Ve\u0107 15. godinu zaredom Vicepostulatura postupka mu\u010deni\u0161tva \u00bbFra Leo Petrovi\u0107 i 65 subra\u0107e, na \u010delu s fra Miljenkom Stoji\u0107em, uspje\u0161no organizira i odr\u017eava simpozij \u00bbStopama pobijenih\u00ab. Tako je i ove nedjelje, 22. listopada, na \u0160irokom Brijegu odr\u017ean XV. simpozij koji za cilj ima rasvjetljivanje jugokomunisti\u010dkog ubojstva 66 hercegova\u010dkih franjevaca i mno\u0161tva puka Bo\u017ejega, kao i povijesnih okolnosti u kojima se to sve dogodilo.<\/p>\n\n\n\n
Simpozij je zapo\u010deo sv. misom u 11.00 u samostanskoj crkvi koja je bila prepuna vjernika. Sv. misu predvodio je fra Andrija Niki\u0107. Sumisio je vicepostulator fra Miljenko Stoji\u0107 i ravnatelj Caritasa Vrhbosanske nadbiskupije dr. sc. don Mirko \u0160imi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Fra Andrija je u propovijedi govorio o franjevcima kao misionarima te o stradanjima hercegova\u010dkih franjevaca i duhovnim zvanjima nakon 1945. \u00bbKalvarija katoli\u010dke i franjeva\u010dke Hercegovine nastupila je komunisti\u010dkim osvajanjem. Jame po selima, mjestima i podru\u010djima punili su ubijenim osobama koje su nemilice tamanili. Tako je Hercegovina pretvorena u grobi\u0161te, a 19.463 katolika ubijeno je kod ku\u0107a i na Kri\u017enom putu. Te suze, poput Marijinih na Kalvariji ra\u0111ale su, umivale i odgajale Isusove, Gospine i apostolske sljedbenike (deset mu\u0161kih) i sljedbenice (devetnaest \u017eenskih zajednica). Jedno vrelo je, uvjeren sam, izviralo iz Kale\u017ea krvi \u2013 66 ubijena hercegova\u010dka fratra i Kale\u017ea muke \u2013 93 osu\u0111ena fratra na preko 349 godina uzni\u0161tva. Poubijani, a \u017eivi, fratri su nositelji religioznog i kulturnog genija hrvatskog naroda, nepodmitljivi svjedoci njegova neslomljiva duha. U njih je zatajilo tijelo, a ne duh.<\/p>\n\n\n\n
Prisjetimo se i biskupijskih sve\u0107enika, \u010dasne sestre, uzornih katolika, inteligencije i prepoznatljivih Hrvata izme\u0111u 1945. i 1989. Zahvaljuju\u0107i njima spa\u0161en je hrvatski narod, katoli\u010dka vjera i hrvatstvo u na\u0161oj Domovini. Drugo vrelo \u010dine 19.463 ubijena katolika koje su \u010detni\u010dko\u2013partizanske horde pobile tijekom Drugoga svjetskog rata i pora\u0107a u Hercegovini. Krv mu\u010denika sjeme je novih kr\u0161\u0107ana. To bezbo\u017eni komunisti nisu shva\u0107ali pa su i dalje na vi\u0161e na\u010dina uni\u0161tavali Crkvu, zanemaruju\u0107i Isusova svjedo\u010danstva da Crkvu \u201cni vrata paklena ne \u0107e nadvladati\u201d (Mt 16,18). Jedinstvene statistike od 1.085 duhovnih zvanja iz Hercegovine od 1945. do 1972. duhovno su \u201cbiserje\u201d koje je obilno pomladilo i produ\u017eilo vijek katoli\u010dkim ustanovama: (nad)biskupijama, provincijama, redovni\u010dkim zajednicama me\u0111u hrvatskim narodom i u Katoli\u010dkoj Crkvi. U poratno vrijeme u hrvatskom i katoli\u010dkom puku u Hercegovini planski se poku\u0161avalo uni\u0161titi vjeru, fratre, sve\u0107enike, katolike, inteligenciju i uzorne Hrvate. No, ve\u0107 desetlje\u0107ima, zahvaljuju\u0107i Bo\u017ejem posredovanju Kraljice Mira, Hercegovina posta sredi\u0161tem katoli\u010dkog, kr\u0161\u0107anskog i uljudnog \u010dovje\u010danstva.\u00ab<\/p>\n\n\n\n
Nakon sv. mise uslijedila su predavanja u samostanskoj dvorani.<\/p>\n\n\n\n
Prvi predava\u010d, politolog prof. dr. sc. Dra\u017een Barbari\u0107 odr\u017eao je predavanje na temu \u00bbAnatomija \u201cgenetskog antifa\u0161izma\u201d ili o kulturi hegemonijskoga pam\u0107enja\u00ab. U svome radu govorio je o bosanskohercegova\u010dkom nadmetanju kolektivnih pam\u0107enja. \u00bbPonekad je zaista te\u0161ko shvatiti kako doga\u0111aji iz bliske ili davne pro\u0161losti takvom lako\u0107om zaokupljaju pozornost sada\u0161njega trenutka, a ujedno ga takvom \u017eestinom \u010dine tegobnim i nepodno\u0161ljivim. Ne postoji mogu\u0107nost objektivne i sveobuhvatne racionalne prerade pro\u0161losti koja bi objektivno zadovoljila potrebe svih postoje\u0107ih skupina za njihovim kolektivnim pam\u0107enjem i to u obliku da su potpuno slobodno artikulirana prema dru\u0161tvenom okviru zajednice koja to pam\u0107enje \u017eeli reproducirati.<\/p>\n\n\n\n
Odre\u0111eni elementi kolektivnoga pam\u0107enja mogu u potpunosti nijekati sli\u010dne elemente kod druge skupine ili ih barem iskrivljavati do neprepoznatljivosti. Alat njihova usmjeravanja jo\u0161 nije prona\u0111en, a kada se radi o traumatskim iskustvima pro\u0161lih vremena kolektivna pam\u0107enja zaista jesu spremnik vlastite boli, ponekad i sredstvo izazivanja boli kod drugih skupina. Situacija postaje jo\u0161 zamr\u0161enija i tegobnija kada se spusti na razinu multinacionalnih dru\u0161tava koja su obilje\u017eena recentnim iskustvom me\u0111usobnoga sukoba i gotovo nikakvim sponama prema izgradnji me\u0111usobnoga povjerenja, kamoli pomirenja. Bosanskohercegova\u010dki kontekst predstavlja prototip potonje situacije i izaziva tri osnovne reakcije: afektivno vezivanje za jednu od predo\u010denih interpretacija povijesti ili kolektivnih pam\u0107enja, pasivni zazor od situacije nemogu\u0107nosti uspostave makar zajedni\u010dkoga nazivnika povijesnih doga\u0111aja i poziciju dvostruke hermeneutike, tj. poku\u0161aj da se interpretacije povijesnih doga\u0111aja sa svim reperkusijama koje izazivaju u sada\u0161njosti razumiju i pojasne.\u00ab<\/p>\n\n\n\n
Istra\u017eiva\u010d i publicist Igor Vuki\u0107 govorio je na temu \u00bbSve\u0107enici u logorima Jasenovac i Stara Gradi\u0161ka 1941. \u2013 1945.\u00ab Iz njegovog predavanja treba istaknuti slijede\u0107e: \u00bbU logoru u Jasenovcu 1941. \u2013 1945. \u017eivot je izgubilo devet rimokatoli\u010dkih sve\u0107enika (osam kao zato\u010denici i jedan kao \u010dlan logorske uprave), jedan grkokatoli\u010dki bogoslov, jedan starokatoli\u010dki sve\u0107enik, jedan \u017eidovski rabin i jedan srpsko-pravoslavni sve\u0107enik. To su vjerski slu\u017ebenici za koje se mo\u017ee ustvrditi da su doista bili ondje dovedeni i da su izgubili \u017eivot. Sve\u0107enici koji su u logoru izgubili \u017eivote, izgubili su ih zbog bolesti, a neki su bili i ubijeni, najvjerojatnije strijeljani.<\/p>\n\n\n\n
Razlog za takav postupak mogao je biti ka\u017enjavanje zbog nekih drugih doga\u0111aja (npr. odmazda za bijeg drugih zato\u010denika). Premda u to vrijeme takav postupak i nije bio neuobi\u010dajen (uzimanje talaca zbog djelovanja nelegalnih snaga bilo je \u010dak dopu\u0161teno po tada\u0161njim konvencijama o ratovanju), ipak je rije\u010d o zlo\u010dinu, odnosno neprimjerenom postupanju s ljudima sve\u0107eni\u010dkoga stale\u017ea. S druge strane, dolazak sve\u0107enika (pa i biv\u0161ih ili bogoslova) pobolj\u0161ao je uvjete \u017eivota zato\u010denika. Opisivanje realnih slika doga\u0111aja u Staroj Gradi\u0161ki i Jasenovcu ote\u017eano je zbog politi\u010dke osjetljivosti te teme. Ipak, u arhivima (u Hrvatskoj, BiH, Srbiji i drugdje) mo\u017ee se prona\u0107i autenti\u010dna dokumentarna gra\u0111a koja omogu\u0107ava da se jasenova\u010dki logor opisuje u realnome razmjeru. Pritom dokumenti, kao i sudbine sve\u0107enika koji su na razne na\u010dine pro\u0161li kroz logor, prili\u010dno jasno govore da Stara Gradi\u0161ka i Jasenovac nisu bili mjesto masovnih, serijskih ubojstava u kojima su stradale tisu\u0107e \u017ertava. Daljnja istra\u017eivanja dodatno \u0107e rasvijetliti pojedina\u010dne slu\u010dajeve zato\u010denika i pripadnika logorske uprave te pridonijeti i utvr\u0111ivanju pribli\u017enoga broja ljudi koji su pro\u0161li kroz te logore, odnosno u njima izgubili \u017eivote.\u00ab<\/p>\n\n\n\n
Tre\u0107e predavanje, na temu \u00bbDuhovna zvanja u Hercegovini do 1972. \u2013 plod katoli\u010dkih \u017ertava\u00ab, odr\u017eao je prof. dr. sc. fra Andrija Niki\u0107. \u00bbCrkva u Hercegovini, a posebice franjevci smatrani su glavnim nositeljima usta\u0161ke ideologije i politike Nezavisne Dr\u017eave Hrvatske. Katoli\u010dko sve\u0107enstvo i redovni\u0161tvo optu\u017eivano je i za pomaganje kri\u017earskim skupinama (\u0161kriparima) u borbi protiv komunisti\u010dkoga poretka. Komunisti\u010dke su vlasti glavnoga neprijatelja vidjele u mostarskom biskupu Petru \u010culi i hercegova\u010dkim franjevcima.<\/p>\n\n\n\n
Franjeva\u010dki samostan u \u0160irokom Brijegu nazivali su \u201ctvr\u0111avom usta\u0161kog duha\u201d, a njegova su gvardijana uhitili pod optu\u017ebom da je tijekom ispovijedi pozivao mlade\u017e da se priklju\u010di kri\u017earima. U sije\u010dnju 1947. uhi\u0107eni su svi sve\u0107enici iz \u0160irokog Brijega pod optu\u017ebom da su sura\u0111ivali s kri\u017earima te su preba\u010deni u Mostar. Vlasti su tvrdile da su navedeni franjevci redovito izvje\u0161\u0107ivali biskupa o svim kri\u017earskim akcijama. Sli\u010dna su se uhi\u0107enja provodila i u drugim podru\u010djima Hercegovine. Vlasti su smatrale da su uhi\u0107enja sve\u0107enika djelovala zastra\u0161uju\u0107e, ali su izazivala i suprotno djelovanje kod pu\u010danstva i davala materijal promid\u017ebi protiv dr\u017eave, \u0161to je sve\u0107enstvo spretno koristilo.<\/p>\n\n\n\n
Da bi imala \u0161to bolji uvid u djelovanje sve\u0107enika, Uprava dr\u017eavne bezbjednosti ili Udba u njihovim je redovima anga\u017eirala i svoje dou\u0161nike. \u2026 Prema podatcima me\u0111u \u017eivim slu\u017ebenicima Katoli\u010dke crkve godine 1972. mostarska biskupija ima 1.085 svoje djece: 602 redovnice, 370 redovnika i 113 svjetovnih sve\u0107enika. Dalje, 254 redovnika pripadaju crkvenoj ustanovu na podru\u010dju Biskupije, a 116 ih je izvan nje; 214 redovnica nalazi se u hercegova\u010dkoj zajednici, a 388 u drugima; 56 svjetovnih sve\u0107enika pripada mostarskoj biskupiji, a 57 ostalima. Dakle, u trima doma\u0107im crkvenim ustanovama nalaze se 524 osobe, a u ostalim izvan na\u0161e biskupije 561. Velika brojnost duhovnih zvanja iznenadila je, provocirala i uznemirila predvodnike partije pa su se suprotstavljali na vi\u0161e na\u010dina: sudski postupci protiv predstavnika Katoli\u010dke crkve, oduzimanje crkvene imovine, uzurpacija crkvenih prostora, progon \u010dasnih sestara i oduzimanje njihove imovine, zabrane i ometanja vjeronauka, zatvaranje vjerskih \u0161kola i zabrana vjerskog tiska.\u00ab<\/p>\n\n\n\n
Simpozij je zavr\u0161io zahvalom svim mnogobrojnim posjetiteljima i predava\u010dima te pozivom da se svi koji imaju bilo kakvu informaciju o ubojstvu fratara jave u Vicepostulaturu i na taj na\u010din doprinesu njezinu uspje\u0161nom radu. Posjetitelji su jo\u0161 neko vrijeme ostali u ugodnom dru\u017eenju i razgovoru.<\/p>\n\n\n\n