Drevno, isu\u0161eno dno jezera na Marsu mo\u017eda vrvi opalnim dragim kamenjem, sugeriraju novi podaci NASA-inog rovera Mars Curiosity. Osim \u0161to napukloj povr\u0161ini Marsovog kratera Gale daju poludragocjeni sjaj, ovi opali mogli bi biti dokaz da su voda i stijene u interakciji ispod Marsove povr\u0161ine mnogo novije nego \u0161to se prije mislilo, pobolj\u0161avaju\u0107i izglede da je ondje nekada \u017eivio mikrobni \u017eivot, prenosi Live Science.<\/p>\n\n\n\n
Znanstvenici se \u010desto usredoto\u010duju na vodu kada tra\u017ee znakove izvanzemaljskog \u017eivota jer je ona klju\u010dna za \u017eivot kakav poznajemo. Ali budu\u0107i da voda vi\u0161e ne te\u010de Marsom, znanstvenici moraju tra\u017eiti geolo\u0161ke znakove vode koja je tamo nekada postojala. Ovi znakovi prisutni su u stijenama i tlu Crvenog planeta, gdje se odre\u0111eni minerali i strukture formiraju samo tamo gdje su stijene i voda me\u0111usobno komunicirali.<\/p>\n\n\n\n
Istra\u017eiva\u010di su uo\u010dili jedan takav znak u posljednjih nekoliko godina oko pukotina na povr\u0161ini Marsa. Oko nekih od ovih pukotina nalaze se “aureole”, svjetlije obojene stijene za koju su istra\u017eiva\u010di otkrili da je vjerojatno bogata opalom. Da bi opal nastao, stijene bogate silicijevim dioksidom moraju stupiti u interakciju s vodom. Sada su istra\u017eiva\u010di iskopali ogromnu arhivu slika rovera Curiosity i otkrili da ove aureole bogate opalima nisu izolirane.<\/p>\n\n\n\n
Umjesto toga, \u010dini se da postoje po cijelom krateru Gale, 154 kilometra \u0161irokom drevnom koritu jezera koje je Curiosity istra\u017eivao od po\u010detka svoje misije 2012. godine. “Na\u0161a nova analiza arhivskih podataka pokazala je zapanjuju\u0107u sli\u010dnost izme\u0111u svih aureola prijeloma koje smo uo\u010dili mnogo kasnije tijekom misije”, rekao je u izjavi vode\u0107i autor studije Travis Gabriel, fizi\u010dar istra\u017eiva\u010d pri Geolo\u0161kom institutu SAD-a. “Bilo je nevjerojatno vidjeti da su ove mre\u017ee lomova tako ra\u0161irene i vjerojatno pune opala.”<\/p>\n\n\n\n
Kako su ih prona\u0161li?<\/strong><\/p>\n\n\n\n Gabriel i njegovi kolege prou\u010davali su stare slike s puta Curiosityja oko kratera Gale i primijetili su, na slici snimljenoj mnogo ranije tijekom misije, svijetlu aureolu stijene koja okru\u017euje pukotinu. Ta je aureola izgledala gotovo isto kao aureole prona\u0111ene nedavno. Podaci iz Curiosityjevog instrumenta ChemCam, koji analizira stijene pomo\u0107u slika i spektrometrije, pokazali su da te nedavno prou\u010davane svijetle stijene vjerojatno sadr\u017ee opale bogate silicijevim dioksidom. Kako bi potvrdili kemijski sastav tih stijena, Gabrielov tim proveo je dodatnu analizu drugog skupa aureola pukotina na drugom mjestu unutar kratera zvanom Lubango bu\u0161otina. Ovdje je tim koristio Curiosityjev instrument dinami\u010dkog albeda neutrona (DAN), koji mjeri neutrone koje s povr\u0161ine Marsa izbacuju kozmi\u010dke zrake, \u010destice visoke energije izvan Sun\u010devog sustava koje neprestano bombardiraju Mars. Ti odbijaju\u0107i neutroni usporavaju se u prisutnosti vodika, koji je jedna od glavnih komponenti vode. Kada DAN otkrije ve\u0107i udio neutrona koji se sporo kre\u0107u, to zna\u010di da postoji vi\u0161e stijena koje sadr\u017ee vodu (poput opala) u danom podru\u010dju.<\/p>\n\n\n\n Na mjestu Lubango, rezultati DAN-a potvrdili su da svijetlije obojene aureole na tlu doista sadr\u017ee opal, ba\u0161 kao i druga mjesta oko kratera Gale. Ovi podaci, zajedno sa slikama aureola prijeloma iz mnogo ranijeg razdoblja misije, govore istra\u017eiva\u010dima da je voda morala postojati po cijelom krateru Gale u novijoj povijesti. “S obzirom na ra\u0161irenu mre\u017eu pukotina otkrivenu u krateru Gale, razumno je o\u010dekivati \u200b\u200bda su se ovi potencijalno nastanjivi podzemni uvjeti pro\u0161irili i na mnoga druga podru\u010dja kratera Gale, a mo\u017eda i na druga podru\u010dja Marsa”, rekao je Gabriel.<\/p>\n\n\n\n “Ovi bi se okoli\u0161i formirali dugo nakon \u0161to su drevna jezera u krateru Gale presu\u0161ila.” Ova nova spoznaja da je voda morala pre\u017eivjeti u krateru Gale dugo nakon \u0161to je jezero isparilo zna\u010di da se \u017eivot tamo mogao odr\u017eati malo dulje, rekli su istra\u017eiva\u010di – mogu\u0107e \u010dak iu modernom geolo\u0161kom razdoblju Marsa, koje je po\u010delo prije 2,9 milijardi godina (Smatra se da je Mars star otprilike 4,6 milijardi godina). Ovi rezultati pridodaju brdo dokaza da je voda neko\u0107 bila \u0161iroko rasprostranjena na Marsu. Kako bi bolje razumjeli vodenu pro\u0161lost planeta, autori studije predla\u017eu pukotine bogate opalima u krateru Gale kao novo odredi\u0161te za prikupljanje geolo\u0161kih uzoraka ili za potencijalne ljudske misije istra\u017eivanja.<\/p>\n\n\n\n