Borka Rudi\u0107, generalna tajnica Udruge BH novinari, novinarka i profesorica filozofije i sociologije, za Dnevni list ka\u0107e da je BiH dugo, vi\u0161e od desetlje\u0107a, napredovala na ljestvici me\u0111unarodnih organizacija u procjeni medijskih sloboda i sigurnosti novinara.<\/p>\n\n\n\n
-Bila je \u010dak lider u regiji Zapadnog Balkana po kvaliteti medijskog zakonodavstva. Ove 2022. godine, u izvje\u0161\u0107u Reportera bez granica, zauzela je 67 mjesto i pala je za 9 mjesta u odnosu na 2021. Ovi podaci najrje\u010ditije govore o stanju medijskih sloboda u dr\u017eavi. Prevedno u kvalitativnu ocjenu, to zna\u010di da medijske slobode \u201cnisu uop\u0107e ili su samo djelomi\u010dno prisutne\u201d u BiH, ka\u017ee generalna tajnica Udruge BH novinara.<\/p>\n\n\n\n Ona navodi kako se pove\u0107ao broj napada i prijetnji novinarima te da je registriran 71 slu\u010daj u FMHL (Liniji za pomo\u0107 novinarima) u 2021. godini, i 57 u ovoj godini, do danas.<\/p>\n\n\n\n -Istovremeno, dr\u017eavne institucije i pravosu\u0111e ne procesuiraju adekvatno napada\u010de ili ne postoje adekvatna zakonska rje\u0161enja koja bi omogu\u0107ila u\u010dinkovitije istrage i br\u017ee sudske procese. Uz sigurnosne prijetnje, novinari su jako lo\u0161e pla\u0107eni, mnogi rade bez ugovora i \u201cna crno\u201d, urednici i vlasnici medija svakodnevno dobijaju tu\u017ebe za klevetu \u2013 bilje\u017eimo blizu 300 tu\u017ebi, a me\u0111u njima zna\u010dajan broj je SLAPP tu\u017ebi podnesenih s ciljem da mediji prestanu pisati o temama od javnog zna\u010daja. Dakle, nimalo zahvalna situacija, zaklju\u010duje ona.<\/p>\n\n\n\n Me\u0111utim, izuzev ovih negativnih trendova, krajem 2021. i po\u010detkom 2022. zabilje\u017een je i jedan pozitivan pomak.<\/p>\n\n\n\n -A to je da je 11 slu\u010dajeva prijetnji i napada na novinare i bloggere rije\u0161eno u njihovu korist i s kaznama za napada\u010de. Kazne su simboli\u010dne, ali ipak ukazuju na \u201cbu\u0111enje pravosu\u0111a\u201d i u\u010dinovitiju za\u0161titu novinara, smatra generalna tajnica BH novinara.<\/p>\n\n\n\n Mnogi javni mediji kao \u2018nacionalni trubaduri\u2019 i \u2018\u0161aka\u2019 neovisnih<\/strong><\/p>\n\n\n\n Odgovaraju\u0107i na pitanje u kakvom je stanju medijska zajednica u BiH, Kritsina Peri\u0107, glavna urednica web portala Hercegovina.info, jednog od naj\u010ditanijih u BiH, ka\u017ee kako je kao i politi\u010dka, i medijska zajednica u BiH vrlo kompleksna.<\/p>\n\n\n\n -Imamo medije koji su zapravo \u2018nacionalni trubaduri i jaha\u010di nacionalnih politika\u2019 sva tri naroda, koji zavijaju kobajagi u nacionalne trube, a zapravo za svoj d\u017eep, jer od nacionalnih politika i prora\u010dunskih sredstava i \u017eive. Imamo nazovi dr\u017eavne, televizijske medije, gdje tako\u0111er politika ure\u0111uje sadr\u017eaje \u2013 recimo Federalnu televiziju na kojoj nikad ne mo\u017eemo vidjeti prilog kontra Izetbegovi\u0107a. Samo su od njih gori na\u0161i doma\u0107i, mostarski koji zadnja tri desetlje\u0107a nisu na\u0161li nikakvu pogre\u0161ku HDZ-u BiH, ili Dodikovi koji na njegovim prosvjedim vide i do 100 tisu\u0107a ljudi, nemilosrdno i bez uvijanja komentira glavna urednica Peri\u0107.<\/p>\n\n\n\n Ona smatra kako \u0107e se, u kona\u010dnici, mediji koji slu\u017ee kao nacionalni trubaduri, pratitelji tronacionalnih politika, ispostaviti najve\u0107im neprijateljima svoga naroda, ali i bh \u017eitelja.<\/p>\n\n\n\n -Jer da su malo kritizirali vlastitu vladaju\u0107u stranku ona bi se korigirala na bolje. Imamo i \u2018\u0161aku\u2019 neovisnih medija, koji nastoje ploviti solo ovom mo\u010dvarom, dovitlavaju\u0107i se kako opstati. Oni daju najve\u0107i doprinos dru\u0161tvu u kojem \u017eivimo i to im je i motiv rada. Tko su oni, narod prepoznaje i u svojim tegobama im se obra\u0107a, zaklju\u010duje Peri\u0107.<\/p>\n\n\n\n Nerealno je o\u010dekivati da neslobodni novinari zastupaju slobodno, kriti\u010dko i po\u0161teno novinarstvo<\/strong><\/p>\n\n\n\n Me\u0111utim, kako mediji mogu \u0161titi demokraciju ukoliko su izlo\u017eeni stalnim pritiscima, ucjenama i kakva je uloga vlasnika medija u svemu tome, i generalna tajnica BH novinara isti\u010de da je to jedno od klju\u010dnih pitanja, ali i ujedno i odgovor. Rudi\u0107 se posebno osvr\u0107e na pritiske koje mediji trpe, ali i njihovu stalnu borbu za opstanak.<\/p>\n\n\n\n -To je klju\u010dno pitanje i ujedno dogovor na njega, budu\u0107i da mediji, koji su pod stalnim politi\u010dkim pritiskom ili sigurnosnim prijetnjama, uz svakodnevno suo\u010davanje s tu\u017ebama za klevetu, ne mogu biti aktivni \u010duvari demokracije, niti mogu doprinositi razvoju bh.dru\u0161tva. Mediji koji se bore za financijski opstanak, tako\u0111er su vrlo ranjivi i podlo\u017eni raznim neprofesionalnim \u201cvezama\u201d s centrima politi\u010dke, etni\u010dke ili ekonomske mo\u0107i. Zato bi sve akcije medija, medijskih i novinarskih organizacija, kao i samih institucija, trebale biti usmjerene ka sankcioniranju napada i prijetnji medijskim slobodama, izgradnji kulture po\u0161tivanja slobode izra\u017eavanja i infomiranja, ocjenjuje Rudi\u0107.<\/p>\n\n\n\n Pri tom zaklju\u010duje kako \u0107e samo postotak od 70 do 80% sankcioniranja napada na novinare i medije otvoriti i mogu\u0107nost za njihov kvalitetniji rad, a pri tom podsje\u0107a kako se u\u010dinkovitosto sankcioniranja napada u korist novinara sada mjeri s tek 33 do 37%.<\/p>\n\n\n\n -Naravno, principi novinarske etike su nepromjenjivi, novinari bi ih trebali po\u0161tovati i beskompromisno braniti. Me\u0111utim, u na\u0161em dru\u0161tvima krhke demokracije, radikalnih stavova i bahatih pojedinaca, naro\u010dito javnih du\u017enosnika, nerealno je o\u010dekivati da neslobodni novinari svakodnevno prakticiraju slobodno, kriti\u010dko i po\u0161teno novinarstvo, zaklju\u010duje ona.<\/p>\n\n\n\n Mora\u0161 biti \u010dist<\/strong><\/p>\n\n\n\n -Na \u010delu sam medija koji pi\u0161e ozbiljne istra\u017eiva\u010dke teksove koji mogu dovesti i dovode do ugroza. Da bi se pisali takvi tekstovi i oduprlo takvim pritiscima na svakom podru\u010dju \u017eivota, mora\u0161 biti \u010dist. Ako su \u010diste namjere vlasnika, urednika i novinara, i redakcijska osovina stoji kako treba, svaki pritisak se raspr\u0161i kao balon od sapunice. O fizi\u010dkoj ugrozi ne bi ovdje govorila, jer u BiH nije ugrozio onaj tko nije poku\u0161ao. Nedavno smo poku\u0161ali policiji prijaviti da nam osoba o kojoj smo pisali \u2018patrolira\u2019 oko redakcije, da bi nam u operativnom centru savjetovali da sa\u010dekamo da ne\u0161to uradi. Dakle, poruka je jasna. Trebamo sa\u010dekati da netko iz redakcije bude \u017ertva, da bi se ne\u0161to poduzelo, osvr\u0107e se Kristina Peri\u0107 na konkretne primjere i probleme s kojima se susre\u0107u u svom radu.<\/p>\n\n\n\n Na pitanje kako oja\u010dati neovisnost medija u BiH, i ona kao i generalna tajnica BH novinara, isti\u010de klju\u010dnu \u010dinjnenicu \u2013 financijsku neovisnost.<\/p>\n\n\n\n -\u0160to su mediji financijski neovisniji, biti \u0107e i stabilniji. Kada do\u0111emo u fazu da se poticaji medijima dodjeljuju temeljem rada, kvalitete, \u010ditanosti i dru\u0161tvene vrijednosti, stvorit \u0107emo klimu nadmetanja i graditi sustav vrijednosti. Danas mediji koji rade nemaju financijsku zadovolj\u0161tinu za svoj rad, budu\u0107i da puno bolje zara\u0111uju mediji \u2018pratitelji\u2019 politika. Op\u0107enito, njihov rad u BiH je devalviran, zaklju\u010duje glavna urednica Kristina Peri\u0107.<\/p>\n\n\n\n Kako pomo\u0107i neovisnost medija?<\/strong><\/p>\n\n\n\n Iz perskeptive BH novinara, kako navodi generalna tajnica tog udru\u017eenja, nekoliko je na\u010dina ja\u010danja neovisnosti medija, a prvi je, kako ka\u017ee, dono\u0161enje Zakona o javnosti medijskog vlasni\u0161tva i medijskog pluralizma.<\/p>\n\n\n\n -Taj se zakon nalazi u ladicama Ministarstva prometa i komunkacija od prosinca 2018., razli\u010dite politi\u010dko \u2013 medijske grupe i lobiji ne \u017eele njegovo dono\u0161enje. Zakon bi mogao smanjiti mogu\u0107nosti manipulacija medijima, pla\u0107anja politi\u010dke propagande javnim novcem \u010demu smo svjedo\u010dili i ovih listopadskih izbora. Doznali bismo, na primjer, koji su sve politi\u010dari, ekonomski mo\u0107nici pa i kriminalci povezani s medijima kroz vlasni\u010dke odnose ili lanac \u201cpovezanih lica\u201d. Nacrt ovog zakona predvi\u0111a i formiranje Fonda za pomo\u0107 medijima i raznovrsnim medijskim sadr\u017eajima, \u010dije bi postojanje omogu\u0107ilo ve\u0107i nadzor nad financiranjem medija javnim novcem uz jasne kriterije i u interesu informativnih potreba gra\u0111ana, isti\u010de Rudi\u0107. <\/p>\n\n\n\n Druga vrsta pomo\u0107i, kako navodi, bile bi izmjene Zakon o za\u0161titi od klevete u dijelu koji bi \u201cote\u017eao\u201d javnim du\u017enosnicima ili osobama povezanim s njima, da svakodnevno podnose tu\u017ebe protiv medija s visokim od\u0161tetnim zahtjevima.<\/p>\n\n\n\n -Pomo\u0107 bi bila i porezne olak\u0161ice, smanjivanje PDV na printane medije, regulacija tr\u017ei\u0161ta ogla\u0161avanja, kao i definiranje posebnih, transparetnijih i stro\u017eijih kriterija za ogla\u0161avanje javnih kompanija i institucija, itd. Naravno, ovdje opet nagla\u0161avam i potrebu u\u010dinkovitije sudske za\u0161tite novinara i medija od napada, prijetnji smr\u0107u i drugih kaznenih djela, navodi generalna tajnica BH novinara pri tom izra\u017eavaju\u0107i i nadu da \u0107e uskoro biti izmjenjen Kazneni zakon BiH i novinari nominalno uvedeni u taj zakon kao profesionalci koji trebaju u\u010dinkovitiju za\u0161titu, na na\u010din kako je to u kolovozu ove godine predlo\u017eio Parlament BiH.<\/p>\n\n\n\n MN: Klju\u010dni izazovi<\/strong><\/p>\n\n\n\n O ovim pitanjima govore i prof.dr. Enes Osman\u010devi\u0107 i mr. sci. Adis \u0160u\u0161njar u istra\u017eiva\u010dkoj studiji \u2018Integritet novinarstva i transparentnost medija u BiH\u2019, podr\u017eanoj od strane Transparency International BiH i \u0160vedske me\u0111unarodne Agencije za razvoj (SIDA).<\/p>\n\n\n\n -Autori su, razmatraju\u0107i stanje medijske slike, s posebnim naglaskom na integritet medija u BiH, minucioznim pristupom nastojali prikazat sliku postoje\u0107eg zakonskog okvira, ali i stanja u praksi kroz provo\u0111enje odgovaraju\u0107eg istra\u017eivanja. Publikacija prepoznaje klju\u010dne izazove u smislu trenutnog stanja integriteta u medijima, ali i otvara prostor za raspravu o budu\u0107im pravcima razvoja i trasira potencijalna rije\u0161enja za unaprje\u0111enje stanja, ocijenio je, izme\u0111u ostaloga, Sr\u0111an Blagov\u010danin, predsjedavaju\u0107i upravnog odboraTransparency International u BiH u predgovoru ove studije.<\/p>\n\n\n\n U istoj se, izme\u0111u ostaloga, navodi kako su novinari u BiH konstanstno u rascjepu izme\u0111u profesionalnih normi i neprofesionalnih zahtjeva urednika, odnosno, vlasnika medija, dok se s neovisnim medijima vlast obra\u010dunava na razne na\u010dine, od ga\u0161enja pod politi\u010dkim pritiskom, uplitanjem politike u tr\u017ei\u0161te ogla\u0161avanja, netransparentnim financiranjem medija iz javnih prora\u010duna, kao i brojnim tu\u017ebama za klevetu.<\/p>\n\n\n\n Kao klju\u010dni problemi identificirani su profesionalni i ekonomsko-socijalni aspekti polo\u017eaja novinara u BiH, a autori isti\u010du kako se odnos politi\u010dkih lidera prema javnosti i medijima ne ogleda samo u nepo\u0161tivanju prava na slobodu govora i medija, nego i u lo\u0161em i nedosljednom provo\u0111enju medijskih zakona.<\/p>\n\n\n\n Svi bitni zakoni doneseni uz podr\u0161ku me\u0111unarodne zajednice<\/strong><\/p>\n\n\n\n -Svi bitni zakoni koji se odnose na medije su nametnuti, odnosno doneseni su uz podr\u0161ku me\u0111unarodne zajednice do kraja 2002. \u2013 postoje\u0107i zakoni o medijima i komunikacijama u BiH nisu rezultat politi\u010dke volje doma\u0107ih politi\u010dkih aktera, ve\u0107 ih je nametnuo visoki predstavnik u BiH. Ti zakoni su na tragu europske medijske legislative, ali je njihova primjenjivost u BiH slaba, prije svega zbog politi\u010dkih opstrukcija. To\u010dnije, zakoni koji su trebali postati mehanizam za implementaciju i razvoj neovisnog, profesionalnog i slobodnog novinarstva, zbog politi\u010dkih interesa i utjecaja, nisu opravdali svoja o\u010dekivanja, zaklju\u010duju autori Osman\u010devi\u0107 i \u0160u\u0161njar.<\/p>\n\n\n\n U studiji se navodi i izjava Suzane Mijatovi\u0107, novinarke uga\u0161enog tjednika Slobodna Bosna: \u201cIsplatili smo ogromna sredstva za klevetu, vi\u0161e 15.000 KM za neke slu\u010dajeve, \u0161to je iznos kao da smo skrivili ne\u010diju smrt. U dva slu\u010daja ka\u017enjeni smo zbog iznesenih tvrdnji sugovornika. Zna\u010di da vi\u0161e nismo odgovorni samo za svoje tekstove nego i za izjave sagovornika!? Pogre\u0161no tuma\u010denje Zakona o za\u0161titi od klevete od strane sudaca ohrabrilo je i politi\u010dku i kriminalnu elitu da u sve ve\u0107em broju podi\u017eu tu\u017ebe protiv novinara. To su pritisci koje ne bi podnio nijedan medij, jedini na\u010din opstanka na medijskoj sceni bio jprelazak na internet\u201d.<\/p>\n\n\n\n![\"\"](\"https:\/\/dnevni.ba\/wp-content\/uploads\/2022\/10\/borka_rudic.jpg\")
<\/figure>\n\n\n\n![\"\"](\"https:\/\/dnevni.ba\/wp-content\/uploads\/2022\/10\/kristina_peric.jpg\")
<\/figure>\n\n\n\n![\"\"](\"https:\/\/dnevni.ba\/wp-content\/uploads\/2022\/10\/Enes_Osmancevic.jpg\")
<\/figure>\n\n\n\n