Dana\u0161nji svijet automobila ima dvije krajnosti \u2013 onu koja podrazumijeva \u0161tednju i onu koja za glavnu okosnicu ima rasipni\u0161tvo. Dodu\u0161e, zlatna sredina oduvijek postoji, ali je u dana\u0161nje vrijeme sve manje i manje zastupljena. A za to pak uvijek kao obja\u0161njenje mo\u017eemo potegnuti tematiku Diesela.<\/p>\n\n\n\n
No ovaj puta ne\u0107emo, jer nije rije\u010d o uljarama, proizvodnji majoneze ili pak recikla\u017ei mrtvih i fosiliziranih \u017eivotinja, ve\u0107 o ne\u010dem puno konciznijem i preciznijem od toga.
A to se ne\u0161to naziva zdravom logikom.<\/p>\n\n\n\n
Naime, prije nekih dva desetlje\u0107a je Audi s 2,5 litara zapremine benzinskog motora upakiranog u jedan od primjeraka modela A6 na 100 kilometara tro\u0161io manje od 2 litre goriva. I to je rekord koji (mislim) i dan-danas nitko nikada nije sru\u0161io.
Prije nekoliko je godina tijekom odr\u017eavanja eventa pod nazivom \u201eMPG Marathon\u201c koji jednom godi\u0161nje organizira britanski RAC, sa svojih je 7,6 litara prosje\u010dne potro\u0161nje naj\u0161tedljivijim automobilom unutar konkurencije ispao Ford Mustang.
Da\u2026 Ford Mustang, odnosno (za mnoge) veliki, stra\u0161an i u\u017easno \u017eedan Amerikanac.<\/p>\n\n\n\n
Dakle, potro\u0161nja goriva nije toliko stvar motorizacije i snage, koliko pametnog kori\u0161tenja automobila. I prava je \u0161teta da mnogi to ne znaju, jer bismo u tom slu\u010daju na cestama imali puno manje Diesela, a to bi u svakom slu\u010daju bilo super za sve.<\/p>\n\n\n\n
No ajmo malo u detalje \u2013 i to na najjednostavnijem mogu\u0107em primjeru\u2026<\/strong><\/p>\n\n\n\n Kod vo\u017enje autocestom vrijedi pretpostavka koja ka\u017ee da se gorivo u pravilu \u0161tedi, jer je brzina manje-vi\u0161e konstantna. Tehni\u010dki gledano, vo\u017enja autocestom mo\u017ee \u0161tedjeti gorivo. Ali ta u\u0161teda ovisi o hrpetini faktora vezanih uz automobil i voza\u010da, ali i svijet koji u tom momentu prolazi oko njih. Ukoliko npr. odlu\u010dite smanjiti brzinu, aerodinamika vam ide u prilog, a i trenje guma bit \u0107e manje izra\u017eeno, pa time \u0161tedite gorivo. No u tom slu\u010daju je bitno u obzir uzeti i vremenski faktor, odnosno vi\u0161ak vremena koji \u0107e vam biti potreban da biste pre\u0161li potrebnu udaljenost. Stoga sve to skupa predstavlja jednu poprili\u010dno kompliciranu pri\u010du koja podrazumijeva brdo faktora. Jer \u010dak i ako se po autocesti vozite konstantnom brzinom od 20 kilometara na sat, izuzev opasnosti koje bi takav potez automatizmom donio, gorivo se zapravo ne \u0161tedi. A koli\u010dina potrebnog vremena za prelazak puta uzrokovala bi tonu i pol frustracija, \u0161to je u svakom slu\u010daju glupo i nepotrebno.<\/p>\n\n\n\n Dakle, vo\u017enja po autocesti brzinom od 20 km\/h definitivno nije rje\u0161enje.<\/p>\n\n\n\n U pravilu je identificiranje optimalne brzine va\u0161eg automobila najva\u017enija stavka ukoliko tijekom vo\u017enje \u017eelite \u0161tedjeti. A da biste do te optimalne brzine do\u0161li, potrebno je za po\u010detak poznavati automobil koji vozite. I naravno, isprobavati raznorazne re\u017eime vo\u017enje, kako biste kad-tad do te optimalne brzine i do\u0161li. Naravno da univerzalna pravila ne postoje, jer npr. raznorazni motori ovisno o svojim zapreminama variraju s idealnim optere\u0107enjem. Manji \u0107e se motori na 90 km\/h puno vi\u0161e \u201emu\u010diti\u201c nego neki ve\u0107i, a velike su \u0161anse da \u0107e neki ja\u010di automobili pri brzini od 90 km\/h tro\u0161iti puno manje goriva nego neki slabiji motor. Pogotovo ako je tijekom puta uklju\u010den i klima-ure\u0111aj. Iako nije pravilo, recimo da neke statistike govore ovako: \u0160to se same brzine ti\u010de, ve\u0107ina dana\u0161njih automobila ima tzv. \u201esweet spot\u201c izme\u0111u 70 i 90 kilometara na sat. Automobili poput onih s V8-motorima (odnosno s ve\u0107im brojem cilindara) obi\u010dno \u0107e biti naj\u0161tedljiviji ako se re\u017eim vo\u017enje svodi na najvi\u0161i stupanj prijenosa i brzinu od nekih 90-100 kilometara na sat. Automobili koji kao glavnu okosnicu imaju aerodinami\u010dka svojstva (kao \u0161to su npr. dana\u0161nji Hibridi) tako\u0111er \u0107e pri tim brzinama optimalno tro\u0161iti gorivo, dok \u0107e te\u0161ki i glomazni automobili u tom re\u017eimu rada uvijek tro\u0161iti ne\u0161to vi\u0161e goriva.<\/p>\n\n\n\n Dakle, \u0161to se vrste automobila ti\u010de, SUV-ovi \u0107e i dalje tro\u0161iti najvi\u0161e. Odnosno zamjetno vi\u0161e od limuzina ili pak nekog modernog gradskog kompakta. Sportski automobili tako\u0111er mogu tro\u0161iti manje goriva, ali i ne moraju. Jer ove\u0107a koli\u010dina dana\u0161njih sportskih automobila oblikovana je za minimaliziranje koeficijenta otpora zraka, ali i za pove\u0107anje potisne sile. Uostalom, tko normalan vozi sportski automobil i poku\u0161ava \u0161tedjeti?!<\/p>\n\n\n\n Uglavnom, sada kad je cijela pri\u010da barem koliko-toliko obja\u0161njena, eto i nekoliko manje-vi\u0161e obaveznih detalja na koje vrijedi obratiti pozornost:<\/p>\n\n\n\n \u2013 Ako va\u0161 automobil ima mjera\u010d potro\u0161nje goriva u stvarnom vremenu, koristite ga na relativno ravnoj cesti kako biste dobili ideju gdje je optimalna brzina.<\/p>\n\n\n\n \u2013 Koristite tempomat za odr\u017eavanje konstantne brzine.<\/p>\n\n\n\n \u2013 Ako trebate usporiti poku\u0161ajte izbje\u0107i kori\u0161tenje ko\u010dnica.<\/p>\n\n\n\n \u2013 Poku\u0161ajte unaprijed predvidjeti kretanje prometa.<\/p>\n\n\n\n \u2013 Imajte na umu kako na potro\u0161nju goriva u va\u0161im automobilima utje\u010du i te\u017eina i otpor kotrljanja gume. Dakle, za ekonomi\u010dnu vo\u017enju \u017eelite lak\u0161i automobil i u\u017ee gume.<\/p>\n\n\n\n \u2013 Ako \u017eelite namjerno voziti \u0161tedljivo zapamtite da niste sami na cesti. Postoje i drugi voza\u010di kojima biste mogli smetati ako se kre\u0107ete sporije od ograni\u010denja brzine.<\/p>\n\n\n\n \u2013 Ne zadr\u017eavajte druge voza\u010de iza sebe ukoliko \u017eelite \u0161tedjeti. Jer to ne samo da uzrokuje frustracije drugih sudionika u prometu, ve\u0107 vas mo\u017ee ko\u0161tati i nov\u010dane kazne ako vas de\u010dki ili cure u plavom uhvate kako \u0161tedite ispod ograni\u010denja brzine.<\/p>\n\n\n\n Eto\u2026 S tih bi nekoliko savjeta lagano i zavr\u0161io ovaj kratak osvrt prema brzini, potro\u0161nji, u\u0161tedama i zdravoj logici. Nadam se da \u0107e od cijele pri\u010de biti neke koristi i u praksi, pa netko za razliku potro\u0161enih novaca mo\u017eda dobije sladoled.<\/p>\n\n\n\n
No sve je to teorija oko koje bi se itekako dalo razglabati. Jer dok pri 90 kilometara na sat automobil tro\u0161i manje, pri 150 km\/h to ba\u0161 i nije tako \u2013 iako je brzina i dalje konstantna.<\/p>\n\n\n\n
Otpor vjetra, otpor koji trenjem stvaraju gume, brzina u kojoj se automobil nalazi i polo\u017eaj papu\u010dice gasa\u2026 Sve su to tek neki od faktora koji vo\u017enju autocestom mogu i ne moraju \u010diniti \u0161tedljivom. A ubrzavanje (kod pretjecanja sporijih automobila u desnoj prometnoj traci) \u010desto anulira \u0161tednju, jer je automobil u tim momentima ve\u0107 ionako optere\u0107eniji nego \u0161to bi to npr. bio slu\u010daj tijekom neke lagane gradske vo\u017enje od to\u010dke A do to\u010dke B.<\/p>\n\n\n\n
Time naravno motor radi du\u017ei vremenski period i tijekom tog produljenog rada tro\u0161i i vi\u0161ak goriva\u2026 Bla, bla, bla\u2026<\/p>\n\n\n\n
Dodu\u0161e, optimalna brzina na sati\u0107u ispred vas samo je jedan dio pri\u010de, dok oni drugi i opet podrazumijevaju vrijeme potrebno za putovanje.
No u tom dijelu pri\u010de barem postoji polazi\u0161na to\u010dka, a to je ve\u0107 ne\u0161to, zar ne?!<\/p>\n\n\n\n
No cijela ta pri\u010da prvenstveno ovisi o vrsti automobila koji vozite. Jer npr. jedan SUV zbog svojih \u0107e gabarita i aerodinami\u010dkih svojstava (pravokutnika) uvijek tro\u0161iti puno vi\u0161e od neke elegantne limuzine ili sportskog automobila. Naravno, ako govorimo o istoj brzini vo\u017enje za sve tri vrste automobila, ali i ako uzmemo u obzir veli\u010dinu guma, te\u017einu automobila i sli\u010dne detalje.<\/p>\n\n\n\n
U najvi\u0161oj brzini i pri samom dnu skale okretaja motora (odnosno naj\u010de\u0161\u0107e tek ne\u0161to ispod 1,500 okretaja u minuti), automobil \u0107e se vagati oko to\u010dke na kojoj je potrebno prebaciti u ni\u017ei stupanj prijenosa. I upravo to predstavlja to\u010dku na kojoj se najvi\u0161e \u0161tedi gorivo tijekom vo\u017enje.
Ukoliko va\u0161 automobil ima automatski mjenja\u010d, bitno je znati koja je najni\u017ea brzina koju \u0107e doti\u010dni mjenja\u010dki sustav odr\u017eavati u najvi\u0161em stupnju prijenosa. A ako pak va\u0161 automobil ima od strane mnogih voza\u010da voljeni i \u0161tovani \u201eeko-mod\u201c, to \u0107e dodatno pripomo\u0107i najni\u017eoj mogu\u0107oj potro\u0161nji goriva tijekom putovanja.<\/p>\n\n\n\n
E sad\u2026 Kako zakon u na\u0161im krajevima na autocesti predvi\u0111a minimalnu brzinu od 90 km\/h, tu ba\u0161 i ne ostaje puno \u201elufta\u201c. No to i nije toliko bitno, jer se s obje strane zlatne sredine (odnosno 80 km\/h) itekako mo\u017ee odr\u017eati optimalna u\u010dinkovitost u smislu brzine i potro\u0161nje goriva tijekom puta.<\/p>\n\n\n\n
A svi itekako dobro znamo da potisna sila direktno utje\u010de na potro\u0161nju goriva, pa stoga sportske automobile mo\u017eda najbolje u ovom slu\u010daju izbaciti iz jednad\u017ebe.<\/p>\n\n\n\n