Ako Ukrajina izgubi, Litva je sljede\u0107a. Zemlja u sendvi\u010du izme\u0111u ruskog satelita Bjelorusije i ruske eksklave Kalinjingrada, pi\u0161u mediji, priprema se za eskalaciju rata u Ukrajini i poku\u0161aj Vladimira Putina da prije\u0111e njihovu granicu. U velikom broju Litavci se sada vra\u0107aju iz Irske gdje su dosad radili, priklju\u010duju se vojsci, de\u017euraju uz prevlaku Suwa\u0142ki koju se neki ve\u0107 prozvali “najopasnijim mjestom na svijetu”, a deseci litavskih dobrovoljaca ve\u0107 su oti\u0161li na ukrajinska rati\u0161ta.<\/p>\n\n\n\n
Litvu je sovjetski savez okupirao 1940. godine, neovisnost su krvavo izborili 1991., a kada su u\u0161li u EU 2004. stotinu tisu\u0107a ih je napustio biv\u0161u sovjetsku dr\u017eavu trbuhom za kruhom tra\u017ee\u0107i posao u Europi, poglavito Irskoj. Sada ih je tamo vi\u0161e od 30 tisu\u0107a, procjenjuje se.<\/p>\n\n\n\n
U me\u0111uvremenu je Litva ekonomski napredovala. Iako na europskoj periferiji, njihovi su prihodi sko\u010dili na 89 posto prosjeka EU. Prema zadnjim podacima, prosje\u010dna je pla\u0107a tamo sada 1.600 eura, gotovo 500 eura vi\u0161e nego u Hrvatskoj. Mediji izvje\u0161tavaju da se veliki broj litavski emigranta, posebno iz Ujedinjenog Kraljevstva, sada vra\u0107a doma. Njih 55,1 posto, ka\u017ee istra\u017eivanje, \u017eeli se vratiti u Litvu u sljede\u0107ih pola godina, a ve\u0107ina izdvaja prijete\u0107i rat kao glavni razlog.<\/p>\n\n\n\n
Osobna osveta<\/strong><\/p>\n\n\n\n “\u010cak i da poginem dok ubijam pet Rusa, to bi bila moja osobna osveta za slu\u017ebu u Sovjetskom Savezu”, rekao je za Financial Times jedan Litavac koji se vratio iz Irske. Kao i ve\u0107ina njegovih sugra\u0111ana, 55-godi\u0161njak je bio vojni obveznik sovjetske vojske, prevozio je zatvorenike u Sibir. Kasnije, ulaskom Litve u EU, oti\u0161ao je u Dublin i tamo radio na benzinskoj postaji. Sada su se on i supruga vratili u Litvu i pridru\u017eili pri\u010duvi litavske vojske, spremni za slu\u010daj ruske invazije.<\/p>\n\n\n\n Rusija je oduvijek bila “prijetnja opstanku” Litve, kako je to opisala biv\u0161a predsjednica Litve Dalia Grybauskait\u0117. Zemlja povr\u0161inom tek malo ve\u0107a od Hrvatske, s 2,7 milijuna stanovnika, nije osobiti izazov za trupe Vladimira Putina. Pritom je njihov geografski polo\u017eaj posebno problemati\u010dan. U jugozapadnom kutu, gradi\u0107u Vi\u0161tytisu s 400 ljudi, preko ceste gledaju u neprijatelja. Tu je prevlaka Suwa\u0142ki, najkra\u0107i kopneni put izme\u0111u ruskog saveznika Bjelorusije i ruskog teritorija u Kalinjingradu. Zato su to podru\u010dje i nazvali “najopasnijim mjestom na svijetu” i “NATO-ovom Ahilovom petom”, na kojem Rusija mo\u017ee poku\u0161ati odsje\u0107i Litvu, Latviju i Estoniju od ostatka NATO-a.<\/p>\n\n\n\n “Mi jo\u0161 uvijek imamo no\u0107ne more od ruskih napada, ne samo tenkova u Ukrajini i Gruziji, nego i tu u glavnom gradu”, rekao je u nedavnom intervjuu litavski ministar vanjskih poslova, Gabrielius Landsbergis dodaju\u0107i da je nova ruska invazija itekako mogu\u0107a.<\/p>\n\n\n\n Smrt pod tenkovima<\/strong><\/p>\n\n\n\n Landsbergis je imao 9 godina kada su sovjetski tenkovi upali u Vilnius i tamo poku\u0161ali rastjerati masovne prosvjede za nacionalnu neovisnost. \u010cetrnaest Litavaca je poginulo pod sovjetskim tenkovima, a 13. sije\u010dnja 1991. i danas obilje\u017eavaju kao Dan branitelja slobode. Osam mjeseci poslije ruski je predsjednik Boris Jeljcin priznao suverenitet Litve, a \u010dlanstvo u Ujedinjenim narodima uslijedilo je nekoliko dana kasnije.<\/p>\n\n\n\n Zbog neprestane prijetnje nove ruske invazije, u Litvi su vratili obvezu vojnog roka 2015. godine, nakon ruske aneksije Krima. Sada imaju 23 tisu\u0107e profesionalnih vojnika i 104 tisu\u0107e rezervista, ali i dalje ovise o svom glavnom savezniku, SAD-u. Litva je \u010dlanica NATO-a od 2004. godine, ali sve vi\u0161e litavskih politi\u010dara istupa govore\u0107i da osje\u0107aju kako se ameri\u010dka podr\u0161ka Ukrajini topi. Poglavito, rat Izraela i Palestina sada je okupirao pa\u017enju ameri\u010dke vanjske politike, a \u010dak i novi predsjednik Zastupni\u010dkog doma, republikanac Mike Johnson, govori da im Ukrajina vi\u0161e nije prioritet za financijsku pomo\u0107, nego je to Izrael.<\/p>\n\n\n\n Isto tako, sljede\u0107eg studenog Donald Trump bi mogao opet u predsjedni\u010dku fotelju, a ve\u0107 je najavio da se ne misli obvezati na podr\u0161ku Ukrajini u ratu protiv Rusije. Biv\u0161a predsjednica Litve Grybauskait\u0117 u nedavnom je istupu rekla da je to zabrinjavaju\u0107e i da raste litavska sumnja u zapadne saveznike.<\/p>\n\n\n\n “NATO bi mogao biti oslabljen ishodom ovih izbora. Imamo vodstvo na istoku koje je spremno boriti se, i\u0107i u rat, promijeniti svijet. Ali, nemamo takvo vodstvo na zapadu”, zaklju\u010duje.<\/p>\n\n\n\n