Vlada je po\u010detkom srpnja gradske stadione Maksimir u Zagrebu i Poljud u Splitu proglasila prvim sportskim gra\u0111evinama od nacionalnog interesa, \u010dime je omogu\u0107ila sufinanciranje njihove rekonstrukcije ili gradnje novcem iz dr\u017eavnog prora\u010duna.<\/p>\n\n\n\n
U sljede\u0107e dvije godine za sportske gra\u0111evine od nacionalnog interesa osigurano je 27 milijuna eura u prora\u010dunu, a novac \u0107e se dijeliti na pozivnom natje\u010daju, nakon \u0161to se donesu nu\u017eni podzakonski akti i utvrde kriteriji za sufinanciranje.<\/p>\n\n\n\n
Me\u0111utim, prije svega toga u Vladi su odlu\u010dili stvoriti preduvjete da bi u Maksimiru uop\u0107e po\u010dela gradnja, odnosno razrije\u0161iti pitanje vlasni\u0161tva nad zemlji\u0161tem na kojem bi u Maksimiru trebao niknuti novi stadion i njegovi popratni objekti.<\/p>\n\n\n\n
Vlasnik parcele na kojoj se nalazi sam stadion je Grad Zagreb, ali svi ostali popratni objekti izgra\u0111eni su na zemlji\u0161tu na koje pravo pola\u017ee Katoli\u010dka crkva, odnosno tra\u017ei povrat tih parcela.<\/p>\n\n\n\n
Maksimirski stadion izgra\u0111en je na crkvenom zemlji\u0161tu, ali je parcela na kojoj je sam stadion Gradu darovana 1996. godine, pa je nu\u017eno rije\u0161iti i pitanja vlasni\u0161tva nad parcelama na kojima su izgra\u0111eni, primjerice, pomo\u0107ni tereni, bazen ili parkirali\u0161te.<\/p>\n\n\n\n
Skidanje zabilje\u017ebi<\/strong><\/p>\n\n\n\n Zadatak da to pitanje rije\u0161i dobio je potpredsjednik Vlade i ministar prostornog ure\u0111enja, graditeljstva i dr\u017eavne imovine Branko Ba\u010di\u0107 jer je dr\u017eava ta koja je du\u017ena obe\u0161tetiti biv\u0161e vlasnike, u ovom slu\u010daju Crkvu, i po svemu sude\u0107i Ba\u010di\u0107 je uspio prona\u0107i model po kojem \u0107e dr\u017eava obe\u0161tetiti Crkvu, a Grad koji je vlasnik stadiona, dobit \u0107e \u00bb\u010diste papire\u00ab, odnosno kompleks s kojeg \u0107e biti skinute zabilje\u017ebe da se vode postupci za povrat imovine.<\/p>\n\n\n\n Da su tri strane blizu dogovora potvrdio je i zagreba\u010dki gradona\u010delnik Tomislav Toma\u0161evi\u0107 nakon sastanka s ministricom turizam i sporta Nikolinom Brnjac u utorak, rekav\u0161i da Grad s Vladom aktivno radi na rje\u0161avanju imovinskopravnih odnosa s Kaptolom i da su napravili dobar napredak, pa je ocijenio da se \u00bbto bli\u017ei kraju\u00ab.<\/p>\n\n\n\n Crkva u Maksimiru pola\u017ee pravo na oko 300 tisu\u0107a \u010detvornih metara zemlji\u0161ta, ono je privedeno namjeni i nema povrata u naturi, niti to Crkva zahtijeva, a dr\u017eava joj je u tom slu\u010daju du\u017ena dati ili zamjenske nekretnine, ili financijsku nadoknadu.<\/p>\n\n\n\n U Vladi su nam potvrdili da Crkva ne tra\u017ei financijsku nadoknadu, pa dogovor ide u smjeru toga da Crkva dobije zemlji\u0161te na 11 lokacija u gradu. Va\u017eno je to \u0161to je u svim tim slu\u010dajevima rije\u010d o lokacijama koje su u Generalnom urbanisti\u010dkom planu (GUP) planu ozna\u010dene kao D8 zone, odnosno zone za javne i dru\u0161tvene, to\u010dnije vjerske sadr\u017eaje.<\/p>\n\n\n\n Time bi kompleks u Maksimiru bio oslobo\u0111en svih zabilje\u017ebi, a Katoli\u010dka crkva bi dobila lokacije za gradnju 11 vjerskih objekata u glavnom gradu.<\/p>\n\n\n\n Dr\u017eava nije vlasnik tih zemlji\u0161ta, u ve\u0107ini slu\u010dajeva nije niti Grad Zagreb, pa bi dr\u017eava bila ta koja bi osigurala novac za kupnju tih zemlji\u0161ta koje \u0107e Crkvi dati u zamjenu za njezine terene u Maksimiru. Tamo gdje je Grad Zagreb vlasnik, dr\u017eava \u0107e biti du\u017ena i Gradu platiti te lokacije prije nego \u0161to ih da u zamjenu za maksimirske terene. Zemlji\u0161te je, kako su nam rekli u Vladi, uglavnom u privatnom vlasni\u0161tvu, dr\u017eava \u0107e ga otkupljivati od privatnih vlasnika.<\/p>\n\n\n\n Ovaj dogovor, barem kad je u pitanju rje\u0161avanje imovinsko-pravnih odnosa na zemlji\u0161tu na kojem bi trebao niknuti budu\u0107i stadion, za Grad Zagreb ne donosi nikakav dodatni financijski teret, njega \u0107e Grad imati tek kasnije, kad se krene u izgradnju samog stadiona.<\/p>\n\n\n\n \u010cetvrt stolje\u0107a<\/strong><\/p>\n\n\n\n Dosad je po tom pitanju u javnost izlazilo puno verzija po kojima bi u gradnji stadiona sudjelovao i nogometni klub Dinamo, ali je malo vjerojatno da bi klub mogao odvojiti taj novac, iako bi mo\u017eda mogao prona\u0107i investitora.<\/p>\n\n\n\n S obzirom na to da se radi o gradskom stadionu i objektu od nacionalnog interesa, puno je vjerojatnije da \u0107e financijski u njegovoj gradnji najve\u0107im dijelom sudjelovati dr\u017eava i Grad, a i jedni i drugi se nadaju pomo\u0107i UEFA-e.<\/p>\n\n\n\n Procjene govore da bi gradnja novog stadiona mogla ko\u0161tati od 70 do sto milijuna eura, a gradona\u010delnik je u utorak me\u0111u ostalima rekao i da Grad Zagreb na kori\u0161tenje daje zemlji\u0161te, dr\u017eava ula\u017ee dio kapitala, a dio se o\u010dekuje od privatnih investitora.<\/p>\n\n\n\n Dr\u017eava je dio novca za gradnju strate\u0161ke sportske infrastrukture ve\u0107 osigurala u prora\u010dunskim projekcijama za sljede\u0107e dvije godine, pa je tako za svaku godinu predvi\u0111eno po vi\u0161e od 13 milijuna eura, a kod izrade prora\u010duna iz Vlade su poru\u010dili da ovisno o interesu HNS-a i lokalnih vlasti s godinama taj iznos mo\u017ee rasti, te da je to poruka da \u0107e Vlada podr\u017eavati projekte izgradnje sportske infrastrukture.<\/p>\n\n\n\n Gradona\u010delnik Toma\u0161evi\u0107 krajem pro\u0161le godine izrazio je uvjerenje da \u0107e novi stadion biti izgra\u0111en do sljede\u0107eg Svjetskog prvenstva, koje se 2026. godine odr\u017eava u SAD-u, Kanadi i Meksiku. Toma\u0161evi\u0107 bi tako zavr\u0161io pri\u010du koja traje gotovo 25 godina, a bilo je nekoliko poku\u0161aja obnove Maksimira, u \u0161to je ulo\u017eeno vi\u0161e od 800 milijuna kuna gradskog novca, no bez ikakvog efekta.<\/p>\n\n\n\n Na kraju bi potpuno novi stadion s dodatnim sadr\u017eajima mogao ko\u0161tati manje nego \u0161to je dosad ulo\u017eeno u rekonstrukciju stadiona u Maksimiru.<\/p>\n\n\n\n