Ured visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini (OHR) objavio je izvje\u0161taj koji je Schmidt dostavio generalnom tajniku Ujedinjenih naroda, a koji obuhva\u0107a period od 16. listopada pro\u0161le do 15.travnja ove godine.<\/p>\n\n\n\n
Visoki predstavnik je izvijestio da su secesionisti\u010dko pozicioniranje i retorika rukovodstva RS-a, posebno predsjednika entiteta RS Milorada Dodika, dramati\u010dno porasli u navedenom periodu. Visoki predstavnik je pozvao Vije\u0107e sigurnosti UN-a da ozbiljno shvati ove izazove principima Dejtonskog sporazuma.<\/p>\n\n\n\n
Kako je naveo u izvje\u0161tajnom periodu je dominiralo postizborno formiranje vlasti.<\/p>\n\n\n\n
“Uspostavljanje ve\u0107ine izvr\u0161nih, zakonodavnih i pravosudnih organa dr\u017eave, Federacije, RS i \u017eupanija nakon op\u0107ih izbora 2. listopada 2022. godine zavr\u0161eno je nevi\u0111enom brzinom”, navodi se u izvje\u0161taju.<\/p>\n\n\n\n
Schmidt se osvrnuo na secesionisti\u010dku retoriku i djelovanje vlasti entiteta Republika Srpska, odnosno njenog predsjednika Milorada Dodika.<\/p>\n\n\n\n
“Vlasti RS kategori\u010dki odbacuju autoritet Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, OHR-a i provode konfrontaciji stav prema zapadnim partnerima. Dana 24. travnja, vladaju\u0107e stranke RS potpisale su zajedni\u010dku izjavu sa konkretnim koracima ka odcjepljenju. Ovo je opasan razvoj doga\u0111aja. Preusmjeravanje, suspenzija ili uvjetovanje financiranja su alati koje me\u0111unarodni partneri imaju pri ruci da odgovore na ovaj razvoj doga\u0111aja i koji moraju ostati na stolu”, isti\u010de Schmidt.<\/p>\n\n\n\n
Podrivanje dr\u017eave<\/strong><\/p>\n\n\n\n Dalje se navodi da su vlasti RS-a nastavile da podrivaju dr\u017eavne institucije BiH ometaju\u0107i njihov rad.<\/p>\n\n\n\n Uo\u010dio je, obja\u0161njava, tendenciju autoritarnosti u RS-u koju karakteriraju zakonodavne inicijative koje dodatno su\u017eavaju prostor za civilno dru\u0161tvo i medije.<\/p>\n\n\n\n “Bosna i Hercegovina riskira da postane zemlja podijeljena izme\u0111u autoritarnosti u jednom entitetu i demokracije u drugom”, upozorava Schmidt.<\/p>\n\n\n\n Podsjetio je da je izmijenio zakon o Memorijalnom centru Srebrenica-Poto\u010dari 20. velja\u010de 2023. godine kako bi pro\u0161irio i intenzivirao njegov anga\u017eman na memorijalizaciji i kazivanju istine za budu\u0107e generacije.<\/p>\n\n\n\n Poricanje genocida koje \u010dini lider RS-a i dalje predstavlja ozbiljan problem.<\/p>\n\n\n\n Naveo je da je neometano usvajanje bud\u017eeta na svim nivoima pozitivan korak za fiskalnu odr\u017eivost Bosne i Hercegovine.<\/p>\n\n\n\n Izvje\u0161taj, kako je naveo, pokazuje da doga\u0111anja u RS i duboke podjele u bh. dru\u0161tvu dovode u pitanje osnovne elemente Op\u0107eg okvirnog sporazuma za mir.<\/p>\n\n\n\n “Ponavljam da se strane moraju u potpunosti pridr\u017eavati Op\u0107eg okvirnog sporazuma za mir i prevladati blokade na svim nivoima vlasti kako bi Bosna i Hercegovina mogla poduzeti obavezne politi\u010dke i pravne korake kako bi napredovala ka integraciji u Europsku uniju”, naglasio je.<\/p>\n\n\n\n To je postalo jo\u0161 va\u017enije nakon \u0161to je Bosna i Hercegovina 15. prosinca 2022. dobila status kandidata za \u010dlanstvo u EU.<\/p>\n\n\n\n “Jasna opredijeljenost Bosne i Hercegovine putu ka Europskoj uniji posebno je relevantna kada se gazi me\u0111unarodno pravo, a naru\u0161ava suverenitet i teritorijalni integritet nezavisnih dr\u017eava u Europi. Predan sam radu sa vlastima, institucijama i gra\u0111anima Bosne i Hercegovine kako bismo zemlju postavili na nepovratni put napretka koji bi perspektivu EU pretvorio u stvarnost”, navodi Schmidt.<\/p>\n\n\n\n Potrebne reforme<\/strong><\/p>\n\n\n\n Navodi da je BiH jo\u0161 uvijek potrebna cjelovita ustavna reforma, kao i izborna reforma.<\/p>\n\n\n\n “Odluke Europskog suda za ljudska prava u grupi predmeta Sejdi\u0107-Finci moraju se u potpunosti provesti. Izvje\u0161taji o izbornim prevarama u listopadu 2022. godine ponovno su potvrdili potrebu za daljim izbornim reformama kako bi se osigurao integritet i transparentnost izbora, uklju\u010duju\u0107i i putem elektronskih sredstava. Imperativ je vratiti vjeru gra\u0111ana u slobodne i po\u0161tene izbore. Stoga ohrabrujem politi\u010dke stranke u Bosni i Hercegovini da se pozabave pitanjem izbornih reformi”, nagla\u0161ava Schmidt.<\/p>\n\n\n\n Govore\u0107i o formiranju vlasti nakon izbora Schmidt je naveo da je na dr\u017eavnom nivou Predsjedni\u0161tvo inaugurirano na vrijeme, a Vije\u0107e ministara formirano izuzetnom brzinom.<\/p>\n\n\n\n “Predsjednici, potpredsjednici Federacije i Republike Srpske se biraju i obavljaju du\u017enost. Oba doma parlamenta dr\u017eave, Federacije i Republike Srpske su tako\u0111er operativna. Ustavni sud Federacije ponovo je u potpunosti funkcionalan. Sve \u017eupanijske skup\u0161tine pokrenule su svoje formiranje u tijeku studenog 2022. godine, nakon potvrde izbornih rezultata, a sve osim jedne, Hercegova\u010dko-neretvanske, su zavr\u0161ile proces. Sedam od deset \u017eupanijskih vlada je uspostavljeno. Dr\u017eava, Federacija (i sve \u017eupanije) i Republika Srpska usvojile su svoje bud\u017eete u skladu sa zakonskim rokovima” naveo je Schmidt.<\/p>\n\n\n\n Podsjetio je i na zastoje koji su se doga\u0111ali prilikom formiranja Vlade FBiH.<\/p>\n\n\n\n Politi\u010dko okru\u017eenje, dodaje, uglavnom je podijeljeno po etni\u010dkim linijama.<\/p>\n\n\n\n “U Republici Srpskoj, politi\u010dki lideri \u010desto koriste nacionalisti\u010dku retoriku i retoriku podjela. Vladaju\u0107a koalicija svoje kriti\u010dare i protivnike prikazuje kao izdajnike i strane agente, koriste\u0107i javni emiter da promovira svoju agendu. Ova tendencija je intenzivirana nedavnim pravnim i politi\u010dkim inicijativama koje je promovirala vladaju\u0107a koalicija pod Miloradom Dodikom, \u0161to \u0107e dodatno suziti prostor za civilno dru\u0161tvo i nezavisne medije”, upozorava Schmidt.<\/p>\n\n\n\n Pogre\u0161no tuma\u010denje<\/strong><\/p>\n\n\n\n Schmidt dalje navodi da predsjednik RS-a Milorad Dodik u svom pismu premijeru RS-a Radovanu Vi\u0161kovi\u0107u od 6. o\u017eujka 2023. promovira pogre\u0161no i pogre\u0161no tuma\u010denje Op\u0107eg okvirnog sporazuma za mir i ustavnog okvira Bosne i Hercegovine.<\/p>\n\n\n\n “U ovom pismu gospodin Dodik tvrdi da Op\u0107i okvirni sporazum za mir nije odredio unutra\u0161nji kontinuitet Republike Bosne i Hercegovine bilo kakvom direktnom ili indirektnom odredbom. Ovaj prijedlog zanemaruje, izme\u0111u ostalog, eksplicitne odredbe Ustava BiH, uklju\u010duju\u0107i princip kontinuiteta izme\u0111u Republike Bosne i Hercegovine i BiH iz \u010dlana I.1. Ustava, \u0161to je u vi\u0161e navrata potvrdio i Ustavni sud BiH. Vlasti Republike Srpske i dalje podrivaju dr\u017eavne institucije Bosne i Hercegovine. \u010cesto blokiraju odluke o imenovanjima i tra\u017ee ustavne i zakonske nadle\u017enosti dr\u017eave za entitet Republika Srpska”, navodi Schmidt.<\/p>\n\n\n\n Secesionisti\u010dka retorika Milorada Dodika je intenzivirana tijekom izvje\u0161tajnog perioda.<\/p>\n\n\n\n “Na primjer, 24. o\u017eujka 2023. rekao je: ‘Budu\u0107nost vidim u ujedinjenju Srbije i Republike Srpske\u2026onog trenutka kada poku\u0161ate da otmete imovinu, mi \u0107emo donijeti odluku o nezavisnosti Republike Srpske. Zatim, 2. velja\u010de je rekao: ‘Nisam spreman za rat, ali sam spreman da se Republika Srpska pribli\u017ei statusu nezavisne dr\u017eave.’ Dana 9. sije\u010dnja je rekao da ‘Srbi nikada ne smiju dozvoliti bilo kakav oblik organiziranja osim srpske nacionalne dr\u017eave, a to su RS i Srbija, s kojima imamo pravo da budemo integrirani u skladu sa me\u0111unarodnim pravom.'”<\/p>\n\n\n\n “Pozivam Vije\u0107e sigurnosti da ozbiljno shvati ove prijetnje. Dodikova retorika dovodi u pitanje teritorijalni integritet i suverenitet Bosne i Hercegovine, \u0161to predstavlja prijetnju miru i stabilnosti u zemlji, a potencijalno i \u0161iroj regiji. Dodik je tako\u0111er pokazao simpatije prema ulozi Rusije u ratu u Ukrajini”, upozorio je.<\/p>\n\n\n\n Zatim je naveo da je ponekad agresivna retorika nekih vjerskih vo\u0111a tako\u0111er je pove\u0107ala tenzije.<\/p>\n\n\n\n “Na primjer, 1. o\u017eujka 2023. godine srpski pravoslavni mitropolit Hrizostom (Rajko Jevi\u0107) je Bo\u0161njake nazvao ‘muslimanima’. Drugi primjer takve retorike je izjava reis-ul-uleme Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini od 4. o\u017eujka Huseina ef. Kavazovi\u0107: ‘Moramo na sve na\u010dine pokazati da smo spremni braniti institucije dr\u017eave Bosne i Hercegovine. Kada padnu, kao \u0161to su pali 1992. godine, moramo biti spremni da i ovu dr\u017eavu za\u0161titimo oru\u017ejem, i, ako mogu tako re\u0107i, nitko ne treba da ima dileme da li to treba da uradimo ili ne\u2026”, naveo je Schmidt.<\/p>\n\n\n\n Inzkov zakon<\/strong><\/p>\n\n\n\n Od nametanja amandmana na Krivi\u010dni zakon Bosne i Hercegovine od strane prethodnog visokog predstavnika Valentina Inzka, kojima je poricanje genocida i ratnih zlo\u010dina zabranjeno, broj slu\u010dajeva poricanja genocida u Srebrenici je u po\u010detku smanjen.<\/p>\n\n\n\n “Me\u0111utim, nedostajalo je sudskog pra\u0107enja prijavljenih slu\u010dajeva. Memorijalni centar Srebrenica-Poto\u010dari i klju\u010dna udru\u017eenja \u017ertava konstatirali su nedostatak istraga i sudskih procesa, \u0161to je mo\u017eda doprinijelo nedavnim novim slu\u010dajevima negiranja genocida, uklju\u010duju\u0107i i onaj od strane predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika. Efikasni odgovori pravosu\u0111a na ove slu\u010dajeve i dalje predstavljaju izazov”, stava je Schmidt.<\/p>\n\n\n\n Govorio je i o manjem sudjelovanje \u017eena u politi\u010dkom \u017eivotu.<\/p>\n\n\n\n “Borjana Kri\u0161to, predsjedavaju\u0107a Vije\u0107a ministara BiH i Dubravka Bo\u0161njak, ministrica civilnih poslova, jedine su dvije \u017eene u Vije\u0107u ministara BiH. U Republici Srpskoj, 4 od 16 \u010dlanova Vlade su \u017eene”, dodao je Schmidt.<\/p>\n\n\n\n U dijelu koji se odnosi na odluke koje je donio u tijeku izvje\u0161tajnog perioda Schmidt je, izme\u0111u ostalog, naveo Odluku o novom Zakonu o nepokretnoj imovini RS.<\/p>\n\n\n\n “Obustavio sam primjenu Zakona dok Ustavni sud dr\u017eave ne donese kona\u010dnu odluku o ustavnosti ili privremenim mjerama u vezi sa Zakonom”, podsjetio je.<\/p>\n\n\n\n Nastavio je pratiti doga\u0111anja relevantna za fiskalnu odr\u017eivost Bosne i Hercegovine, uklju\u010duju\u0107i usvajanje bud\u017eeta na svim nivoima vlasti.<\/p>\n\n\n\n “Nije bilo poku\u0161aja rje\u0161avanja dugotrajnih pitanja, uklju\u010duju\u0107i nepodmireni dug Uprave za indirektno oporezivanje Republike Srpske od 30 milijuna KM na osnovu odluke Suda BiH iz 2015. godine. Poku\u0161aj naplate duga od strane Republike Srpske sa ra\u010duna javnih prihoda Uprave za indirektno oporezivanje prouzro\u010dio je financijsku \u0161tetu svim korisnicima prihoda od indirektnog poreza, uklju\u010duju\u0107i oba entiteta i Distrikt Br\u010dko, kao i primatelje povrata poreza na dodatnu vrijednost i ulaga\u010dima carinskog osiguranja”, naveo je.<\/p>\n\n\n\n Govorio je i o diskriminaciji gra\u0111ana te se posebno osvrnuo na LGBTQI populaciju.<\/p>\n\n\n\n “Diskriminacija na osnovu seksualne orijentacije ili rodnog identiteta je ozbiljan problem, koji utje\u010de na zapo\u0161ljavanje, obrazovanje, stanovanje i zdravstvenu za\u0161titu, a mo\u017ee se manifestirati u govoru mr\u017enje i nasilju. Procesuiranje zlo\u010dina iz mr\u017enje i govor mr\u017enje i dalje je nedovoljan, jer prijavljeni napadi zasnovani na seksualnoj orijentaciji ili rodnom identitetu \u017ertve nisu detaljno istra\u017eeni. Napadi na LGBTQI osobe i pristalice su u porastu, posebno u Republici Srpskoj, gdje pojedini politi\u010dari govore o obrani \u201epatrijarhalnih\u201c i \u201etradicijskih vrijednosti\u201c i uzdr\u017eavaju se od osude tih napada. Nedostatak za\u0161tite LGBTQI osoba ostaje zabrinjavaju\u0107i”, ka\u017ee Schmidt.<\/p>\n\n\n\n Posttraumatski stresni poreme\u0107aj (PTSP) je i dalje rasprostranjen i \u010desto nerije\u0161en u Bosni i Hercegovini.<\/p>\n\n\n\n Smatra da doma\u0107i politi\u010dari \u010desto ne \u010duju glas mladih i omladinskih organizacija.<\/p>\n\n\n\n “Tisu\u0107e mladih ljudi godi\u0161nje napu\u0161ta zemlju kako bi izgradili svoju budu\u0107nost u zemljama \u010dlanicama EU kao \u0161to su Njema\u010dka, Austrija, Hrvatska i Slovenija.Politi\u010dko sudjelovanje mladih je nisko. Postoji op\u0107e nepovjerenje u politi\u010dki sustav i ekonomsku strukturu uglavnom zbog ra\u0161irene korupcije, nepotizma, segregiranog obrazovanja, podijeljenog dru\u0161tva i ograni\u010denog tr\u017ei\u0161ta rada”, naveo je Schmidt.<\/p>\n\n\n\n Vije\u0107e ministara BiH je uspostavljeno, rekao je, br\u017ee od bilo koje druge dr\u017eavne vlasti.<\/p>\n\n\n\n Pitanja povratnika<\/strong><\/p>\n\n\n\n Ostvarivanje prava izbjeglica i raseljenih osoba na povratak u svoje domove iz Aneksa 7 Op\u0107eg okvirnog sporazuma za mir ostaje izazov.<\/p>\n\n\n\n Narodna skup\u0161tina Republike Srpske usvojila je 23. o\u017eujka u prvom \u010ditanju Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Krivi\u010dnog zakona Republike Srpske, kojim se uvode nova krivi\u010dna djela kao \u0161to je krivi\u010dno djelo iz kategorije krivi\u010dnog djela protiv slobode i prava gra\u0111ana.<\/p>\n\n\n\n “Formulacija novih krivi\u010dnih djela je nejasna i mo\u017ee dovesti do proizvoljnih tuma\u010denja ili dopustiti politi\u010dki utjecaj na pravosu\u0111e. Usvajanje ovakvog zakona imalo bi dalekose\u017ene i ozbiljne posljedice vezane za slobodu medija, slobodu izra\u017eavanja i djelovanje politi\u010dke opozicije u RS i ostatku zemlje. Ovo predstavlja retrogradnu inicijativu budu\u0107i da je kleveta dekriminalizirana u cijeloj zemlji 2002. godine”, rekao je Schmidt.<\/p>\n\n\n\n Naglasio je da je EUFOR-Althea od vitalnog zna\u010daja za o\u010duvanje mira i sigurnosti u Bosni i Hercegovini, omogu\u0107avaju\u0107i mojoj kancelariji i drugim me\u0111unarodnim organizacijama da ispune svoje mandate.<\/p>\n\n\n\n OTPOR.Media<\/sup><\/strong><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Ured visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini (OHR) objavio je izvje\u0161taj koji je Schmidt dostavio generalnom tajniku Ujedinjenih naroda, a koji obuhva\u0107a period od 16. listopada pro\u0161le do 15.travnja ove godine. Visoki predstavnik je izvijestio da su secesionisti\u010dko pozicioniranje i retorika rukovodstva RS-a, posebno predsjednika entiteta RS Milorada Dodika, dramati\u010dno porasli u navedenom periodu. Visoki […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":24294,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"iawp_total_views":0,"_jetpack_feature_clip_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-24293","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","category-vijesti"],"yoast_head":"\n