Za sada, \u017eivot cvjeta na na\u0161em planetu bogatom kisikom, ali Zemlja nije uvijek bila takva \u2013 i znanstvenici su predvidjeli da \u0107e se u budu\u0107nosti atmosfera vratiti na onu koja je bogata metanom i siroma\u0161na kisikom. To se vjerojatno ne\u0107e dogoditi jo\u0161 milijardu godina. No kada do\u0111e do promjene, dogodit \u0107e se prili\u010dno brzo, prema istra\u017eivanju objavljenom 2021. godine.<\/p>\n\n\n\n
Ovaj pomak \u0107e vratiti planet u ne\u0161to poput stanja u kojem je bio prije onoga \u0161to je poznato kao Veliki oksidacijski doga\u0111aj prije otprilike 2,4 milijarde godina. \u0160tovi\u0161e, istra\u017eiva\u010di koji stoje iza studije ka\u017eu da je malo vjerojatno da \u0107e atmosferski kisik biti trajno obilje\u017eje nastanjivih svjetova op\u0107enito, \u0161to ima implikacije na na\u0161e napore da otkrijemo znakove \u017eivota dalje u Svemiru.<\/p>\n\n\n\n
“Model predvi\u0111a da \u0107e se deoksigenacija atmosfere, s atmosferskim O2 naglim padom na razine koje podsje\u0107aju na Arhejsku Zemlju, najvjerojatnije pokrenuti prije po\u010detka vla\u017enih stakleni\u010dkih uvjeta u Zemljinom klimatskom sustavu i prije opse\u017enog gubitka povr\u0161inske vode iz atmosfera”, objasnili su istra\u017eiva\u010di u svom radu. U tom trenutku to \u0107e biti kraj puta za ljudska bi\u0107a i ve\u0107inu drugih oblika \u017eivota koji se oslanjaju na kisik da pre\u017eive dan, pa se nadajmo da \u0107emo smisliti kako napustiti planet u nekom trenutku unutar sljede\u0107ih milijardu godina.<\/p>\n\n\n\n
Ubit \u0107e \u017eivot<\/strong><\/p>\n\n\n\n Kako bi do\u0161li do svojih zaklju\u010daka, istra\u017eiva\u010di su izradili detaljne modele Zemljine biosfere, uzimaju\u0107i u obzir promjene u svjetlini Sunca i odgovaraju\u0107em padu razine uglji\u010dnog dioksida, kako se plin razgra\u0111uje pove\u0107anjem razine topline. Manje uglji\u010dnog dioksida zna\u010di manje organizama koji fotosintetiziraju poput biljaka, \u0161to bi rezultiralo s manje kisika. Znanstvenici su prethodno predvidjeli da \u0107e poja\u010dano zra\u010denje Sunca izbrisati oceanske vode s lica na\u0161eg planeta u roku od oko 2 milijarde godina, ali ovda\u0161nji model \u2013 temeljen na prosje\u010dno ne\u0161to manje od 400.000 simulacija \u2013 ka\u017ee da \u0107e smanjenje kisika ubiti prvo \u017eivot.<\/p>\n\n\n\n “Pad kisika je vrlo, vrlo ekstreman”, rekao je znanstvenik za Zemlju Chris Reinhard s Instituta za tehnologiju Georgia. Prema izra\u010dunima koje su proveli Reinhard i znanstvenik za okoli\u0161 Kazumi Ozaki sa Sveu\u010dili\u0161ta Toho u Japanu, kisikom bogata nastanjiva povijest Zemlje mogla bi trajati samo 20-30 posto \u017eivotnog vijeka planeta u cjelini \u2013 a \u017eivot mikroba nastavit \u0107e na postojanje dugo nakon \u0161to nas ne bude. “Atmosfera nakon velike deoksigenacije karakterizirana je povi\u0161enim metanom, niskom razinom CO2 i odsustvom ozonskog omota\u010da”, rekao je Ozaki. “Zemaljski sustav \u0107e vjerojatno biti svijet anaerobnih oblika \u017eivota.”<\/p>\n\n\n\n
“Govorimo o otprilike milijun puta manje kisika nego \u0161to ga ima danas.” Ono \u0161to studiju \u010dini posebno relevantnom za dana\u0161nje vrijeme je na\u0161a potraga za nastanjivim planetima izvan Sun\u010devog sustava. Sve sna\u017eniji teleskopi dolaze na mre\u017eu i znanstvenici \u017eele znati \u0161to bi trebali tra\u017eiti u hrpi podataka koje ti instrumenti prikupljaju. Mogu\u0107e je da trebamo tra\u017eiti druge biosignature osim kisika kako bismo imali najbolje \u0161anse uo\u010diti \u017eivot, ka\u017eu istra\u017eiva\u010di. Njihova je studija dio NASA NExSS projekta, koji istra\u017euje nastanjivost drugih planeta osim na\u0161eg.<\/p>\n\n\n\n