Nakon \u0161to je u SAD-u po\u010detkom ove godine odobren lijek za Alzheimerovu bolest lekanemab, \u0161vedski neurogerijatar Nenad Bogdanovi\u0107 izrazio je uvjerenost da \u0107e on biti uskoro odobren i u Europi kao prvi lijek protiv ove te\u0161ke demencije.<\/p>\n\n\n\n
Europska agencija za lijekove (EMA) ve\u0107 je dobila zahtjev za ocjenu ovoga lijeka.<\/p>\n\n\n\n
O\u010dekujem odobrenje u prosincu jer je veliki zdravstveni i politi\u010dki pritisak da se lijek odobri i u Europi, izjavio je Hini dr. Bogdanovi\u0107, profesor gerijatrije hrvatskog podrijetla na Karolinska institutu i Karolinskoj sveu\u010dili\u0161noj bolnici u Stockholmu.<\/p>\n\n\n\n
Lijek se u SAD-u prodaje pod imenom leqembi, a sadr\u017ei antitijela koja uklanjaju plakove ili nakupine toksi\u010dnog proteina beta amiloida iz mozga.<\/p>\n\n\n\n
Bogdanovi\u0107 ka\u017ee da je razvoj tih antitijela zapo\u010deo u njihovu laboratoriju na Karolinskoj, ali su japanska farmaceutska tvrtka Eisai i ameri\u010dki Biogen kompletirali klini\u010dka ispitivanja.<\/p>\n\n\n\n
Prema prvim procijenama godi\u0161nja terapija ko\u0161ta oko 26.500 dolara.<\/p>\n\n\n\n
Napominje i da je prije mjesec dana kompanija Eli Lilly izvijestila o pozitivnim rezultatima svoga lijeka – donanemaba. Tako\u0111er je rije\u010d o antitijelima koja \u010diste amiloidne plakove u mozgu, a proizvo\u0111a\u010d tvrdi da usporava razvoj Alzheimerove bolesti za oko tre\u0107inu vremena.<\/p>\n\n\n\n
Nova era borbe protiv Alzheimera<\/strong><\/p>\n\n\n\n “Ameri\u010dka Agencija za hranu i lijekove (FDA) jo\u0161 nije dala zavr\u0161nu rije\u010d o donanemabu. O\u010dekujemo da \u0107e do kraja srpnja odobriti i ta nova antitijela za ‘\u010di\u0161\u0107enje sme\u0107a u mozgu”, ka\u017ee Bogdanovi\u0107 koji je prije petnaestak godina i osobno bio uklju\u010den u razvoj prvih antitijela protiv Alzheimera u kompaniji “Wyeth and Pfizer” u Londonu.<\/p>\n\n\n\n Isti\u010de i da smo vjerojatno stupili u novu eru mogu\u0107eg zaustavljanja progresije Alzheimerove bolesti, za koju do sada nije bilo lijeka.<\/p>\n\n\n\n A ideja o ovom na\u010dinu borbe protiv Alzheimera nastala je jo\u0161 krajem pro\u0161log tisu\u0107lje\u0107a, to\u010dnije 1999. Nakon toga eksperimentalne studije na mi\u0161evima pokazale su da se patolo\u0161ke promjene u mozgu mogu ukloniti antitijelima protiv proteina amiloida.<\/p>\n\n\n\n U normalnim fiziolo\u0161kim procesima taj se protein stvara i razgra\u0111uje, dok se u Alzheimerovoj bolesti iz jo\u0161 uvijek nejasnih razloga nakuplja u mozgu, uzrokuju\u0107i degeneraciju mozga i demenciju. U samo malom postotku od oko tri posto pacijenata s Alzheimerovom bole\u0161\u010du genetska je gre\u0161ka uzrok nakupljanja patolo\u0161kih promjena.<\/p>\n\n\n\n “Nije jasno nakuplja li se amiloid zbog pove\u0107ane proizvodnje, ili zbog oslabljenog \u010di\u0161\u0107enja tog proteina u mozgu, ili zbog obostranog mehamizma. Davanjem antitijela (novih \u010dista\u010da), vi\u0161ak amiloida uspje\u0161no se odstranjuje, \u0161to je potvr\u0111eno u i eksperimentalnim studijama”, navodi Bogdanovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n Lijek Leqembi, dodaje, potvrdio je u\u010dinkovitost ove “hipoteze \u010di\u0161\u0107enja”.<\/p>\n\n\n\n Usporavanje propadanja memorije<\/strong><\/p>\n\n\n\n “Ako o\u010distimo to sme\u0107e na vrijeme, ne mo\u017eemo vratiti stoposto memoriju, no mo\u017eemo maksimalno odgoditi propadanje. Propadanje memorije \u0107e se usporiti tako da \u0107e osoba nastradati od drugih bolesti”, obja\u0161njava Bogdanovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n Leqembi se dobiva putem polusatne infuzije dva puta mjese\u010dno unutar jedne i pol godine i jo\u0161 se ne zna koliko puta pacijent mora ponoviti uzimanje antitijela da bi se odr\u017eavalo po\u017eeljno stanje. I dalje je otvoreno pitanje ho\u0107e li se taj lijek trebati stalno uzimati i u kojim vremenskim razmacima.<\/p>\n\n\n\n “Za infuziju \u0107e se morati zadovoljiti cijeli niz kriterija jer antitijela imaju nuspojave. Kako sada izgleda, oko 20 posto pacijenata u SAD-u moglo bi dobiti tu terapiju. Rije\u010d je o onima u vrlo ranoj fazi bolesti, fizi\u010dki zdravijima, koji nemaju imunolo\u0161ke bolesti i ne koriste lijekove protiv zgru\u0161avanja krvi. Bit \u0107e jako velika selekcija”, isti\u010de Bogdanovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n Dobio je, ka\u017ee, na stotine pisama iz Hrvatske s pitanjem – mogu li se i u Hrvatskoj dobiti antitijela protiv Alzheimera.<\/p>\n\n\n\n “U Hrvatskoj ga ne mo\u017eete dobiti u javnom zdravstvu, a da li mo\u017eete privatno – vjerojatno da, i to za sada u SAD-u, uz cijenu od gotovo 30.000 dolara godi\u0161nje”, ka\u017ee Bogdanovi\u0107 te dodaje da \u0107e cijena terapije padati kako se bude \u0161irilo tr\u017ei\u0161te lijeka i odobravale nove sli\u010dne terapije.<\/p>\n\n\n\n Leqembi \u0107e i u ameri\u010dke bolnice u\u0107i vjerojatno tek u prosincu. Zasad se daje inicijalno samo preko specijalnih centara koje je organizirao proizvo\u0111a\u010d Eisai.<\/p>\n\n\n\n Bogdanovi\u0107 upozorava da je potrebno to\u010dno i na vrijeme utvrditi koje osobe nakupljaju toksi\u010dne proteine, za \u0161to je potrebna vrsta screeninga na demencije i rana pravovremena dijagnostika, \u0161to u Hrvatskoj ne postoji kao \u0161to ne postoji ni registar demencija, tako da se ne zna koliko ima oboljelih.<\/p>\n\n\n\n Procjene govore da bi Hrvatska godi\u0161nje mogla imati oko osam tisu\u0107a novih slu\u010dajeva Alzheimera, odnosno ukupno oko 40 tisu\u0107a oboljelih s demencijom .<\/p>\n\n\n\n “Gdje su ti ljudi – prete\u017eno stariji – i tko se i kako o svima o njima skrbi \u2013 nije potpuno jasno”, ka\u017ee dr. Bogdanovi\u0107 te isti\u010de da u zapadnim zemljama i na sjeveru Europe postoje specijalisti gerijatri i cijeli sustav dr\u017eavne skrbi za starije i dementne osobe.<\/p>\n\n\n\n