Blagdan sv. Ante Padovanskog, nebeskog za\u0161titnika \u017eupe, crkve i samostana na Humcu, svake godine proslavlja se uz nazo\u010dnost vjernika koji u ovo sveti\u0161te dolaze iz brojnih mjesta u BiH, ali i iz obli\u017enje Dalmacije.<\/p>\n\n\n\n
Ovom blagdanu prethodi devetodnevna priprava, a posebno sve\u010dano je tijekom sredi\u0161nje proslave koje se obilje\u017eava 13. lipnja.<\/p>\n\n\n\n
Osim na Humcu, sveti Ante slavi se i u \u0161irokobrije\u0161kim selima Uzari\u0107i i Ljuboti\u0107i, mostarskom Cimu te \u0160uici i Busova\u010di.<\/p>\n\n\n\n
O obi\u010dajima proslave blagdana sv. Ante na poseban na\u010din pisao je i istra\u017eivao pok. fra \u017darko Ili\u0107, a jedan od takvih zapisa prona\u0161li smo u Kr\u0161nom zavi\u010daju iz 1995. godine.<\/p>\n\n\n\n
\u201eU svijesti kr\u0161\u0107anskog puka u Hercegovini Bogu je najbli\u017ee Isusova Majka pa sveti Ante Padovanski. Njegova se za\u0161tita tra\u017ei i o\u010dekuje u svim potrebama: ako je ugro\u017eeno zdravlje ili nutarnji mir, ako su poreme\u0107eni obiteljski ili susjedski odnosi, ako je dijete po\u0161lo naopako, ako se \u017eeli sretna \u017eenidba ili udaja ili ako se \u017eeli dijete u braku, uspjeh u poslu, u \u0161koli ili na putovanju, za\u0161tita materijalnih dobara. U tako raznolikim \u017eivotnim potrebama zagovor svetog Ante najsigurnije jam\u010di Bo\u017eju pomo\u0107. To je op\u0107e iskustvo Antinih \u0161tovatelja.<\/p>\n\n\n\n
Antin se zagovor posti\u017ee molitvom, postom i davanjem milostinje. To se redovito unaprijed obe\u0107ava kao zavjet. Katkad se taj zavjet ispunja odmah bezuvjetno, katkad nakon usli\u0161anja, a ima \u0161tovatelja koji svoj zavjet izvr\u0161e samo ako im je uva\u017eena \u017eelja\u201c, navodi fra \u017darko.<\/p>\n\n\n\n
Molitva i post<\/strong><\/p>\n\n\n\n \u201eU pu\u010dkoj pobo\u017enosti ime svetog Ante vezano je uz prve molitve, a u davnim preporukama uz ve\u0107inu nakana pod uobi\u010dajenim redom dodavano je: \u201eBog, bla\u017eena Gospa i sveti Ante\u201c. Me\u0111u ostalima, moli se koji O\u010dena\u0161 s ovom nakanom: \u201eNa \u010dast sv. Ante i sv. Vrane da nam isprose na \u010dasu smrti misnika (ili: redovnika), da se mognemo \u010disto i pravedno ispovidit, da opremljeni svetim sakramentima po\u0111emo s ovog svita na bolji. Iako je drugdje posebni za\u0161titnik stoke sv. Ante Pustinjak, u nas je i ta uloga povjerena sv. Anti Padovanskom. Od svoje majke toliko puta sam \u010duo preporuku sv. Anti: \u201eDa \u010duva i nas i na\u0161eg ajvana, da nam ne bude nikakve \u0161tete ni zijana.<\/p>\n\n\n\n Krunica sv. Ante sastoji se od trinaest O\u010dena\u0161a, Zdravo Marija i Slava Ocu s jednim Vjerovanjem. Post ima raznolike oblike: suzdr\u017eljivost od mesa, ili \u010dak o kruhu i vodi. I post i krunica su redovito vezani uz utorak kao Sve\u010dev tjedni dan. Prema svjedo\u010danstvu hercegova\u010dkih sve\u0107enika danas to prakticiraju u Isto\u010dnoj Hercegovini samo starije \u017eene. Ve\u0107ina na\u0161eg naroda posti uo\u010di blagdana i slavi blagdan sudjelovanjem na svetoj misi ili ispovije\u0111u i pri\u010de\u0161\u0107u. Na blagdan ni najnemarniji vjernici ne obavljaju te\u017ea\u010dke poslove. Zbog lo\u0161ih iskustava neko\u0107 se to smatralo i velikim grijehom\u201c, istaknuto je u Kr\u0161nom zavi\u010daju.<\/p>\n\n\n\n Znamenja sv. Ante<\/strong><\/p>\n\n\n\n \u201eMladi\u0107i i djevojke obi\u010davaju nositi medaljice sv. Ante na vratu ili na ru\u010dnom satu i njegove slike u nov\u010daniku. Voza\u010di u svojim vozilima dr\u017ee njegove magnetizirane kipove ili reljefe. Mnoge ku\u0107e ukra\u0161ava Sve\u010deva slika. Neko\u0107 su nakon \u010dudesnog ozdravljenja djeca obi\u010davala jedno vrijeme nositi franjeva\u010dko odijelo, kakvo je nosio i njihov nebeski lije\u010dnik sv. Ante Padovanski. U Domovinskom ratu na\u0161i su branitelji iskusili \u010dudesnu Bo\u017eju za\u0161titu na boji\u0161tu i u zarobljeni\u0161tvu. Najvi\u0161e je pripisuju zagovoru Bla\u017eene Djevice Marije i svetog Ante zbog no\u0161enja njihovih znamenja, zbog vlastite molitve ili zbog molitve svojih najbli\u017eih. Na\u017ealost, takva iskustva nitko u na\u0161oj Crkvi ne ispituje sustavno\u201c, dio je iz zapisa o znamenjima sv. Ante.<\/p>\n\n\n\n Zavjetni darovi<\/strong><\/p>\n\n\n\n \u201eNema nijednog sveca uz \u010dije bi ime ljudi vezali tolike darove crkvenim ustanovama ili siromasima kao \u0161to je Padovanski svetac. Daruje se naj\u010de\u0161\u0107e novac, ali i razli\u010dite stvari, kao prstenja i lan\u010di\u0107i. Zavjetuju se i najsitniji nov\u010dani prilozi, ali i veliki. Mu\u0161karci su iz razumljivih razloga ja\u010di darovatelji od \u017eenskih. One vi\u0161e mole i poste. Obitelji koje uzgajaju stoku obi\u010davaju crkvi ili sve\u0107enicima darivati brav\u010de \u201ena \u010dast Sv. Ante za napridak svoga blaga\u201c. To i danas \u010dine mnogi \u017eupljani \u017eupe Humac.<\/p>\n\n\n\n Usputni spomenici i kapelice<\/strong><\/p>\n\n\n\n Vanjski znakovi privatne pobo\u017enosti i zahvalnosti sv. Anti po mnogim hercegova\u010dkim selima jesu spomenici kraj putova. To su kamena ili betonska postolja sa zatvorenim udubljenjem, u kojem se nalazi Sve\u010dev kip, a ispod njega je zaklju\u010dana kasa za zavjetne darove. Spomenici su razli\u010ditog oblika i veli\u010dine. Do njih se dr\u017ei kao do svetinje. Ako su zbog pro\u0161irivanja putova bili uklonjeni, opet su u blizini izgra\u0111eni.<\/p>\n\n\n\n Pojedini ljudi, neke obitelji ili cijela sela izgradili su izvan crkvenog i grobljanskog prostora male kapelice na \u010dast sv. Anti: ili iz zahvalnosti za minula dobra ili radi osiguranja njegove za\u0161tite od budu\u0107ih nevolja. Kapelice imaju mali natkriveni i ve\u0107inom zatvoreni prostor, a u njemu oltari\u0107 s kipom sv. Ante. Primjerice, Studen\u010dani su napravili zavjetnu kapelicu sv. Ante u Studena\u010dkom polju 1931. da ih mo\u0107ni zagovornik za\u0161titi od krupe. Od tada im vi\u0161e nikad krupa nije obila ljetinu. Oko kapelice su kasnije posadili borove. I tu se slavi misa svake godine 13. lipnja u 8 sati, da bi svi koji \u017eele mogli sti\u0107i i na Humac do pu\u010dke mise. Kasnije su na obli\u017enjoj glavici podigli i zvonik\u201c, stoji u KZ iz 1995. godine.<\/p>\n\n\n\n Javne pobo\u017enosti<\/strong><\/p>\n\n\n\n \u201ePobo\u017enost svetom Anti posebno je vezana za utorak kao njegov tjedni dan. Tada se redovito u crkvama s njegovim likom prije mise moli njegova Krunica ili makar po jedan O\u010dena\u0161 ispred 13 molitvenih zaziva, a zatim se pjeva \u201eAko tra\u017ei\u0161 \u010dudesa\u201c. Brojni se Antini \u0161tovatelji ispovijedaju prvog utorka u mjesecu. To je neko\u0107 bilo uobi\u010dajeno u ve\u0107ini malobrojnih hercegova\u010dkih crkava. U Blagaju, u \u0160uici i u Zavelimu svakog utorka ima posebna pobo\u017enost sv. Anti. U franjeva\u010dkoj crkvi u Mostaru ta je praksa od pro\u0161log stolje\u0107a. I nije se prekidala do ru\u0161enja te crkve. Bila je i na Humcu, ali je nakon Drugog svjetskog rata i\u0161\u010dezla. Opet je uvedena po\u010detkom godine 1985. zalaganjem fra Bonifacija Barbari\u0107a i ostalih odgojitelja u Franjeva\u010dkom novicijatu. U po\u010detku je dolazilo \u010detrdesetak osoba. Kad je 1989. pomaknuta za jedan sat kasnije, broj se udvostru\u010dio. Nakon pu\u010dkih misija 1991. \u2013 utorkom redovito u staroj crkvi bude na ve\u010dernjoj pobo\u017enosti oko 150 osoba. Zavjetna pobo\u017enost 13 utoraka obavlja se danas na Humcu i u Rasnu, a u Mostaru je uobi\u010dajena ve\u0107 od 1909.<\/p>\n\n\n\n Svi oblici javnih zavjetnih pobo\u017enosti utorkom imaju podjednak program: uvodna pjesma sv. Anti, krunica sv. Ante s molitvenim preporukama prema molitveniku fra An\u0111ela Nui\u0107a i Ako tra\u017ei\u0161 \u010dudesa s hercegova\u010dkim tekstom i napjevom. Iza toga je u prija\u0161nja vremena slijedio blagoslov, a u novije vrijeme slavi se misa. Na Humcu se od 1985. u devetnici pjeva i himna O Antune, slavo Asi\u0161koga sveca!<\/p>\n\n\n\n Na sam blagdan velikog \u010cudotvorca slave se rane mise u svim crkvama i kapelicama gdje ima njegov lik, a u onima koje su njemu posve\u0107ene mnogo se ispovijeda i pri\u010de\u0161\u0107uje, slave se rane, ve\u010dernje i pu\u010dke mise. Uz misu se uprili\u010duje i sve\u010dana procesija sa Sve\u010devim kipom.<\/p>\n\n\n\n Uo\u010di blagdana sv. Ante u Hercegovini i u susjednoj Dalmaciji palili su s \u201esvitnjaci\u201c (prosviti, svijetnjaci ili krijesovi). Iako blagdan sv. Ante nije zapovjedni, u svim misama skupa po Hercegovini sudjeluje vi\u0161e naroda nego ijedne nedjelje. \u0160tovi\u0161e, i muslimani i pravoslavni vjernici dolaze u ve\u0107a sveti\u0161ta, posebno na Humac. Zbog usli\u0161anja svojih molitava i oni sa zahvalno\u0161\u0107u donose darove.<\/p>\n\n\n\n