\u0160to je to\u010dno upravo napravila Njema\u010dka? Kakve \u0107e biti posljedice? Pitanja su to koja se otvaraju nakon napetog sastanka predstavnika federalnih vlasti predvo\u0111enih kancelarom Olafom Scholzom s premijerima 16 njema\u010dkih dr\u017eava na kojem je dogovorena povijesna promjena na\u010dina na koji najja\u010da ekonomija Europe prima migrante. Na burnom vi\u0161esatnom sastanku dogovorena je rezolucija u kojoj pi\u0161e da \u0107e “Federalna Vlada istra\u017eiti mo\u017ee li se utvr\u0111ivanje za\u0161titnog statusa izbjeglica obavljati tijekom njihovog tranzita u tre\u0107im zemljama, istovremeno po\u0161tuju\u0107i \u017denevsku konvenciju i Europsku konvenciju o za\u0161titi ljudskih prava”.<\/p>\n\n\n\n
Pojedini njema\u010dki mediji, kao \u0161to je Bild – najve\u0107a njema\u010dka novina koja nakon napada na Gazu \u0161iri poprili\u010dnu antiimigrantsku histeriju kao da se radi o ispostavi AfD-a, a ne o popularnom tabloidu – ve\u0107 slave pomake u zao\u0161travanju politike prema imigrantima, ali u ovom trenutku jo\u0161 je nejasno kojom brzinom bi moglo do\u0107i do primjene novih pravila, prema kojima bi procedura dobivanja azila trebala biti pokrenuta i dovr\u0161ena izvan granica EU. Svakog imigranta koji ne bi dobio azil prije ulaska u EU, njema\u010dke vlasti ubudu\u0107e bi deportirale izvan EU.<\/p>\n\n\n\n
Novo pravilo koje namjerava uvesti Njema\u010dka utjecat \u0107e na promjenu pona\u0161anja migranata, pove\u0107at \u0107e pritisak na druge dr\u017eave (unutar i izvan EU), a neizvjesno je mo\u017ee li u kratkom roku izazvati paniku izbjegli\u010dke populacije, mo\u017eda i humanitarnu katastrofu.<\/p>\n\n\n\n
Uz kancelara Scholza, sastanku s premijerima 16 dr\u017eava sudjelovali su ministar ekonomije Robert Habeck i ministar financija Christian Linder. Na sastanku se nije raspravljalo samo o temeljnom pitanju (gdje treba pokrenuti proceduru tra\u017eenja azila), nego i o nizu novih pravila koja za zajedni\u010dki nazivnik imaju stro\u017ea pravila za doseljenike, ali i o najva\u017enijem – pravilima financiranja prihvata imigranata. Sve te promjene u njema\u010dkom tretmanu imigranata zapravo definiraju demografsku i ekonomsku budu\u0107nost ne samo Njema\u010dke, ve\u0107 i Europe.<\/p>\n\n\n\n
Nakon vi\u0161emjese\u010dnih rasprava federalne i dr\u017eavne vlasti u Njema\u010dkoj dogovorile su se i oko budu\u0107e preraspodjele tro\u0161kova imigranata. Scholz je pristao da federalna vlast dr\u017eavama pla\u0107a 7500 eura po svakom migrantu tj. tra\u017eitelju azila. Dogovoreno je da se ubudu\u0107e tra\u017eenje azila mora ubrzati, \u0161to je jo\u0161 jedan znak kako Njema\u010dka doista namjerava proceduru tra\u017eenja azila za cijelo vrijeme njezina trajanja izmjestiti izvan EU. Sudske procedure za odobravanje ili odbijanje azila stoga bi se ograni\u010dile na \u0161est mjeseci. Kad su u pitanju dr\u017eavljani zemalja s niskom stopom odobravanja azila (ispod 5 posto), kao \u0161to su Tunis, Albanija ili Kosovo, procedura bi bila skra\u0107ena na 3 mjeseca.<\/p>\n\n\n\n
“Ako postupak azila traje dugo, naknade iz Zakona o naknadama za tra\u017eitelje azila trebaju se ispla\u0107ivati \u200b\u200bne 18, ve\u0107 36 mjeseci. Ovo \u0107e donijeti zna\u010dajnu promjenu”, obe\u0107ava Scholz.<\/p>\n\n\n\n
Tra\u017eitelji azila trenutno imaju pravo na krov nad glavom, kao i na hranu, odje\u0107u, zdravstvenu skrb i robu \u0161iroke potro\u0161nje u trajanju od jedne i pol godine. Umjesto takvih naknada u naravi, ponekad se daju bonovi ili nov\u010dane naknade. Nakon 18 mjeseci, stope se pove\u0107avaju na pribli\u017eno istu razinu kao i redovita socijalna pomo\u0107. Taj korak \u0107e se dogoditi kasnije u budu\u0107nosti, \u0161to \u0107e, prema Scholzu, zna\u010diti smanjenje dr\u017eavnih naknada, pi\u0161e Bild.<\/p>\n\n\n\n
\u0160efovi saveznih dr\u017eava i predstavnici federalnih vlasti jedinstveni su da treba zadr\u017eati pograni\u010dne kontrole prema Austriji, \u0160vicarskoj, \u010ce\u0161koj i Poljskoj, kako bi nastavili borbu protiv krijum\u010darenja i ilegalnih migracija. Glavna polemika vodila se izme\u0111u dr\u017eava pod upravom Unije i Baden-W\u00fcrttemberga (Zeleni\/CDU) s jedne strane – i dr\u017eava pod upravom SPD-a s druge strane; postavljeno je 11 razli\u010ditih zahtjeva sa 17 stranica teksta.<\/p>\n\n\n\n
Neke od \u017eurnih mjera su ja\u010danje FRONTEX-a, limitiranje prava na reunifikaciju obitelji osoba koje imaju prava na supsidijarnu za\u0161titu te u\u010dinkovito ograni\u010davanje priljeva na europskim vanjskim granicama.<\/p>\n\n\n\n
“U tu bi svrhu SVAKU osobu na vanjskim granicama EU-a ubudu\u0107e trebalo strogo kontrolirati i registrirati. Svatko tko ima male izglede za za\u0161titu u EU trebao bi pro\u0107i kroz ustavnu proceduru azila izvan granica u kratkom roku”, pi\u0161e Bild.<\/p>\n\n\n\n
Kancelar Scholz i \u0161efovi saveznih dr\u017eava dogovorili su urgentnu diplomatsku akciju prema dr\u017eavama iz kojih dolaze migranti. Nejasno je \u0161to Nijemci \u017eele od dr\u017eava iz kojih ljudi bje\u017ee, ali mediji prenose da o\u010dekuju pregovore na najvi\u0161oj razini te brzi dogovor. Cilj je potpisati sporazume o daljnjim migracijama kako bi se pove\u0107ao broj odlazaka.<\/p>\n\n\n\n
Njema\u010dka se nalazi u osjetljivoj politi\u010dko-ekonomskoj situaciji. S jedne strane poku\u0161avaju zaustaviti nekontrolirani migrantski val pod populisti\u010dkim pritiscima, a s druge strane i na sastanku federalnih i dr\u017eavnih vlasti pri\u010dalo se o ubrzanju procedure kako bi Njema\u010dka dobila \u0161to vi\u0161e novih radnika koji \u0107e graditi nove vjetroturbine, dalekovode, \u017eeljezni\u010dke pruge, stanove\u2026 Scholz je sporazum pretenciozno nazvao “Pakt za ubrzavanje”.<\/p>\n\n\n\n