Moskva i Minsk dogovorili su postavljanje takti\u010dkog nuklearnog oru\u017eja na teritoriju Bjelorusije, rekao je ruski predsjednik Vladimir Putin u intervjuu na TV kanalu Rossiya 24.<\/p>\n\n\n\n
Ka\u017ee da \u0107e izgradnja skladi\u0161ta biti dovr\u0161ena 1. srpnja. Putin tvrdi da \u0107e oru\u017eje rasporediti bez kr\u0161enja obveza iz Ugovora START. Prema njegovim rije\u010dima, razlog za takav korak bila je najava Velike Britanije o opskrbi Ukrajine streljivom s osiroma\u0161enim uranom.<\/p>\n\n\n\n
Dodao je da je Rusija ve\u0107 stacionirala 10 zrakoplova u Bjelorusiji sposobnih za no\u0161enje takti\u010dkog nuklearnog oru\u017eja, prenosi Reuters.<\/p>\n\n\n\n
\u0160to je takti\u010dko nuklearno oru\u017eje?<\/strong><\/p>\n\n\n\n Takti\u010dko nuklearno oru\u017eje, koje se ponekad naziva i frontovsko ili nestrate\u0161ko nuklearno oru\u017eje, dizajnirano je za upotrebu na bojnom polju – na primjer, za suzbijanje nadmo\u0107nih konvencionalnih snaga poput velikih formacija pje\u0161a\u0161tva i oklopa. Ovo je oru\u017eje slabije od strate\u0161kog nuklearnog oru\u017eja poput bojevih glava koje nose interkontinentalne balisti\u010dke rakete.<\/p>\n\n\n\n Iako se stru\u010dnjaci ne sla\u017eu oko preciznih definicija takti\u010dkog nuklearnog oru\u017eja, ni\u017ea eksplozivna snaga, mjerena u kilotonama, te vozila za dostavu manjeg dometa \u010desto su karakteristike koje ih odre\u0111uju. Takti\u010dko nuklearno oru\u017eje varira u snazi od jednog do 50 kilotona. Snaga strate\u0161kog nuklearnog oru\u017eja kre\u0107e se od oko 100 kilotona do preko megatona, iako su tijekom Hladnog rata razvijene puno ja\u010de bojeve glave.<\/p>\n\n\n\n Neusporedivo s konvencionalnim bombama<\/strong><\/p>\n\n\n\n Za usporedbu, atomska bomba ba\u010dena na Hiro\u0161imu imala je 15 kilotona, tako da su neka takti\u010dka nuklearna oru\u017eja sposobna izazvati rasprostranjeno uni\u0161tenje. Najve\u0107a konvencionalna bomba, Majka svih bombi (Mother of All Bombs) ili MOAB, koju je SAD bacio, imala je snagu od 0,011 kilotona.<\/p>\n\n\n\n Sustavi isporuke za takti\u010dko nuklearno oru\u017eje tako\u0111er imaju kra\u0107i domet, obi\u010dno ispod 500 kilometara u usporedbi sa strate\u0161kim nuklearnim oru\u017ejem, koje je obi\u010dno dizajnirano za prijenos preko kontinenata.<\/p>\n\n\n\n Budu\u0107i da eksplozivna mo\u0107 nuklearnog oru\u017eja male snage nije puno ve\u0107a od one sve mo\u0107nijeg konvencionalnog oru\u017eja, ameri\u010dka vojska smanjila je svoje oslanjanje na njega. Ve\u0107ina preostalih zaliha, oko 150 gravitacijskih bombi B61, raspore\u0111eno je u Europi. Velika Britanija i Francuska potpuno su eliminirale svoje takti\u010dke zalihe. Pakistan, Kina, Indija i Sjeverna Koreja imaju nekoliko vrsta takti\u010dkog nuklearnog oru\u017eja. Vjeruje se da izraelski neprijavljeni nuklearni arsenal tako\u0111er uklju\u010duje takti\u010dko oru\u017eje.<\/p>\n\n\n\n Rusija je zadr\u017eala vi\u0161e takti\u010dkog nuklearnog oru\u017eja, procjenjuje se na oko 2000 bojevih glava te se vi\u0161e oslanjala na njega u svojoj nuklearnoj strategiji, uglavnom zbog manje naprednog konvencionalnog naoru\u017eanja i sposobnosti.<\/p>\n\n\n\n Gdje Rusija mo\u017ee rasporediti takti\u010dko nuklearno oru\u017eje?<\/strong><\/p>\n\n\n\n Rusko takti\u010dko nuklearno oru\u017eje mo\u017ee se rasporediti na brodovima, zrakoplovima i u kopnenim snagama. Ve\u0107ina je postavljena na projektile zrak-zemlja, balisti\u010dke projektile kratkog dometa, gravitacijske bombe i dubinske bombe koje nose takti\u010dki bombarderi srednjeg dometa ili na mornari\u010dka protubrodska i protupodmorni\u010dka torpeda. Ove se rakete uglavnom dr\u017ee u rezervi u sredi\u0161njim skladi\u0161tima u Rusiji.<\/p>\n\n\n\n Rusija je a\u017eurirala svoje sustave lansiranja kako bi mogli nositi ili nuklearne ili konvencionalne bombe. Postoji pove\u0107ana zabrinutost zbog ovih sustava s dvostrukom sposobno\u0161\u0107u jer je Rusija koristila mnoge od tih raketnih sustava kratkog dometa, posebice Iskander-M, za bombardiranje Ukrajine.<\/p>\n\n\n\n Takti\u010dko nuklearno oru\u017eje znatno je destruktivnije od svojih konvencionalnih pandana \u010dak i pri istoj eksplozivnoj energiji. Nuklearne eksplozije ja\u010de su od 10 do 100 milijuna puta od kemijskih eksplozija i ostavljaju smrtonosne radijacijske padavine koje kontaminiraju zrak, tlo, vodu i zalihe hrane, sli\u010dno katastrofalnom topljenju nuklearnog reaktora u \u010cernobilu 1986. godine. Interaktivna simulacijska stranica NUKEMAP Alexa Wellersteina prikazuje vi\u0161estruke u\u010dinke nuklearnih eksplozija pri razli\u010ditim snagama.<\/p>\n\n\n\n Razlika izme\u0111u takti\u010dkog i strate\u0161kog nuklearnog oru\u017eja<\/strong><\/p>\n\n\n\n Za razliku od strate\u0161kog nuklearnog oru\u017eja, takti\u010dko oru\u017eje nije usredoto\u010deno na uzajamno uni\u0161tenje kroz nadmo\u0107nu odmazdu ili nuklearni ki\u0161obran odvra\u0107anja radi za\u0161tite saveznika. Dok takti\u010dko nuklearno oru\u017eje nije uklju\u010deno u sporazume o kontroli naoru\u017eanja, oru\u017eje srednjeg dometa bilo je uklju\u010deno u sada nepostoje\u0107i sporazum o nuklearnim bojevim glavama srednjeg dometa (bio je na snazi od 1987. do 2018.), koji je smanjio broj nuklearnog oru\u017eja u Europi.<\/p>\n\n\n\n I SAD i Rusija smanjile su svoje ukupne nuklearne arsenale s oko 19.000, odnosno 35.000 na kraju Hladnog rata na oko 3700, odnosno 4480 u sije\u010dnju 2022.<\/p>\n\n\n\n Temeljno je pitanje je li takti\u010dko nuklearno oru\u017eje “upotrebljivije” i mo\u017ee li stoga potencijalno izazvati nuklearni rat punog razmjera. Njihov razvoj bio je posljedica zabrinutosti da \u0107e strate\u0161ko nuklearno oru\u017eje izgubiti na va\u017enosti kao sredstvo odvra\u0107anja napada druge supersile zbog toga \u0161to su nuklearni napadi velikih razmjera smatrani nezamislivima. Nuklearne sile \u0107e u teoriji radije koristiti takti\u010dko nuklearno oru\u017eje, pa bi ono moglo poja\u010dati nuklearni \u0161tit nacije.<\/p>\n\n\n\n Ipak, svaka uporaba takti\u010dkog nuklearnog oru\u017eja inicirala bi obrambene nuklearne strategije. Tada\u0161nji ameri\u010dki ministar obrane James Mattis izjavio je sljede\u0107e 2018. godine: “Mislim da ne postoji ne\u0161to poput takti\u010dkog nuklearnog oru\u017eja. Bilo kakva uporaba nuklearnog oru\u017eja u bilo kojem trenutku mijenja strate\u0161ku igru”.<\/p>\n\n\n\n \u0160to \u0107e SAD ako Rusija upotrijebi takti\u010dko nuklearno oru\u017eje?<\/strong><\/p>\n\n\n\n SAD je kritizirao rusku nuklearnu strategiju, u kojoj bi se takti\u010dko nuklearno oru\u017eje moglo koristiti za odvra\u0107anje od \u0161irenja rata na NATO.<\/p>\n\n\n\n Iako postoji neslaganje me\u0111u stru\u010dnjacima, ruske i ameri\u010dke nuklearne strategije usredoto\u010dene su na odvra\u0107anje i stoga uklju\u010duju velike osvetni\u010dke nuklearne napade u bilo kojoj uporabi nuklearnog oru\u017eja. To zna\u010di da bi ruska prijetnja da \u0107e upotrijebiti nuklearno oru\u017eje kao sredstvo odvra\u0107anja od konvencionalnog rata, prema doktrini nuklearnog ratovanja, mogla dovesti do uzvratnog nuklearnog napada, ako je napad usmjeren na SAD ili NATO.<\/p>\n\n\n\n “Vjerujem da ruska uporaba takti\u010dkog nuklearnog oru\u017eja u Ukrajini ne bi postigla nikakav vojni cilj”, nastavlja Nina Srinivasan Rathbun za The Times of Israel. To bi kontaminiralo teritorij za koji Rusija tvrdi da je dio njezinog povijesnog carstva i mo\u017eda dovelo kontaminaciju u samu Rusiju. To bi pove\u0107alo vjerojatnost izravne NATO-ove intervencije i uni\u0161tilo imid\u017e Rusije u svijetu.<\/p>\n\n\n\n OTPOR.Media<\/sup><\/strong><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Moskva i Minsk dogovorili su postavljanje takti\u010dkog nuklearnog oru\u017eja na teritoriju Bjelorusije, rekao je ruski predsjednik Vladimir Putin u intervjuu na TV kanalu Rossiya 24. Ka\u017ee da \u0107e izgradnja skladi\u0161ta biti dovr\u0161ena 1. srpnja. Putin tvrdi da \u0107e oru\u017eje rasporediti bez kr\u0161enja obveza iz Ugovora START. Prema njegovim rije\u010dima, razlog za takav korak bila je […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":23094,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"iawp_total_views":0,"_jetpack_feature_clip_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":["post-23802","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","category-ww-iii"],"yoast_head":"\n