Visoki predstavnik me\u0111unarodne zajednice u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt (CSU), koji raspola\u017ee dalekose\u017enim ovlastima, zaprijetio je bosanskim du\u017enosnicima koji ne budu po\u0161tovali njegove uredbe kaznom koja mo\u017ee iznositi i do pet godina zatvora. On je u subotu donio dekret, koji je odmah postao zakon. Razlog za taj potez je zakon koji je pro\u0161log \u010detvrtka (29.6.2023.) usvojila Narodna skup\u0161tina Republike bosanskih Srba (NSRS), pi\u0161e novinar Michael Martens u tekstu za Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ), prenosi Deutsche Welle.<\/p>\n\n\n\n
U tekstu se podsje\u0107a na usvojeni zakon NSRS-a po kojem odluke i presude dr\u017eavnog Ustavnog suda BiH na podru\u010dju Republike Srpske (RS) vi\u0161e ne vrijede, kao i da \u0107e du\u017enosnici koji ne budu po\u0161tovali ovaj zakon biti ka\u017enjeni kaznama koje tek treba utvrditi.<\/p>\n\n\n\n
Pritisak s dvije strane<\/strong><\/p>\n\n\n\n Schmidt je tako\u0111er, pi\u0161e FAZ, odredio da slu\u017ebenici koji ne po\u0161tuju njegovu uredbu budu osu\u0111eni na zatvorsku kaznu u trajanju od \u0161est mjeseci do pet godina. Predvi\u0111eni su i izuzeci u slu\u010daju kada slu\u017ebenici od svojih nadre\u0111enih dobiju naredbu da se trebaju oglu\u0161iti o dekrete OHR-a i to prijave nadle\u017enom javnom tu\u017eila\u0161tvu kao poticanje na \u010dinjenje kaznenog djela. U tom slu\u010daju bi oni trebali biti oslobo\u0111eni kazne.<\/p>\n\n\n\n “Du\u017enosnici u Republici Srpskoj sada su pod pritiskom s dvije strane: u skladu s Dodikovim zakonom prijeti im kazna ako prihvate presude Ustavnog suda i ako postupe u skladu s njima. Istovremeno, prema Schmidtovom zakonu, prijeti im zatvorska kazna ako ne prihvate presude Ustavnog suda i ne postupe u skladu s njima.<\/p>\n\n\n\n Schmidtov dekret predvi\u0111a niz drugih mjera za du\u017enosnike koji kr\u0161e naredbe visokog predstavnika. U njima se navodi i da \u0107e isti izgubiti svoje radno mjesto i ste\u010dene privilegije. Onima koji su progla\u0161eni krivima za kr\u0161enje dekreta visokog predstavnika tako\u0111er je zabranjeno raditi ili se prijavljivati za poslove koje financiraju porezni obveznici”, pi\u0161e FAZ.<\/p>\n\n\n\n Dodatno zao\u0161travanje konflikta<\/strong><\/p>\n\n\n\n “Pokreta\u010dka snaga koja stoji iza zakona u RS-u je Milorad Dodik, predsjednik bosanskih Srba. Dodik je, u najboljem slu\u010daju, spreman prihvatiti dr\u017eavu BiH kao konfederaciju, ali samo ako dr\u017eava nema gotovo nikakvih ovlasti. Time je on u\u0161ao u otvorenu konfrontaciju s Daytonskim mirovnim sporazumom, kojim je 1995. godine okon\u010dan rat u Bosni. Ovaj sporazum definira Bosnu i Hercegovinu kao dr\u017eavu koja se sastoji od dva entiteta, ali ne i kao konfederaciju”, pi\u0161e FAZ.<\/p>\n\n\n\n I berlinski list Tageszeitung (TAZ) podsje\u0107a da je Milorad Dodik ve\u0107 jasno dao do znanja da \u0107e ignorirati Schmidtov dekret i da namjerava dodatno zao\u0161triti konflikt.<\/p>\n\n\n\n TAZ podsje\u0107a na Dodikove izjave tijekom proteklog vikenda u kojima je tvrdio da me\u0111unarodna zajednica tim mjerama poku\u0161ava oslabiti Srbe u Bosni i uni\u0161titi njihov identitet. Dodik je, aludiraju\u0107i na Ustavni sud BiH, rekao i da se ne\u0107e pokoriti bo\u0161nja\u010dkom tu\u017eitelju ili bo\u0161nja\u010dkom sucu. “Oni \u017eele da glavni grad BiH Sarajevo, iz kojeg je na po\u010detku rata 1992. godine protjerano 157.000 Srba, bude centar zemlje”, prenosi TAZ Dodikove rije\u010di.<\/p>\n\n\n\n Dodikove tvrdnje o protjerivanju Srba u Sarajevu se pak odbacuju kao povijesna la\u017e, pi\u0161e TAZ i navodi kako svjedoci i me\u0111unarodni novinari znaju da su prije napada na Sarajevo srpski politi\u010dari poput Radovana Karad\u017ei\u0107a pozvali stanovnike Srbe da napuste taj grad.<\/p>\n\n\n\n “Povijesne la\u017ei spadaju u repertoar nacionalista i, prema mi\u0161ljenju povjesni\u010dara, uobi\u010dajena su pojava”, pi\u0161e berlinski list i podsje\u0107a na Dodikovo ponovno vrije\u0111anje \u017ertava, za koje je odgovorna vojska Republike Srpske, i njegovo psovanje Srebrenice, koje se dogodilo u petak, 30. lipnja. Nedavno je, kako se jo\u0161 isti\u010de u tekstu, Dodik poku\u0161ao navesti i srpske \u017ertve u Drugom svjetskom ratu kao dokaz da su prije svega Srbi do danas bili \u017ertve fa\u0161izma. Dodik tom prilikom pak nije spomenuo prohitlerovski re\u017eim pod generalom Nedi\u0107em u Srbiji, pi\u0161e TAZ.<\/p>\n\n\n\n Olak\u0161anje u Sarajevu<\/strong><\/p>\n\n\n\n “U me\u0111uvremenu, mnogima u Sarajevu koji su kritizirali Schmidta zbog njegovog koketiranja s nacionalistima sada je malo lak\u0161e. Prije svega, nenacionalisti\u010dka i bo\u0161nja\u010dka scena zabrinute su zbog pozicija koje zastupaju me\u0111unarodna zajednica, SAD te prije svega Schmidt. Bo\u0161nja\u010dko-muslimanski krugovi otvoreno su zaprijetili planom B ako se Dodiku ne poka\u017eu granice. \u010cak je i socijaldemokratski \u010dlan dr\u017eavnog Predsjedni\u0161tva Denis Be\u0107irovi\u0107 me\u0111unarodnoj zajednici dao rok od sedam dana da urazumi Dodika”, pi\u0161e TAZ.<\/p>\n\n\n\n Istovremeno, u tekstu lista Frankfurter Allgemeine Zeitung se jo\u0161 podsje\u0107a i da su politi\u010dari najve\u0107e etni\u010dke skupine u zemlji Bo\u0161njaka, koji \u010dine oko 51 posto stanovni\u0161tva, ranije zahtijevali od Schmidta da smijeni Dodika te da on, barem na papiru, ima formalne ovlasti za takav potez.<\/p>\n\n\n\n U FAZ-u se postavlja i pitanje ho\u0107e li se doma\u0107e pravosu\u0111e pridr\u017eavati odluka OHR-a, kao i ho\u0107e li javna tu\u017eila\u0161tva doista ka\u017enjavati kr\u0161enja uredbi koje su donijeli Schmidt ili raniji visoki predstavnici.<\/p>\n\n\n\n “Dodik je zapravo rekao da \u0107e ignorirati smjenu ako bude nametnuta od strane visokog predstavnika. A kako Schmidt nema na\u010dina da provede svoje dekrete putem policije ili drugih mjera, naredba o smjeni Dodika bi, po svemu sude\u0107i, samo pokazala nemo\u0107 njegovih ovlasti”, pi\u0161e FAZ.<\/p>\n\n\n\n