Hrvatska postaje 27. \u010dlanica \u0161engenskog prostora i za manje od mjesec dana ukidaju se grani\u010dne kontrole na kopnenim i pomorskim grani\u010dnim prijelazima, a na prolje\u0107e i u zra\u010dnim lukama. To su danas na sastanku u Bruxellesu jednoglasno odlu\u010dili ministri unutarnjih poslova dr\u017eava \u010dlanica EU.<\/p>\n\n\n\n
Bugarska i Rumunjska na istom sastanku nisu dobile zeleno svjetlo. Austrija je bila protiv primitka obje zemlje, a Nizozemci protiv Bugarske. Prema diplomatskim izvorima, Njema\u010dka i Luksemburg poku\u0161avali su izvr\u0161iti pritisak na Austriju i Nizozemsku tako \u0161to su govorili da treba pustiti sve tri zemlje ili nijednu, ali su na kraju od toga odustali.<\/p>\n\n\n\n
Bo\u017einovi\u0107: Ni\u0161ta nije palo s neba, znali smo da ne\u0107e biti lako<\/strong><\/p>\n\n\n\n Ministar unutarnjih poslova Davor Bo\u017einovi\u0107 iz Bruxellesa je komentirao ulazak Hrvatske u Schengen.<\/p>\n\n\n\n “Kona\u010dno mo\u017eemo re\u0107i da je Hrvatska u Schengenu i da hrvatski gra\u0111ani ulaze u najve\u0107u zonu slobodnog kretanja u svijetu. Ni\u0161ta nije palo s neba. Bili smo suzdr\u017eani u komentarima zato \u0161to je to takav proces. Znali smo od po\u010detka da ne\u0107e biti lako, da \u0107e biti te\u0161ko\u0107a, da \u0107e biti sumnji\u010davosti, onih koji \u0107e propitkivati \u0161to radimo, da \u0107emo i mi napraviti pokoju gre\u0161ku.<\/p>\n\n\n\n Hrvatska je pokazala da je s pravom \u010dlanica EU, da je u stanju, iako nismo velika zemlja, provesti sve uvjete i siguran sam da je primitkom Hrvatske EU na velikom dobitku. Prava poruka je da su ovo hrvatski gra\u0111ani zaslu\u017eili, ovo je zbog njih. Ovo \u0107e biti i poticaj hrvatskom gospodarstvu.<\/p>\n\n\n\n Ovo nije bila lagana rasprava. Danas je bilo i previ\u0161e emocija. Rekao bih da je ve\u0107ina zemalja bila za to da se i Bugarsku i Rumunjsku primi, oni ve\u0107 12 godina \u010dekaju, i na\u0161a pozicija prema njima je bila da trebaju postati \u010dlanicama. No \u010dinjenica je da nije postignut konsenzus i da ovakva opasnost na kraju dana nije postojala, razgovarao sam sa svima, i sam hrvatski pristup od prvog dana bio je takav da su danas rekli da ne mogu biti protiv Hrvatske.<\/p>\n\n\n\n Razgovarao sam i s rumunjskim i bugarskim kolegama, \u017eao mi je. Hrvatska je svo vrijeme imala kontakt s njima, poku\u0161avali smo pomo\u0107i, ali o\u010dito smo odmakli da nas je bilo te\u0161ko susti\u0107i”, rekao je Bo\u017einovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n Plenkovi\u0107: Ovo je velika godina isporuke<\/strong><\/p>\n\n\n\n Ulazak Hrvatske u Schengen komentirao je i premijer Andrej Plenkovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n “U proteklih \u0161est godina radili smo predano na svim reformama, ispunili smo 281 preporuku. Ovo je velika godina isporuke – Pelje\u0161ki most, europodru\u010dje, zamjena kune eurom i sada Schengen. Nije mi poznato da je bilo koja zemlja u\u0161la istoga dana u Schengen i u europodru\u010dje.<\/p>\n\n\n\n Spremni smo razgovarati sa Slovenijom o razgrani\u010denju u duhu dobrosusjedstva i zahvaljujemo Sloveniji na potpori. Ni jedna dr\u017eava \u010dlanica nije imala nikakve rezerve prema Hrvatskoj. Nitko ni danas nije imao problema s Hrvatskom. Prvi smo koji smo napravili nezavisni mehanizam za provjeravanje i gledanje kontrola na granici”, rekao je Plenkovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n \u0160to je Schengen i kako je nastao?<\/strong><\/p>\n\n\n\n Dr\u017eave u Europi me\u0111usobno sura\u0111uju kroz brojne institucije i udru\u017eenja, a Europska unija je samo jedna od njih. \u010clanstvo u EU ne podrazumijeva \u010dlanstvo u drugim organizacijama i multilateralnim sporazumima.<\/p>\n\n\n\n Primjerice, mo\u017ee se biti \u010dlan EU bez \u010dlanstva u \u0161engenskoj zoni, kao \u0161to su jo\u0161 uvijek Hrvatska, Rumunjska, Bugarska i Cipar. Irska tako\u0111er tehni\u010dki nije, ali je \u010dlanica Zajedni\u010dkog putnog prostora s Ujedinjenim Kraljevstvom. S druge strane, \u0160vicarska, Norve\u0161ka i Island su \u010dlanovi \u0161engenskog prostora, ali nisu \u010dlanovi EU.<\/p>\n\n\n\n Monako, San Marino, Andora, Lihten\u0161tajn i Vatikan, europske mikrodr\u017eave, nisu slu\u017ebeno dio \u0161engenskog podru\u010dja, ali u praksi funkcioniraju kao da jesu. Paradoksalno, dijelovi zemalja koje jesu dio Schengena ne spadaju u to podru\u010dje jer se radi o prekomorskim teritorijima Francuske, Nizozemske, Norve\u0161ke i Danske.<\/p>\n\n\n\n Iako se ulaskom u EU danas podrazumijeva i ulazak u \u0161engenski prostor jednoga dana, u po\u010detku se radilo o dva sasvim razli\u010dita sporazuma. 1985. je u Luksemburgu, u gradu Schengenu, pet od tada\u0161njih deset \u010dlanica Europske ekonomske zajednice potpisalo sporazum o postupnom ukidanju grani\u010dnih kontrola me\u0111u dr\u017eavama i uskla\u0111ivanju viznog re\u017eima.<\/p>\n\n\n\n Prve potpisnice su bile Zapadna Njema\u010dka, Francuska, Nizozemska, Belgija i Luksemburg. Sporazum i njegove odrednice su bili odvojeni od EU. 1990. se sporazum pro\u0161iruje i potpuno se ukidaju sve me\u0111ugrani\u010dne kontrole, a izjedna\u010dava se vizni re\u017eim izme\u0111u svih potpisnica.<\/p>\n\n\n\n Tek 1999. \u0160engenski sporazum postaje dio zakona Europske unije dono\u0161enjem Amsterdamskog sporazuma. Njime se ispunjava jedno od temeljnih na\u010dela EU – slobodno kretanje ljudi.<\/p>\n\n\n\n Granice se ukidaju, ostaju samo politi\u010dke<\/strong><\/p>\n\n\n\n Najo\u010ditija korist od ulaska u \u0161engensku zonu \u0107e biti ukidanje granica izme\u0111u Hrvatske, Slovenije i Ma\u0111arske. Naravno, politi\u010dki ostaju na snazi, ali fizi\u010dki sasvim nestaju. To zna\u010di da ne\u0107e biti nikakvih grani\u010dnih kontrola i zaustavljanja vozila prilikom prelaska granice iz Hrvatske u Sloveniju i Ma\u0111arsku, kao ni obratno.<\/p>\n\n\n\n Granica Hrvatske s BiH, Srbijom i Crnom Gorom \u0107e postati vanjska granica EU. U praksi ve\u0107 du\u017ee granice Hrvatske prema tim dr\u017eavama funkcioniraju kao vanjska granica EU pa ne bi trebalo biti previ\u0161e problema s prilagodbom nakon \u0161to Hrvatska u\u0111e u \u0161engensku zonu.<\/p>\n\n\n\n Za putovanje u bilo koju zemlju EU ne\u0107e trebati putovnica, kao ni do sada. Dovoljna \u0107e biti osobna iskaznica. Iako prekomorski teritoriji Francuske, kao \u0161to su Francuska Gvajana, Guadeloupe i Martinique, ne spadaju u \u0161engensko podru\u010dje, za putovanje u njih \u0107e tako\u0111er biti dovoljna osobna iskaznica.<\/p>\n\n\n\n Norve\u0161ka i Island su dio \u0161engenskog prostora iako nisu dio EU, pa \u0107e za putovanje u te dr\u017eave i iz njih biti dovoljna osobna iskaznica. U \u0160vicarsku se od 2016. mo\u017ee putovati s osobnom iskaznicom, maksimalno na rok od 90 dana.<\/p>\n\n\n\n Mogle bi se poo\u0161triti kontrole na ulazu iz BiH, Srbije, Crne Gore\u2026<\/strong><\/p>\n\n\n\n Ve\u0107 od prije je za putovanje u Srbiju, BiH i Crnu Goru bila dovoljna samo osobna iskaznica i to se ne\u0107e promijeniti. Isto je bilo mogu\u0107e za putovanje dr\u017eavljana tih zemalja u Hrvatsku do trenutka kada Hrvatska nije postala dio EU. Ulaskom Hrvatske u \u0161engensko podru\u010dje putovnice \u0107e se posebno kontrolirati jer granice Hrvatske prema Srbiji, BiH i Crnoj Gori postaju vanjske granice EU.<\/p>\n\n\n\n Hrvatska grani\u010dna policija postaje odgovorna za \u010duvanje granice same EU, a zbog toga bi se prakse kontrole na grani\u010dnim prijelazima s BiH, Srbijom i Crnom Gorom mogle poo\u0161triti. To mo\u017ee zna\u010diti vi\u0161e \u010dekanja, pregleda i problema prilikom ulaska iz tih dr\u017eava u Hrvatsku.<\/p>\n\n\n\n Situacija bi mogla postati puno gora za Srbiju jer je europska povjerenica za unutarnje poslove rekla da bi Bruxelles mogao ukinuti bezvizni re\u017eim sa Srbijom nakon porasta broja migranata koji preko nje masovno ulaze u EU. Ako se to dogodi, gra\u0111ani Srbije \u0107e morati tra\u017eiti vizu za ulazak u Hrvatsku.<\/p>\n\n\n\n Oni koji imaju dvojno dr\u017eavljanstvo mo\u0107i \u0107e putovati kao svi ostali gra\u0111ani Hrvatske diljem EU i Schengena, s istim uvjetima ulaska\/povratka u Srbiju, BiH i Crnu Goru kao ostali dr\u017eavljani Hrvatske.<\/p>\n\n\n\n Uvodi se nova vrsta kontrole za dr\u017eave koje nisu dio Schengena<\/strong><\/p>\n\n\n\n Iz Delegacije Europske unije u Sarajevu i Europske komisije su u kolovozu ove godine najavili da \u0107e EU od svibnja 2023. uvesti automatizirani elektronski sustav pod nazivom European Travel Information and Authorisation System (ETIAS), koji \u0107e slu\u017eiti za putovanja u \u0161engensko podru\u010dje za putnike kojima nije potrebna viza za ulazak u EU. Taj sustav \u0107e vrijediti za sve dr\u017eave koje imaju bezvizni re\u017eim s EU, \u0161to uklju\u010duje BiH, Srbiju i Crnu Goru.<\/p>\n\n\n\n ETIAS \u0107e slu\u017eiti za br\u017ee i efikasnije procedure kontrole na granicama, manje birokracije, manje ka\u0161njenja i odga\u0111anja za putnike, bolju sigurnost, pobolj\u0161anu prevenciju ilegalnih migracija, bolju kontrolu epidemijskih rizika te efikasnije procedure upravljanja granicama.<\/p>\n\n\n\n U principu se radi o internetskoj aplikaciji kojom \u0107e se prijavljivati ulazak u EU. Sustav \u0107e automatski provjeravati podatke iz prijave s drugim izvorima podataka EU, a odobrenje za putovanje bi se trebalo izdati u roku od nekoliko minuta.<\/p>\n\n\n\n U situacijama kada je potrebna dodatna provjera odobrenje bi se moglo \u010dekati i do 30 dana. Ali odobrenje ETIAS-a \u0107e biti nu\u017eno za ulazak u \u0161engensko podru\u010dje, pa tako i EU. Grani\u010dna policija \u0107e ga provjeravati skupa s drugim dokumentima, primjerice putovnicom.<\/p>\n\n\n\n Promjene u zra\u010dnom prijevozu<\/strong><\/p>\n\n\n\n Posebne promjene \u0107e nastupiti u zra\u010dnom prijevozu, zbog \u010dega je ulazak Hrvatske u \u0161engensko podru\u010dje po pitanju zra\u010dnih luka odgo\u0111en za 26. o\u017eujka. Morat \u0107e se prilagoditi brojni terminali jer \u0107e letovi koji su do sada bili me\u0111unarodni postati doma\u0107i, a tako \u0107e se tretirati i putnici iz ostalih zemalja \u0161engenskog podru\u010dja.<\/p>\n\n\n\n Time \u0107e se znatno smanjiti kontrole, \u0161to \u0107e dovesti do manje gu\u017evi. Ujedno \u0107e se postro\u017eiti kontrole za one koji dolaze iz zemalja koje nisu dio \u0161engenskog podru\u010dja i u njihovom slu\u010daju \u0107e ulazak u Hrvatsku biti sporiji.<\/p>\n\n\n\n Mo\u017ee li se Schengen ukinuti?<\/strong><\/p>\n\n\n\n Schengen se znao privremeno stavljati izvan funkcije izme\u0111u odre\u0111enih zemalja. Francuska je 2011. zatvorila granicu prema Italiji nakon \u0161to je ta dr\u017eava dala boravi\u0161nu dozvolu 25 tisu\u0107a migranata iz Tunisa, \u010dime su oni mogli slobodno putovati diljem \u0161engenskog podru\u010dja.<\/p>\n\n\n\n Na vrhuncu migrantske krize 2015. je cijeli niz zemalja uveo grani\u010dne kontrole unutar Schengena. Prva je to u\u010dinila Njema\u010dka, nakon \u010dega su neki oblik grani\u010dne kontrole uvele Austrija, Danska, Slovenija, Ma\u0111arska, \u0160vedska i Norve\u0161ka.<\/p>\n\n\n\n Jo\u0161 uvijek postoje grani\u010dne kontrole izme\u0111u Austrije i Slovenije te Austrije i Ma\u0111arske, uvedene za vrijeme migrantske krize 2015. Iz istog razloga Njema\u010dka kontrolira granicu s Austrijom. \u0160vedska, Danska i Norve\u0161ka kontroliraju sve granice.<\/p>\n\n\n\n Koje su ekonomske koristi od \u010dlanstva?<\/strong><\/p>\n\n\n\n Da se zemlje \u0161engenskog podru\u010dja promatraju kao jedna dr\u017eava, s vi\u0161e od 400 milijuna stanovnika, to bi bila tre\u0107a najmnogoljudnija dr\u017eava na svijetu. Procjenjuje se da bi ukidanje \u0161engenskog podru\u010dja pove\u0107alo tro\u0161ak trgovine u EU za 1 do 3 posto, zavisno o dr\u017eavi, a tro\u0161kovi kontrole putnika na granicama bi iznosili 1.3 milijarde do 5.2 milijarde na razini svih zemalja.<\/p>\n\n\n\n Ukidanjem bi se BDP dr\u017eava \u010dlanica smanjio za prosje\u010dno 0.86 posto. 1.7 milijuna ljudi dnevno ovisi o proto\u010dnosti koju omogu\u0107ava Schengen jer rade u razli\u010ditoj dr\u017eavi od one u kojoj \u017eive.<\/p>\n\n\n\n Ulazak u Schengen ne\u0107e bitno promijeniti Hrvatsku na bolje. Bit \u0107e lak\u0161i \u017eivot onima koji \u017eive uz granicu i rade u susjednim dr\u017eavama, turistima \u0107e biti jednostavniji i br\u017ei ulazak u Hrvatsku, izvoz i uvoz prema ostalim dr\u017eavama u \u0161engenskom podru\u010dju \u0107e biti lak\u0161i.<\/p>\n\n\n\n Ali kao i kod pitanja eura, ne radi se o ne\u010demu \u0161to mo\u017ee Hrvatsku spasiti od nje same. Definitivno \u0107e imati pozitivan utjecaj, ali ne presudan. Glavni problemi Hrvatske \u0107e nastaviti biti interni i samonametnuti.<\/p>\n\n\n\n Index.hr<\/sup><\/strong><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Hrvatska postaje 27. \u010dlanica \u0161engenskog prostora i za manje od mjesec dana ukidaju se grani\u010dne kontrole na kopnenim i pomorskim grani\u010dnim prijelazima, a na prolje\u0107e i u zra\u010dnim lukama. To su danas na sastanku u Bruxellesu jednoglasno odlu\u010dili ministri unutarnjih poslova dr\u017eava \u010dlanica EU. Bugarska i Rumunjska na istom sastanku nisu dobile zeleno svjetlo. Austrija […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":12602,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"iawp_total_views":0,"_jetpack_feature_clip_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-22582","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","category-vijesti"],"yoast_head":"\n\n