Pro\u0161le godine je vi\u0161e od 200 tisu\u0107a ljudi poginulo u raznim ratnim sukobima diljem svijeta. To je najve\u0107i broj poginulih godi\u0161nje u vi\u0161e od tri desetlje\u0107a, to\u010dnije od 1988. S obzirom na nastavak rata u Ukrajini, najve\u0107i broj ratova u Africi od kraja pro\u0161log stolje\u0107a te po\u010detak rata izme\u0111u Hamasa i Izraela, ova godina ne\u0107e biti puno bolja.<\/p>\n\n\n\n
\u0160okantni podaci pokazuju da je razdoblje dugog relativnog mira u svijetu zavr\u0161ilo. Zapravo ve\u0107 vi\u0161e od jednog desetlje\u0107a \u017eivimo u razdoblju porasta broja sukoba u svijetu i rasta broja poginulih u tim sukobima.<\/p>\n\n\n\n
Podaci se razlikuju izme\u0111u organizacija koje se bave prikupljanjem podataka o umrlima u ratnim sukobima diljem svijeta zbog razli\u010ditih metoda prikupljanja podataka i op\u0107enito te\u0161kog prebrojavanja u podru\u010djima sukoba, ali svi pokazuju da je svijet zadnjih deset godina postao nesigurniji nego \u0161to je bio od 1990. do 2011.<\/p>\n\n\n\n
Zavr\u0161ilo je razdoblje relativnog svjetskog mira<\/strong><\/p>\n\n\n\n Dva svjetska rata u pro\u0161lom stolje\u0107u su bila me\u0111u najkrvavijim razdobljima u ljudskoj povijesti, kratkoro\u010dno gledaju\u0107i. Ali razdoblje hladnog rata nije bilo toliko “hladno” kao \u0161to mu ime sugerira jer su tijekom njegova trajanja izbijali tzv. proxy ratovi diljem svijeta.<\/p>\n\n\n\n Radi se o sukobima preko kojih su se dvije svjetske sile, SAD i SSSR, sukobljavale indirektno. Direktan rat bi zna\u010dio obostrano uni\u0161tenje zbog toga \u0161to su obje sile imale golem arsenal atomskog naoru\u017eanja, pa se globalno nadmetanje odvijalo preko manjih dr\u017eava.<\/p>\n\n\n\n Tri su izra\u017eena vrhunca broja godi\u0161njih smrti od ratnih sukob od kraja Drugog svjetskog rata: Korejski rat (ranih 1950-ih), Vijetnamski rat (oko 1970.), Iransko-ira\u010dki i Afganistanski rat (1980.). Osim Iransko-ira\u010dkog rata, svi su ti sukobi bili proxy ratovi izme\u0111u SAD-a i SSSR-a\/Kine.<\/p>\n\n\n\n Cijena u ljudskim \u017eivotima je bila golema. 50-ih je u ratnim sukobima diljem svijeta izgubljeno 15.5 milijuna \u017eivota, 60-ih 15 milijuna, 70-ih 20.8 milijuna, 80-ih 21.7 milijuna. Tada se raspada SSSR, iznena\u0111uju\u0107e mirno (iako su kao rezultat raspada nastali novi manji ratovi), a SAD ostaje jedina velika sila i neformalni “svjetski policajac”.<\/p>\n\n\n\n Ratovi nisu sasvim prestali, ali se njihov intenzitet drasti\u010dno smanjio. U usporedbi s prethodnim desetlje\u0107ima, devedesete su s manje od pola milijuna poginulih u ratnim sukobima bile razdoblje svjetskog mira.<\/p>\n\n\n\n Razdoblje od 1990. do 2011. je bilo najmirnije u povijesti<\/strong><\/p>\n\n\n\n Iako se ne mo\u017ee zanemariti \u010dinjenica da je druga polovica 20. stolje\u0107a bila puna ratova, ipak je to stolje\u0107e bilo daleko najmirnije u ljudskoj povijesti. Uzme li se u obzir da je u to vrijeme na Zemlji bilo daleko vi\u0161e ljudi nego prije, pa je zbog same te \u010dinjenice ukupan broj smrti ve\u0107i, \u0161ansa da osoba pogine u vojnom sukobu je bila daleko manja nego ikada prije.<\/p>\n\n\n\n Dominantna svjetska sila u tom razdoblju je bio SAD, zbog \u010dega se period od kraja Drugog svjetskog rata jo\u0161 naziva Pax Americana, po uzoru na Pax Romanu i Pax Britannicu. Zadnje desetlje\u0107e 20. stolje\u0107a i prvo desetlje\u0107e 21. stolje\u0107a su bili vrhunac Pax Americane, s prosje\u010dnom smrtnosti od ratnih sukoba izme\u0111u 0.3 i 1.3 osobe na 100 tisu\u0107a ljudi.<\/p>\n\n\n\n Za usporedbu, smrtnost na 100 tisu\u0107a ljudi je 80-ih bila izme\u0111u 1.04 i 5.84, 70-ih izme\u0111u 1.74 i 10.05, 60-ih izme\u0111u 2.72 i 7.5, 50-ih izme\u0111u 1.23 i 23.5. A \u010dak i tih desetlje\u0107a je bila manja nego u prija\u0161njim povijesnim razdobljima.<\/p>\n\n\n\n Ljudi prirodno bolje pamte ratove koji su se dogodili u novijoj povijesti, a zaboravljaju koliko su razorni bili ratovi iz pro\u0161losti i koliko su \u010de\u0161\u0107i bili. Podatke treba staviti i u kontekst ukupnog stanovni\u0161tva u odre\u0111enom povijesnom periodu da bi se dobila stvarna slika o razmjeru ratova u odre\u0111enom razdoblju.<\/p>\n\n\n\n Naglo narastao broj poginulih u ratnim sukobima<\/strong><\/p>\n\n\n\n Po svemu sude\u0107i, razdoblje Pax Americane je gotovo, i to du\u017ee od desetlje\u0107a. 2011. je bila zadnja godina u razdoblju najdu\u017eeg relativnog svjetskog mira u povijesti, a od tada broj ratova i broj umrlih u ratnim sukobima raste.<\/p>\n\n\n\n Za taj rast je primarno odgovorna regija Bliskog istoka, tj. gra\u0111anski rat u Siriji. Broj ratova u Africi se spu\u0161tao sve do 2010., nakon toga se postupno penje na 30 u 2020., a trenutno se odvija 35 razli\u010ditih sukoba na kontinentu, najvi\u0161e u povijesti. 2022. je u njima poginulo 125 tisu\u0107a ljudi.<\/p>\n\n\n\n Ruska invazija na Ukrajinu je pridonijela skoku broja poginulih u ratnim sukobima. Prema vijestima koje dolaze iz Izraela, s obzirom na val nasilnih preuzimanja vlasti u dr\u017eavama Afrike (Niger, Sudan) i rast tenzija u mnogim dijelovima svijeta, izgledno je da \u0107e se trend rasta umrlih u ratnim sukobima nastaviti.<\/p>\n\n\n\n Od 1990. do 1999. je godi\u0161nje diljem svijeta u ratnim sukobima u kojima je sudjelovala barem jedna dr\u017eava preminulo izme\u0111u 28.529 (1996.) i 80.780 ljudi. Izme\u0111u 2000. i 2009. taj broj dodatno pada, a kre\u0107e se izme\u0111u 12.330 (2005.) i 34.787 (2009.).<\/p>\n\n\n\n Do 2014. se broj umrlih penje na vi\u0161e od 100 tisu\u0107a, stabilizira se izme\u0111u 52 i 55 tisu\u0107a od 2018. do 2020., zatim raste. 2022. je u svijetu zabilje\u017eeno vi\u0161e od 200 tisu\u0107a mrtvih u ratnim sukobima koji su uklju\u010divali dr\u017eavu barem na jednoj strani, najvi\u0161e od 1988.<\/p>\n\n\n\n Svijet je pun \u017eari\u0161ta na kojima bi mogao po\u010deti novi rat<\/strong><\/p>\n\n\n\n Puno je podru\u010dja na svijetu u kojima bi se naglo mogli pojaviti novi sukobi kao u Izraelu. Ve\u0107i rat oko Nagorno-Karabaha je izbjegnut brzom kapitulacijom Armenaca, ali cijeli Kavkaz je nestabilno podru\u010dje u kojem rat mo\u017ee izbiti bilo kada.<\/p>\n\n\n\n Samo unutar Gruzije postoje dvije odmetnute pokrajine (Abhazija i Ju\u017ena Osetija) koje bi gruzijska vojska napala da Rusija ne garantira za njihovu “nezavisnost”. Podru\u010dje Kavkaza koje se nalazi u Rusiji je puno muslimanskih naroda koji te\u017ee odcjepljenju.<\/p>\n\n\n\n Gra\u0111anski rat u Jemenu, preko kojeg ratuju Saudijska Arabija i Iran, traje od 2014. Trenutno se pregovara o uspostavi mira, ali se u bilo kojem trenutku sukob mo\u017ee vratiti. U Africi je broj sukoba najve\u0107i u povijesti, trenutno \u010dak 35, i ne o\u010dekuje se smirivanje situacije na kontinentu.<\/p>\n\n\n\n Haiti prakti\u010dki ne postoji kao dr\u017eava, nego dijelove zemlje kontroliraju razne bande. Politi\u010dka situacija u Pakistanu je toliko kaoti\u010dna da se raspravlja o mogu\u0107nosti izbijanja gra\u0111anskog rata. Libija ne funkcionira kao jedna dr\u017eava, a brojne frakcije i plemena kontroliraju dio teritorija i funkcioniraju de facto samostalno.<\/p>\n\n\n\n Napetosti u Ju\u017enom kineskom moru i oko Tajvana u bilo kojem trenutku mogu prerasti u rat. Mo\u017eemo posvjedo\u010diti da ni Europa nije imuna na rat, ne samo zbog ruske invazije na Ukrajinu nego i zbog konstantnih napetosti na Kosovu.<\/p>\n\n\n\n