Dok neobavezno, le\u017eerno, za vrijeme ‘coffee breaka’, ispred konferencijske dvorane u Uefinom sjedi\u0161tu u Nyonu, razgovaram s Uefinim direktorom nogometa Zvonimirom Bobanom, prilazi nam predsjednik Uefe Aleksander \u010ceferin. <\/p>\n\n\n\n
Jeste li vi\u0161e izgradili taj stadion? – zafrkava nas britki, simpati\u010dni ljubljanski odvjetnik na \u010delu europskog nogometa daju\u0107i nam do znanja kako je famozni stadion u Zagrebu \u010desta tema u glamuroznim Uefinim odajama na \u017denevskom jezeru. <\/p>\n\n\n\n
Bio je to doista interesantan i produktivan dan u Uefi. Naime, \u010ceferinova administracija pozvala je u goste novinare s podru\u010dja biv\u0161e Jugoslavije (tzv. Outreach Program) \u017eele\u0107i ih kroz niz prezentacija upoznati s raznim podru\u010djima svojega djelovanja; natjecanjima, financijama, suda\u010dkom organizacijom, \u017eenskim nogometom, programima solidarnosti\u2026<\/p>\n\n\n\n
Kako je kazao \u010ceferin, cilj ovoga dru\u017eenja bio je pribli\u017eiti Uefu medijima, odnosno publici, kako bi barem poku\u0161ao razbiti stereotip o ‘tamo nekim starim ljudima koji u Uefi sjede, jedu i piju, i zgr\u0107u golemi novac’. <\/p>\n\n\n\n
\u010ceferin je, uz asistenciju Zvone Bobana, Pedra Pinta i ostalih du\u017enosnika, u tome uspio. Bio je ovo dojmljiv, ugodan, pou\u010dan i zanimljiv pogled na Uefu iznutra, iz jedne sasvim druga\u010dije perspektive. A kada je tako, kada se u Nyonu, u srcu kantona Vaud, osjeti da\u0161ak ‘balkan\u0161tine” (Slovenac \u010ceferin, Hrvat Boban, pa Srbin Zoran Lakovi\u0107 \u2013 direktor Nacionalnih asocijacija, Crnogorac Ivan Radovi\u0107 \u2013 PR\u2026), onda sa skupa na kojemu nisu predvi\u0111ene izjave za medije, jer je sve zami\u0161ljeno kao neformalno dru\u017eenje, pone\u0161to ipak ode u eter. <\/p>\n\n\n\n
Dakle, na marginama Uefinog Outreach Programa saznajemo kako krovna nogometna organizacija pomno prati pri\u010du oko novoga stadiona u Zagrebu. U Uefi raspola\u017eu vjerodostojnim informacijama kako Plenkovi\u0107eva Vlada doista ozbiljno kre\u0107e u taj projekt, \u010dim se za njega stvori zakonski okvir. Budu\u0107i stadion u Maksimiru bit \u0107e kapaciteta 32.000 mjesta. Postoje\u0107i objekt bit \u0107e sru\u0161en, a u sklopu stadiona trebao bi, po Dinamovoj \u017eelji, biti izgra\u0111en hotel s \u010detiri zvjezdice. Prema informacijama kojima raspola\u017ee Nyon, priprema dokumentacije za taj projekt trebala bi trajati do kraja 2023. godine, te bi tijekom 2024. godine mogli po\u010deti gra\u0111evinski radovi. Dinamo \u0107e tako i sljede\u0107u europsku sezonu 2023.\/2024. igrati na poluupotrebljivom Maksimiru.<\/p>\n\n\n\n
Istodobno, u pripremi je prikupljanje dokumentacije za zamjenski projekt, stadion u Kranj\u010devi\u0107evoj ulici, \u010dija rekonstrukcija bi trajala devet mjeseci. Taj bi stadion trebao biti kapaciteta 12 tisu\u0107a mjesta. Osim dva stadiona, u Zagrebu bi se gradio i kamp HNS-a na Savici, gdje bi bilo i novo sjedi\u0161te Saveza. <\/p>\n\n\n\n
Infrastrukturni zamah uklju\u010divao bi i nove stadione u \u0160ibeniku, Zadru i Koprivnici s po osam tisu\u0107a mjesta, te postavljanje krovova na stadionima u Puli, Rijeci i Vara\u017edinu. Tako\u0111er, Vlada je spremna i financirati obnovu stadiona Poljud u Splitu. Ugrubo, vrijednost cjelokupnoga investiranja u stadione trebala bi iznositi oko 120 milijuna eura, a u njoj bi sudjelovao i Hrvatski nogometni savez, odnosno Uefa putem svoga HatTrick-programa. U Uefi ka\u017eu kako Savez iz tog programa ‘mo\u017ee povu\u0107i i 20-tak milijuna eura za nekoliko sljede\u0107ih godina’. Uglavnom, u Uefi \u010dvrsto vjeruju Plenkovi\u0107evim najavama, kao i spremnosti za suradnjom gradona\u010delnika Toma\u0161evi\u0107a, za kojega \u0107e re\u0107i kako je ‘pravi dinamovac i da doista \u017eeli pomo\u0107i.’ <\/p>\n\n\n\n
Direktor Nacionalnih asocijacija u Uefi Zoran Lakovi\u0107 u svome je izlaganju kazao kako je Uefa spremna u Hrvatsku poslati svoje ljude iz arhitektonske struke kako bi, bez ikakve naknade, mogli svojim znanjem i idejama pridonijeti novim infrastrukturnim projektima.<\/p>\n\n\n\n
Ina\u010de, me\u0111u Uefinim prezenterima Outreach Programa najve\u0107u pozornost izazvao je strastven, pa i pomalo teatralan nastup \u0161efa europskih sudaca, Talijana Roberta Rosettija. Slavni je sudac kroz primjere spornih situacija u utakmicama najvi\u0161e razine, prikazanih na video-zidu, nagla\u0161avao vrijednost VAR-tehnologije. Zvonimir Boban tu je posebno anga\u017eiran, kao \u010dovjek nogometa s istan\u010danim osje\u0107ajem za igru, koji inzistira na ubrzavanju procesa dono\u0161enja odluka u VAR-sobi, sve u cilju \u0161to duljega trajanja igre.<\/p>\n\n\n\n
U nyonskim suda\u010dkim kuloarima saznajemo kako od hrvatskih sudaca u Uefi najbolje kotiraju Spli\u0107anin Duje Strukan i Zelin\u010danin Igor Paja\u010d. Rosetti je iznio subjektivnu i \u010dini se nerealnu procjenu kako u Europi trenuta\u010dno nedostaje \u010dak 76.500 sudaca! Smatra kako je taj trend opadanja interesa za su\u0111enjem povezan sa strahom sudaca od pritisaka kojima su izlo\u017eeni, pa i potencijalnoga nasilja prema njima. <\/p>\n\n\n\n
Potrebno nam je 30.000 sudaca u jednoj godini. To je cilj! – zaklju\u010dio je Rosetti. <\/p>\n\n\n\n
Financijska izvje\u0161\u0107a i bilance naravno ne nude previ\u0161e intriga, ali s obzirom na nedavni uspjeh hrvatske nogometne reprezentacije, jedna kategorija \u010dini se vrlo zanimljivom. Naime, nastup vatrenih u ovogodi\u0161njoj Uefinoj Ligi nacija HNS-u je ve\u0107 priskrbio 4.5 milijuna eura; po 2.25 milijuna eura za sudjelovanje i za osvajanje prvoga mjesta u skupini. Novih 2.25 milijuna eura donijelo bi posljednje, \u010detvrto mjesto na zavr\u0161nome turniru, tre\u0107e mjesto bilo bi nagra\u0111eno s 3.5 milijuna, plasman u finale s 4.5 milijuna, a osvajanje Lige nacija donijelo bi \u010dak \u0161est milijuna eura. Hrvatska \u0107e suparnika u polufinalu Lige nacija saznati 24. sije\u010dnja.<\/p>\n\n\n\n
Jedno od Uefinih financijskih izvje\u0161\u0107a ilustrira i razliku u iznosima za sudjelovanje u Europskoj ligi i Ligi prvaka. Primjerice, Dinamo je u sezoni 2020.\/2021., kada je u Europskoj ligi dogurao do \u010detvrtfinala, u tom natjecanju ukupno inkasirao ‘samo’ 12.713 milijuna eura, a najslabiji inkaso od svih posljednjeplasiranih klubova u grupnoj fazi Lige prvaka imao je ma\u0111arski Ferencvaros, 18.450 milijuna eura. <\/p>\n\n\n\n
Na kraju, na\u0161 nogomet uskoro ostaje bez svoga predstavnika u Izvr\u0161nome odboru Uefe. Davoru \u0160ukeru na zimu istje\u010de mandat u \u010ceferinovoj vladi, a kako on vi\u0161e nije na funkciji u Hrvatskom nogometnom savezu, tako vi\u0161e nema osnova za njegovu kandidaturu za presti\u017enu fotelju u Nyonu. \u0160uker je bio \u010dlan Izvr\u0161nog odbora Uefe u dva \u010detverogodi\u0161nja mandata.<\/p>\n\n\n\n