Teorijski fizi\u010dari Valeri P. Frolov i Andrei Zelnikov sa Sveu\u010dili\u0161ta Alberta u Kanadi i Pavel Krtou\u0161 s Karlovog sveu\u010dili\u0161ta u Pragu mo\u017eda su otkrili dovoljno prostora za pomicanje u zakonima fizike da vas po\u0161alju natrag na vrijeme. Pre\u010daci kroz prostor-vrijeme poznati kao crvoto\u010dine nisu prepoznata obilje\u017eja kozmosa. No ve\u0107i dio stolje\u0107a znanstvenici su se pitali propisuju li potka i osnova prema relativnosti na\u010dine na koje se kvantni valovi, ili \u010dak cijele \u010destice, transferiraju sa svog mjesta.<\/p>\n\n\n\n
U svojoj najfantasti\u010dnijoj formi, takve rekonfiguracije u tkivu Svemira omogu\u0107ile bi masama veli\u010dine \u010dovjeka da prije\u0111u svjetlosne godine, da pre\u0111u galaksije u jednom otkucaju srca ili da se mo\u017eda kre\u0107u kroz vrijeme jednako brzo kao \u0161to se mo\u017ee kretati kroz njihovu kuhinju. U najmanju ruku, vje\u017ebe koje istra\u017euju egzoti\u010dniju stranu pona\u0161anja prostor-vremena mogle bi usmjeriti naga\u0111anja o misterioznoj to\u010dki susreta kvantne fizike i op\u0107e teorije relativnosti.<\/p>\n\n\n\n
\u0160to su otkrili?<\/strong><\/p>\n\n\n\n Crvoto\u010dine su zapravo ne\u0161to vi\u0161e od oblika. U svakodnevnom \u017eivotu navikli smo imati posla s jednodimenzionalnim linijama, dvodimenzionalnim crte\u017eima i trodimenzionalnim objektima. Neke mo\u017eemo intuitivno saviti, oblikovati i izbu\u0161iti rupe. Fizika nam omogu\u0107uje da istra\u017eimo te promjene u situacijama koje ne mo\u017eemo intuitivno istra\u017eiti. Na najmanjoj razini, kvantni u\u010dinci daju udaljenostima i vremenu malo prostora za migoljenje. Na mnogo ve\u0107im razmjerima, prostorvrijeme se mo\u017ee smanjivati \u200b\u200bi \u0161iriti u odnosu na gravitaciju na na\u010dine koje je nemogu\u0107e cijeniti bez cijele hrpe jednad\u017ebi koje vas vode. Na primjer, nagurati dovoljno mase na jedno mjesto (prikladno ignoriraju\u0107i bilo kakav naboj koji bi mogao imati ili ako se vrti okolo), prostor-vrijeme \u0107e se saviti na na\u010din koji mu daje dvije vanjske povr\u0161ine. \u0160to ih povezuje? Crvoto\u010dina.<\/p>\n\n\n\n Materija se ne bi mogla kretati kroz ovu matemati\u010dku strukturu, iako neki sumnjaju da bi objekti s obje strane koji bi se zapetljali ostali povezani. Tijekom desetlje\u0107a trajala je potraga za scenarijima \u2013 mogu\u0107im i \u010disto teorijskim \u2013 koji bi mogli omogu\u0107iti kvantnim u\u010dincima, pa \u010dak i cijelim \u010desticama, da putuju kroz egzoti\u010dne oblike prostorvremena neozlije\u0111eni.<\/p>\n\n\n\n Prijedlog vremenskog iskrivljenja Frolova, Krtou\u0161a i Zelnikova uklju\u010duje ono \u0161to je poznato kao prstenasta crvoto\u010dina, koju su 2016. prvi opisali Gary Gibbons, teorijski fizi\u010dar sa Sveu\u010dili\u0161ta u Cambridgeu i Mihail Volkov, fizi\u010dar sa Sveu\u010dili\u0161ta u Toursu. Za razliku od sfernih iskrivljenja prostor-vremena koja bismo mogli pripisati crnim rupama, prstenasta crvoto\u010dina koju su predlo\u017eili Gibbons i Volkov povezuje dijelove Svemira (ili razli\u010dite svemire) koje nazivamo ravnima.<\/p>\n\n\n\n