Du\u0161an \u0160e\u0161ok, vode\u0107i \u010dovjek Iskre najavio sna\u017ean investicijski ciklus u 2023. s naglaskom na Hrvatsku i BiH.<\/p>\n\n\n\n
Slovenska proizvodna grupacija Iskra, vlasnik za sad dvije velike hrvatske proizvodne kompanije, s o\u010dekivanim ukupnim prihodom u 2022. na razini oko 280 milijuna eura, nastavlja sna\u017eni investicijski ciklus novim ulaganjima u 2023.<\/p>\n\n\n\n
Pored redovnih investicija u svim sastavnicama zapo\u010deto je i ulaganje u projekt izgradnje nove tvornice na gra\u0111evinskoj parceli od 25.000 m2, u sklopu koje \u0107e raditi nova hala veli\u010dine 15.000 m2 \u2013 u BiH. Za te se aktivnosti predvi\u0111a novo zapo\u0161ljavanje, a posrijedi je ukupno do 500 zaposlenika.<\/p>\n\n\n\n
To zna\u010di da \u0107e u fazi \u0161irenja poslovanja Iskre u BiH gdje ve\u0107 radi jedan pogon sa 100 ljudi, realizacijom ovog projekta broj zaposlenika u grupaciji Iskra porasti za oko 30%, odnosno sa sada\u0161njih 1700 na uskoro oko 2200 ljudi. Mo\u017ee se re\u0107i i da Iskra ovime ja\u010da vlastiti polo\u017eaj u regiji i u svijetlu o\u010dekivane integracije BiH u Europsku uniju.<\/p>\n\n\n\n
\u201dPlaniramo zavr\u0161etak gradnje nove tvornice do kraja 2023. i zapo\u0161ljavanje jo\u0161 do 500 ljudi\u201d, kazao je ugledni slovenski poduzetnik Du\u0161an \u0160e\u0161ok, u vlasni\u0161tvu \u010dije obitelji u okviru ove grupacije, pored matice slovenske Iskre i zagreba\u010dke Elke uspje\u0161no posluje i Iskra brodogradili\u0161te 1 u \u0160ibeniku.<\/p>\n\n\n\n
Aktualnim investicijama u obnovljive izvore energije Iskrino brodogradili\u0161te se kontinuirano unaprje\u0111uje do ciljanog prvog energetski neovisnog brodogradili\u0161ta u RH.<\/p>\n\n\n\n
Pro\u0161irenje operativne obale<\/strong><\/p>\n\n\n\n Usto, pripremaju se investicije u iznosu od 15 milijuna eura u dvije nove hale u \u0160ibeniku i pro\u0161irenje operativne obale. Kapaciteti \u0161ibenskog brodogradili\u0161ta popunjeni su, ka\u017ee \u0160e\u0161ok, do kraja godine, isto tako i kapaciteti Iskre te Elke, i to nakon \u0161to su ulaganjima u proteklom razdoblju nakon preuzimanja u zagreba\u010dkoj tvornici do\u0161li na 2000 tona mjese\u010dno.<\/p>\n\n\n\n O\u010dekuje se da \u0107e do kraja 2023. u Elki biti udvostru\u010deni kapaciteti u odnosu na po\u010detno stanje u vrijeme preuzimanja. U narednom razdoblju Elku \u010deka i preseljenje sa sada\u0161nje lokacije u Zagrebu, ali svakako blizu postoje\u0107e kako bi radnici mogli nastaviti raditi.<\/p>\n\n\n\n Paralelno se prema \u0160e\u0161oku odvijaju i aktivnosti s ciljem pro\u0161irenja poslovnih operacija u Hrvatskoj, a zahvaljuju\u0107i tome Elki se otvara prostor da po bruto prometu dosegne razinu Iskre, i to naro\u010dito jer se procjenjuje da \u0107e nakon hrvatskog ulaska u eurozonu ovdje krenuti nova razvojna perspektiva za poduzetnike kojima se poslovanje pojednostavljuje, ali i pojeftinjuje, me\u0111u ostalim po osnovi anuliranja valutnog rizika i izdataka za naknade radi konverzije koja je bila neizbje\u017ena u okolnostima biv\u0161e valute.<\/p>\n\n\n\n \u201dKako su jo\u0161 u tijeku pregovori oko preuzimanja ne jedne nego nekoliko hrvatskih tvrtki, a u te smo razgovore krenuli sukcesivno kako su se prilike otvarale tijekom 2022., pojedinosti u vezi toga ne mogu iznositi dok se cijeli proces ne okon\u010da\u201d, poja\u0161njava \u0160e\u0161ok koji se, pak, \u0161to temeljem svog iskustva na funkcijama biv\u0161eg ministra gospodarstva i financija u dvjema slovenskim vladama, \u0161to zbog iskustva slovenskog ulaska u podru\u010dje eura, osvrnuo na problematiku rasta cijena u prvim danima uvo\u0111enja eura kao slu\u017ebene valute u RH.<\/p>\n\n\n\n Tako se pokazuje da i \u0160e\u0161ok zastupa stajali\u0161te blisko brojnim hrvatskim analiti\u010darima, jer smatra da se tr\u017ei\u0161tu treba prepustiti regulacija cijena, umjesto dr\u017eavnog intervencionizma. Za maloprodajne cijene hrane tvrdi da je mije\u0161anje Vlade kao regulatora nepotrebno te smatra da mo\u017ee donijeti vi\u0161e \u0161tete nego koristi, jer u kona\u010dnici to mo\u017ee dovesti do pojave nesta\u0161ice pojedinih roba.<\/p>\n\n\n\n \u0160to se ti\u010de novog projekta, \u0160e\u0161ok iznosi da je posrijedi Iskrino ulaganje na lokaciji u njihovom vlasni\u0161tvu u gradu Lakta\u0161i, poznatom i kao termalnom lje\u010dili\u0161tu u sjeverozapadnom dijelu BiH, te najavljuje da se 2024. planira njezino otvaranje i po\u010detak rada.<\/p>\n\n\n\n U Lakta\u0161ima \u0107e slovenski proizvo\u0111a\u010d investicijom procijenjenom na oko 15 milijuna eura pro\u0161iriti proizvodne aktivnosti u svom dominantom elektro biznisu, ali o\u010dito s predvi\u0111enim ciljem optimizacije u uvjetima ni\u017eih tro\u0161kova poslovanja. Kad je rije\u010d o investicijskom ciklusu, naime, va\u017eno je re\u0107i i za\u0161to se fokus Iskre sad seli na Istok.<\/p>\n\n\n\n Tamo \u0107e na poslovanje utjecati faktori kao \u0161to je ni\u017ea cijena elektri\u010dne energije (80 eura po MWH), zatim ni\u017ei tro\u0161kovi rada i oporezivanje rada, ali jednako se va\u017enost pridaje generalno povoljnijem poreznom sustavu, uklju\u010duju\u0107i ni\u017eu stopu oporezivanja dobiti u odnosu na Sloveniju koja ina\u010de ima najve\u0107e oporezivanja rada u EU.<\/p>\n\n\n\n Porezi, inflacija, rat<\/strong><\/p>\n\n\n\n \u201dU Republici Srpskoj pla\u0107a se porez na dobit po stopi od 10%, a u Sloveniji \u2013 19%. Ali, aktualne tendencije u sklopu najavljene porezne reforme u smjeru su daljnjeg pove\u0107anja poreznog optere\u0107enja dobiti i imovine u Sloveniji, navodno u korist ni\u017eih poreza na rad. Kao poduzetnik to smatram neprihvatljivim jer ni jedna dr\u017eava u EU ne di\u017ee poreze u ovoj situaciji tako da Slovenija iska\u010de iz postoje\u0107ih politika u \u010dlancima EU.<\/p>\n\n\n\n Vode se rasprave i o podizanju minimalne pla\u0107e za 100 eura. Dr\u017eim da se pla\u0107e trebaju regulirati kroz odnos ponude i potra\u017enje koji vlada na tr\u017ei\u0161tu. Naime, ako se tako administrativno krenu pove\u0107avati pla\u0107e, to \u0107e biti generator za novi ciklus rasta inflacije koja je i ina\u010de najve\u0107i problem u poslovanju europskih poduzetnika, pa \u010dak i ve\u0107i od cijene energije\u201d, ka\u017ee \u0160e\u0161ok.<\/p>\n\n\n\n Iako se u svjetskom BDP-u smanjuje udjel EU gospodarstva, a EU je glavno tr\u017ei\u0161te Iskrinih kompanija, \u0160e\u0161ok prognozira da \u0107e u 2022. i 2023. do\u0107i do stabilizacije i uskla\u0111ivanja gospodarstva EU s globalnim kretanjima.<\/p>\n\n\n\n Isti\u010de da \u0107e uz procvat elektro biznisa i zelenih tehnologija europski proizvo\u0111a\u010di industrijskih roba \u0161irokog spektra na osnovu rasta potra\u017enje imati osiguranu punu zaposlenost.<\/p>\n\n\n\n Iznosi i da je optimist po pitanju kraja rata u Ukrajini u \u010demu \u0107e veliku ulogu, kako smatra imati Kina, te poru\u010duje: \u201cNadam se da ovaj rat zavr\u0161iti do sredine godine, ali se bojim inflacijske spirale i pretjeranog zadu\u017eivanja sredi\u0161njih dr\u017eava te eksponencijalnog rasta pla\u0107a u javnom sektoru.\u201d<\/p>\n\n\n\n