko-podrucje-promjene-su-ogromne\/"},"modified":"2024-07-06T17:04:10","modified_gmt":"2024-07-06T17:04:10","slug":"https-otpor-media-pripremite-se-sto-za-svakodnevni-zivot-znaci-ulazak-hrvatske-u-schengensko-podrucje-promjene-su-ogromne","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/otpor.media\/?p=22300","title":{"rendered":"PRIPREMITE SE – \u0160to za svakodnevni \u017eivot zna\u010di ulazak Hrvatske u Schengensko podru\u010dje. Promjene su ogromne"},"content":{"rendered":"\n
Hrvatska se sve vi\u0161e integrira u zajedni\u010dki civilizacijski, kulturolo\u0161ki i povijesni prostor europskog kontinenta, pod okriljem EU. Ulaskom u EU 2013. Hrvatska je postala dio kruga jednih od ekonomski i dru\u0161tveno najrazvijenijih dr\u017eava na svijetu. Sljede\u0107i korak integracije je ulazak u eurozonu i ulazak u Schengenski prostor.<\/p>\n\n\n\n
Iako je svaka vlast od trenutka ulaska u EU nagla\u0161avala da je sljede\u0107i cilj Hrvatske ulazak u Schengen, i on \u0107e se uskoro ispuniti, jako malo se truda posvetilo tome da se gra\u0111anima Hrvatske objasni za\u0161to je to uop\u0107e va\u017eno.<\/p>\n\n\n\n
Europska komisija je 2019. potvrdila spremnost Hrvatske na ulazak u Schengen, Vije\u0107e Europske unije je 29. lipnja ove godine pokrenulo postupak dono\u0161enja odluka o primanju Hrvatske predlo\u017eiv\u0161i da se od prvog dana 2023. ukinu sve grani\u010dne kontrole na granicama ostalih \u010dlanica EU s Hrvatskom (u zra\u010dnim lukama od 26. o\u017eujka).<\/p>\n\n\n\n
Europski parlament je u srpnju 2021. potvrdio da je Hrvatska ispunila sve uvjete da u\u0111e u Schengen, a zadnju odluku donosi Vije\u0107e EU. Ta se odluka o\u010dekuje prije kraja ove godine pa bi, prema svim dostupnim informacijama, Hrvatska trebala istodobno u\u0107i u eurozonu i Schengensku zonu, pi\u0161e Index.hr<\/sup><\/strong>.<\/p>\n\n\n\n
\u0160to je Schengen i kako je nastao<\/strong><\/h3>\n\n\n\n
Dr\u017eave u Europi me\u0111usobno sura\u0111uju kroz brojne institucije i udru\u017eenja, a Europska Unija je samo jedna od njih. \u010clanstvo u EU ne podrazumijeva \u010dlanstvo u drugim organizacijama i multilateralnim sporazumima.<\/p>\n\n\n\n
Primjerice, mo\u017ee se biti \u010dlan EU bez \u010dlanstva u Schengenskoj zoni, kao \u0161to su jo\u0161 uvijek Hrvatska, Rumunjska, Bugarska i Cipar. Irska tako\u0111er tehni\u010dki nije, ali je \u010dlanica Zajedni\u010dkog putnog prostora s Ujedinjenim Kraljevstvom. S druge strane, \u0160vicarska, Norve\u0161ka i Island su \u010dlanice Schengenskog prostora, ali nisu \u010dlanice EU.<\/p>\n\n\n\n
Isto tako Monako, San Marino, Andora, Lihten\u0161tajn i Vatikan, europske mikrodr\u017eave, nisu slu\u017ebeno dio Schengenskog podru\u010dja, ali u praksi funkcioniraju kao da jesu. Paradoksalno, dijelovi zemalja koje jesu dio Schengena – ne spadaju u to podru\u010dje jer se radi o prekomorskim teritorijima Francuske, Nizozemske, Norve\u0161ke i Danske.<\/p>\n\n\n\n
Iako se ulaskom u EU danas podrazumijeva i ulazak u Schengenski prostor jednoga dana, u po\u010detku se radilo o dva sasvim razli\u010dita sporazuma. 1985. je u Luksemburgu, gradu Schengenu, pet od tada\u0161njih deset \u010dlanica Europske ekonomske zajednice potpisalo sporazum o postupnom ukidanju grani\u010dnih kontrola me\u0111u dr\u017eavama i uskla\u0111ivanju viznog re\u017eima.<\/p>\n\n\n\n
Prve potpisnice su bile Zapadna Njema\u010dka, Francuska, Nizozemska, Belgija i Luksemburg. Sporazum i njegove odrednice su bile odvojene od same EU. 1990. se sporazum pro\u0161iruje i potpuno se ukidaju sve me\u0111ugrani\u010dne kontrole, a izjedna\u010dava se vizni re\u017eim izme\u0111u svih potpisnica.<\/p>\n\n\n\n
Tek 1999. Schengenski sporazum postaje sastavni dio zakona Europske Unije dono\u0161enjem Amsterdamskog sporazuma. Njime se ispunjava jedno od temeljnih na\u010dela EU: slobodno kretanje ljudi.<\/p>\n\n\n\n
Granice se ukidaju, ostaju samo politi\u010dke<\/strong><\/h3>\n\n\n\n
Najo\u010ditija korist od ulaska u Schengensku zonu \u0107e biti ukidanje granica izme\u0111u Hrvatske, Slovenije i Ma\u0111arske. Naravno, politi\u010dki ostaju na snazi, ali fizi\u010dki sasvim nestaju. To zna\u010di da ne\u0107e biti nikakvih grani\u010dnih kontrola i zaustavljanja vozila prilikom prelaska granice iz Hrvatske u Sloveniju i Ma\u0111arsku, kao ni obratno.<\/p>\n\n\n\n
Granica Hrvatske s BIH, Srbijom i Crnom Gorom \u0107e postati vanjska granica EU. U praksi ve\u0107 du\u017ee vremena granice Hrvatske prema tim dr\u017eavama funkcioniraju kao vanjska granica EU pa ne bi trebalo biti previ\u0161e problema s prilagodbom nakon \u0161to Hrvatska u\u0111e u Schengensku zonu.<\/p>\n\n\n\n
Za putovanje u bilo koju zemlju EU ne\u0107e trebati putovnica, kao ni do sada. Dovoljna \u0107e biti osobna iskaznica. Iako prekomorski teritoriji Francuske, kao \u0161to su Francuska Gvajana, Guadeloupe i Martinique, ne spadaju u Schengensko podru\u010dje, za putovanje u njih \u0107e tako\u0111er biti dovoljna osobna iskaznica.<\/p>\n\n\n\n
Norve\u0161ka i Island su dio Schengenskog prostora iako nisu dio EU, pa \u0107e za putovanje u i iz tih dr\u017eava biti dovoljna osobna iskaznica. U \u0160vicarsku se od 2016. mo\u017ee putovati s osobnom iskaznicom, maksimalno na rok od 90 dana.<\/p>\n\n\n\n<\/figure>\n\n\n\n
Mogle bi se poo\u0161triti kontrole na ulazu iz BiH, Srbije, Crne Gore<\/strong><\/h3>\n\n\n\n
Ve\u0107 od prije je za putovanje u Srbiju, BiH i Crnu goru bila dovoljna samo osobna iskaznica, i to se ne\u0107e promijeniti. Isto je bilo mogu\u0107e za putovanje dr\u017eavljana tih zemalja u Hrvatsku do trenutka kada Hrvatska nije postala dio EU. Ulaskom Hrvatske u Schengensko podru\u010dje \u0107e biti posebno velika kontrola putovnica jer granice Hrvatske prema Srbiji, BiH i Crnog Gori postaju vanjske granice EU.<\/p>\n\n\n\n
Hrvatska grani\u010dna policija postaje odgovorna za \u010duvanje granice same EU, a zbog toga bi se prakse kontrole na grani\u010dnim prijelazima s BiH, Srbijom i Crnom Gorom mogle poo\u0161triti. To mo\u017ee zna\u010diti vi\u0161e \u010dekanja, pregleda i problema prilikom ulaska iz tih dr\u017eava u Hrvatsku.<\/p>\n\n\n\n
Situacija bi mogla postati puno gora za Srbiju jer je Europska povjerenica za unutarnje poslove rekla da bi Bruxelles mogao ukinuti bezvizni re\u017eim sa Srbijom nakon porasta broja migranata koji preko nje masovno ulaze u EU. Ako se to dogodi, gra\u0111ani Srbije \u0107e morati tra\u017eiti vizu za ulazak u Hrvatsku.<\/p>\n\n\n\n
Oni koji imaju dvojno dr\u017eavljanstvo, mo\u0107i \u0107e putovati kao svi ostali gra\u0111ani Hrvatske diljem EU i Schengena, s istim uvjetima ulaska\/povratka u Srbiju, BiH i Crnu Goru kao ostali dr\u017eavljani Hrvatske.<\/p>\n\n\n\n
Uvest \u0107e se nova vrsta kontrole za dr\u017eave koje nisu dio Schengena<\/strong><\/h3>\n\n\n\n
Iz Delegacije Europske unije u Sarajevu i Europske komisije su u kolovozu ove godine najavili da \u0107e EU od svibnja 2023. uvesti automatizirani elektronski sustav pod nazivom “European Travel Information and Authorisation System” (ETIAS), koji \u0107e slu\u017eiti za putovanja u Schengensko podru\u010dje za putnike kojima nije potrebna viza za ulazak u EU. Taj sustav \u0107e vrijediti za sve dr\u017eave koje imaju bezvizni re\u017eim s EU, \u0161to uklju\u010duje BiH, Srbiju i Crnu Goru.<\/p>\n\n\n\n
ETIAS \u0107e slu\u017eiti za br\u017ee i efikasnije procedure kontrole na granicama, manje birokracije, manje ka\u0161njenja i odga\u0111anja za putnike, bolju sigurnost, pobolj\u0161anu prevencija ilegalnih migracija, bolju kontrolu epidemijskih rizika te efikasnije procedure upravljanja granicama.<\/p>\n\n\n\n
U principu se radi o internetskoj aplikaciji kojom \u0107e se prijavljivati ulazak u EU. Sustav \u0107e automatski provjeravati podatke iz prijave s drugim izvorima podataka EU, a odobrenje za putovanje bi se trebalo izdati u roku od nekoliko minuta.<\/p>\n\n\n\n
U situacijama kada je potrebna dodatna provjera, odobrenje bi moglo potrajati i do 30 dana. Ali odobrenje ETIAS-a \u0107e biti nu\u017eno za ulazak u Schengensko podru\u010dje, pa tako i EU. Grani\u010dna policija \u0107e ga provjeravati skupa s drugim dokumentima, primjerice putovnicom.<\/p>\n\n\n\n
Promjene u zra\u010dnom prijevozu<\/strong><\/h3>\n\n\n\n
Posebne promjene \u0107e nastupiti po pitanju zra\u010dnog prijevoza, zbog \u010dega je ulazak Hrvatske u Schengensko podru\u010dje po pitanju zra\u010dnih luka odgo\u0111en za 26. o\u017eujka. Morat \u0107e se prilagoditi brojni terminali jer \u0107e letovi koji su do sada bili me\u0111unarodni postati doma\u0107i, a tako \u0107e se tretirati i putnici iz ostalih zemalja Schengenskog podru\u010dja.<\/p>\n\n\n\n
Time \u0107e se znatno smanjiti kontrole, \u0161to \u0107e dovesti do manje gu\u017evi. Ujedno \u0107e se postro\u017eiti kontrole za one koji dolaze iz zemalja koje nisu dio Schengenskog podru\u010dja, i u njihovom slu\u010daju \u0107e ulazak u Hrvatsku biti sporiji.<\/p>\n\n\n\n<\/figure>\n\n\n\n
Mo\u017ee li se Schengen ukinuti?<\/strong><\/h3>\n\n\n\n
Schengen se u svojoj povijesti znao privremeno stavljati izvan funkcije izme\u0111u odre\u0111enih zemalja. Francuska je 2011. zatvorila granicu prema Italiji nakon \u0161to je ta dr\u017eava dala boravi\u0161nu dozvolu 25 tisu\u0107a migranata iz Tunisa, \u010dime su oni mogli slobodno putovati diljem Schengenskog podru\u010dja.<\/p>\n\n\n\n
Na vrhuncu migrantske krize 2015. je cijeli niz zemalja uveo grani\u010dne kontrole unutar Schengena. Prva je to u\u010dinila Njema\u010dka, nakon \u010dega su neki oblik grani\u010dne kontrole uvele Austrija, Danska, Slovenija, Ma\u0111arska, \u0160vedska i Norve\u0161ka.<\/p>\n\n\n\n
2020. su gotovo sve dr\u017eavne granice ponovo bile u funkciji i Schengensko podru\u010dje je sasvim prestalo funkcionirati. Do kraja svibnja su sve granice bile zatvorene, ali su se ve\u0107inom ponovo otvorile do kolovoza.<\/p>\n\n\n\n
Jo\u0161 uvijek postoje grani\u010dne kontrole izme\u0111u Austrije i Slovenije te Austrije i Ma\u0111arske, uvedene za vrijeme migrantske krize 2015. Iz istog razloga Njema\u010dka kontrolira granicu s Austrijom. \u0160vedska, Danska i Norve\u0161ka kontroliraju sve granice.<\/p>\n\n\n\n
Ekonomske koristi od \u010dlanstva<\/strong><\/h3>\n\n\n\n
Da se zemlje Schengenskog podru\u010dja promatraju kao jedna dr\u017eava, s vi\u0161e od 400 milijuna stanovnika to bi bila tre\u0107a najmnogoljudnija dr\u017eava na svijetu. Procjenjuje se da bi ukidanje Schengenskog podru\u010dja pove\u0107alo tro\u0161ak trgovine u EU za 1 do 3 posto, zavisno o dr\u017eavi, a tro\u0161kovi kontrole putnika na granicama bi iznosili 1.3 milijarde do 5.2 milijarde na razini svih zemalja.<\/p>\n\n\n\n
Ukidanjem bi se BDP dr\u017eava \u010dlanica smanjio za prosje\u010dno 0.86 posto. 1.7 milijuna ljudi dnevno ovisi o proto\u010dnosti koju omogu\u0107ava Schengen jer rade u razli\u010ditoj dr\u017eavi od one u kojoj \u017eive.<\/p>\n\n\n\n
Ulazak u Schengen ne\u0107e ne\u0161to bitno promijeniti Hrvatsku na bolje. Bit \u0107e lak\u0161i \u017eivot onima koji \u017eive uz granicu i rade u susjednim dr\u017eavama, turistima \u0107e biti jednostavniji i br\u017ei ulazak u Hrvatsku, izvoz i uvoz prema ostalim dr\u017eavama u Schengenskom podru\u010dju \u0107e biti lak\u0161i.<\/p>\n\n\n\n
Ali kao i kod pitanja eura, ne radi se o ne\u010demu \u0161to mo\u017ee Hrvatsku spasiti od nje same. Definitivno \u0107e imati pozitivan utjecaj, ali ne presudan. Glavni problemi Hrvatske \u0107e nastaviti biti interni i samonametnuti.<\/p>\n\n\n\n
![\"\"\/](\"https:\/\/ip.index.hr\/remote\/bucket.index.hr\/b\/index\/662dfc7e-fa9e-48aa-8bcb-10cc2b782f4a.jpg?width=765\")
<\/figure>\n\n\n\n![\"\"\/](\"https:\/\/ip.index.hr\/remote\/bucket.index.hr\/b\/index\/744acae2-9494-4876-86b4-79c08f3c5455.jpg?width=765\")
<\/figure>\n\n\n\n