Umjetna inteligencija se ve\u0107 neko vrijeme koristi u sektoru takozvane gig ekonomije, u kojoj uglavnom rade freelanceri, a brzo prodire i u druge sektore. \u0160to to konkretno zna\u010di za va\u0161e radno mjesto? Pri\u010du donosi Deutsche Welle.<\/p>\n\n\n\n
Renan Rodrigez je ve\u0107 oko godinu i pol radio kao voza\u010d dostave hrane u \u0161vicarskoj kompaniji Smood kada je “robot” preuzeo kontrolu. Ovako ovaj 33-godi\u0161njak opisuje program odnosno algoritam koji je njemu i njegovim kolegama dodjeljivao isporuke i smjene.<\/p>\n\n\n\n
Rodrigez za DW pri\u010da kako je Smood koristio takav softver i 2020., kad je on tamo po\u010deo raditi. Ali, kako ka\u017ee, u odre\u0111enom trenutku “robot” je postao u potpunosti odgovoran za planiranje radnog dana, a obra\u0107anje pravim menad\u017eerima vi\u0161e nije bilo mogu\u0107e.<\/p>\n\n\n\n
Cilj “robota” je bio da organizira isporuke na najefikasniji mogu\u0107i na\u010din. Iz perspektive poslodavca, to je uspjelo, siguran je Rodrigez. Kada je po\u010deo, radio je oko dvije isporuke na sat, ka\u017ee on, a pred kraj \u010detiri do pet.<\/p>\n\n\n\n
“Brzo sam shvatio da je to na humanoj razini katastrofa”, rekao je Rodrigez za DW. “Robot” je unio razdor me\u0111u zaposlene: najbr\u017ei voza\u010di s najboljim u\u010dinkom dobivali su vi\u0161e isporuka, tvrdi on. Na kraju, ka\u017ee, vidio je da dobiva sve manje posla. Njegov ugovor nije mu jam\u010dio fiksnu mjese\u010dnu pla\u0107u i bilo mu je te\u0161ko predvidjeti svoje prihode.<\/p>\n\n\n\n
“Za mene je bilo najgore \u0161to sam imao \u0161topericu koja radi u svako doba i na svakom mjestu, dok me ve\u0107 prate GPS sistemi, itd.”. To je stvorilo ono \u0161to je on nazvao “dru\u0161tvenim stresom”. Umjesto da pozdravi ljude u restoranu kada uzima obrok, on bi tr\u010de\u0107i vikao na njih da po\u017eure. “To je tu\u017eno.”<\/p>\n\n\n\n
Obra\u010dun s robotima<\/strong><\/p>\n\n\n\n Ono \u0161to su Rodrigez i njegovi kolege nazvali “robot” poznato je kao algoritamsko upravljanje, a zna\u010di da se odluke na radnom mjestu donose prema kompjuterskim kalkulacijama poznatim kao algoritmi. To je usko povezano s umjetnom inteligencijom (artificial intelligence, AI), koja se prema Europskoj komisiji “odnosi na sustave koji pokazuju inteligentno pona\u0161anje analizom okru\u017eenja i poduzimanjem akcija – s odre\u0111enim stupnjem autonomije – radi postizanja specifi\u010dnih ciljeva”.<\/p>\n\n\n\n Upotreba algoritamskog upravljanja je posebno povezana s takozvanom gig ekonomijom – kompanijama poput Ubera i Deliverooa – \u010diji su radnici obi\u010dno freelanceri ili imaju ugovore bez jam\u010denih sati.<\/p>\n\n\n\n \u010cinjenica je da AI brzo prodire u razli\u010dite sektore privrede. Za uredske poslove mogu biti raspore\u0111eni u regrutaciji osoblja ili za pra\u0107enje u\u010dinka radnika.<\/p>\n\n\n\n Istra\u017eivanje konzultantske ku\u0107e PWC iz 2022. koje je obuhvatilo 1000 tvrtki pokazalo je da je tijekom 12 mjeseci njih izme\u0111u \u0161estine i \u010detvrtine koristilo umjetnu inteligenciju u zapo\u0161ljavanju ili zadr\u017eavanju zaposlenih. Me\u0111u tvrtkama koje su bile najnaprednije u kori\u0161tenju umjetne inteligencije, njih oko 40 posto ju je koristilo da kod zaposlenih pobolj\u0161a stjecanje vje\u0161tina ili pove\u0107a produktivnost.<\/p>\n\n\n\n Tvrtke mogu koristiti podatke o zaposlenima ili kandidatima na razli\u010dite na\u010dine, isti\u010de se u izvje\u0161taju koji je pro\u0161le godine objavio OpenMind, neprofitna inicijativa \u0161panjolske banke BBVA.<\/p>\n\n\n\n “Radnici u kadrovskim odjelima donose odluke o tome koga \u0107e zaposliti, procjenjuju radnika i donose odluke njegovom napredovanju, uo\u010davaju kada je vjerojatno da \u0107e netko napustiti posao i selektiraju budu\u0107e \u0161efove. Analitika ljudi se tako\u0111er koristi za upravljanje u\u010dinkom radnika.”<\/p>\n\n\n\n Videointervjui AI-a za zapo\u0161ljavanje smanjuju predrasude<\/strong><\/p>\n\n\n\n Uzmimo na primjer tvrtku iz SAD-a HireVue, koja prema njenoj internetskoj stranici ima vi\u0161e od 800 klijenata, uklju\u010duju\u0107i velike multinacionalne kompanije kao \u0161to su Amazon, G4S i Unilever.<\/p>\n\n\n\n Koriste\u0107i videointervjue za zapo\u0161ljavanje, HireVue tvrdi da mo\u017ee znatno ubrzati zapo\u0161ljavanje, da kandidatima ponudi ve\u0107u fleksibilnost i time zapo\u0161ljavanje u\u010dini pravednijim. Oni ka\u017eu da se algoritmi mogu obu\u010diti da eliminiraju nesvjesne rasne i rodne predrasude uobi\u010dajene kod ljudi koji zapo\u0161ljavaju. Navode\u0107i primjer britanskog klijenta Co-operative Bank, HireVue je rekao da su pomogli da se smanji rodna jednostranost favoriziranja mu\u0161karaca s odnosa 70\/30 na 50\/50.<\/p>\n\n\n\n Me\u0111utim, brojni stru\u010dnjaci i novinari su posljednjih godina istaknuli rizik od reprodukcije rasisti\u010dke, seksisti\u010dke ili neke druge predrasude pri zapo\u0161ljavanju koje se vr\u0161i pomo\u0107u umjetne inteligencije. Jedna studija provedena pro\u0161le godine u SAD otkrila je da su roboti vi\u0161e puta diskriminirali \u017eene i osobe koji nisu bijele boje ko\u017ee. Ameri\u010dko dr\u017eavno povjerenstvo za jednake mogu\u0107nosti zapo\u0161ljavanja je \u010dak izdalo smjernice o kori\u0161tenju umjetne inteligencije na radnom mjestu upozoravaju\u0107i da “upotreba AI-a mo\u017ee ugroziti kandidate za posao i zaposlene s invaliditetom”. Na primjer, \u0161to ako ste postigli lo\u0161 rezultat na testu koji je zahtijevao visoku spretnost tipkanja odnosno kori\u0161tenja tastature?<\/p>\n\n\n\n U planu promjene zakona u EU<\/strong><\/p>\n\n\n\n U Europskoj uniji su u pripremi dva klju\u010dna zakona koji bi trebali utjecati na na\u010din na koji se umjetna inteligencija primjenjuje na poslu. Europska komisija nagla\u0161ava da op\u0107enito AI mo\u017ee biti koristan za gra\u0111ane i poduze\u0107a, ali da tako\u0111er predstavlja rizik za osnovna ljudska prava.<\/p>\n\n\n\n U okviru predlo\u017eenog zakona o umjetnoj inteligenciji, kao oblasti visokog rizika, posebno su spomenuti zapo\u0161ljavanje, upravljanje radnicima i pristup samozapo\u0161ljavanju.<\/p>\n\n\n\n Za proizvo\u0111a\u010de i kupce takvih tipova umjetne inteligencije zakon \u0107e predvidjeti specifi\u010dne obveze odnosno kontrole – prije nego \u0161to proizvodi stignu na tr\u017ei\u0161te. Izme\u0111u ostalog, ispitala bi se kvaliteta podataka koji se koriste za obuku AI sustava (lo\u0161e obu\u010deni sustavi mogu proizvesti pristrane rezultate), odredbe o transparentnosti za kupce i razine ljudskog nadzora. Programeri koji rade na umjetnoj inteligenciji tako\u0111er bi imali obvezu nadgledanja kada proizvod do\u0111e na tr\u017ei\u0161te.<\/p>\n\n\n\n Iz perspektive radnika, zakon o umjetnoj inteligenciji ne regulira kako je \u0161ef mo\u017ee koristiti, ka\u017ee Aida Ponce Del Castillo iz Europskog sindikalnog instituta. “To je propu\u0161tena prilika”, rekla je ona za DW. Obaveze imaju samo prodava\u010di tehnologije. Odre\u0111ene tehnologije su potpuno zabranjene zakonom o umjetnoj inteligenciji – kao \u0161to je sustav “dru\u0161tvenog bodovanja”, poput onog koji se koristi u Kini – ali to nema nekog velikog utjecaja na radno mjesto.<\/p>\n\n\n\n Drugi dio zakona o umjetnoj inteligenciji koji je u pripremi je Direktiva o radu na digitalnim platformama (Platform Work Directive), ka\u017ee Ponce. U njoj postoji posebno poglavlje o algoritamskom upravljanju, ali pokriva samo oko 28 milijuna radnika u EU koji rade u tom sektoru. Predlo\u017eeni zakon, prema Europskoj komisiji, “pove\u0107ava transparentnost u kori\u0161tenju algoritama od strane digitalnih platformi, osigurava ljudski nadzor po\u0161tovanja radnih uvjeta i daje pravo na osporavanje automatiziranih odluka”.<\/p>\n\n\n\n Ovi nacrti zakona, oba su jo\u0161 na putu kroz zakonodavni proces EU, trebali bi radnicima pru\u017eiti instrumente da se suprotstave potencijalno problemati\u010dnoj upotrebi umjetne inteligencije od strane svojih \u0161efova, rekla je Ponce upozoravaju\u0107i da je oni ne\u0107e potpuno zabraniti.<\/p>\n\n\n\n