Iako povijest kompanije Nokia se\u017ee sve do druge polovice 19. st, veliki uspon po\u010dinje 70-ih godina dvadesetog stolje\u0107a. Ali jo\u0161 uvijek se nije radilo o tehnolo\u0161kom divu nego je kompanija (od 1967. korporacija) poslovala u sektorima \u0161umarstva, proizvodnje kabela i proizvoda od gume te elektronici.<\/p>\n\n\n\n
Finska je u vrijeme hladnog rata izme\u0111u SAD-a i SSSR-a odr\u017eavala neutralnu poziciju pa je u trgovini djelovala kao svojevrsni posrednik. Tu posebnu politi\u010dku i ekonomsku poziciju iskoristila je za veliki val industrijalizacije.<\/p>\n\n\n\n
Jo\u0161 uvijek je 1969. 45 posto Finaca \u017eivjelo izvan gradova, \u010detvrtina ih je bila zaposlena u poljoprivredi, glavne industrije su bile drvna i metaloprera\u0111iva\u010dka, a dohodak po stanovniku je bio skoro 30 posto manji nego u \u0160vedskoj, prema izvje\u0161\u0107u OECD-ja za Finsku iz te godine.<\/p>\n\n\n\n
Sudbina korporacije Nokia je vezana za sudbinu Finske, koja je do kraja 70-ih postala poznata kao “nordijski Japan”. Pro\u0161irila se u brojne rastu\u0107e industrije koje su tada nastajale u dr\u017eavi, od proizvodnje vojne opreme do proizvodnje televizora. Ubrzo je postala tre\u0107i najve\u0107i proizvo\u0111a\u010d televizora u Europi.<\/p>\n\n\n\n Veliko \u0161irenje na potro\u0161a\u010dku elektroniku po\u010dinje 80-ih, ne samo u Finskoj nego i akvizicijama po Europi. Kompanija se restrukturira, proizvodnja kabela se nakon vi\u0161e od 40 godina poslovanja gasi, a po\u010dinje \u0161irenje na proizvodnju ra\u010dunala i prve mobilne telefone.<\/p>\n\n\n\n Proizvodnja Mobira Senator telefona za automobile, prvog Nokia mobilnog telefona, po\u010dela je 1982. godine. Zbog svoje te\u017eine od 10 kilograma i cijene nikada nije u\u0161ao u masovnu primjenu, ali je to bio jedan od po\u010detaka ure\u0111aja koji \u0107e se pretvoriti u dana\u0161nji smartphone.<\/p>\n\n\n\n Razvoj je bio strelovit, pa se ve\u0107 1987. pojavio Mobira Cityman te\u017eine od “samo” 760 grama. Povijesna zanimljivost oko jedne verzije tog mobitela je da ga je koristio Mihail Gorba\u010dov tijekom jednog posjeta Finskoj.<\/p>\n\n\n\n Do po\u010detka 90-ih Nokia je imala 11 poslovnih grupacija, pa je iz korporacija izba\u010deno nekoliko njih za koje se smatralo da ne trebaju biti dio budu\u0107eg razvoja. Proizvodnja automobilskih guma je izdvojena (Nokian Tyres, kompanija i danas postoji), prodani su segmenti poslovanja proizvodnje gumenih \u010dizama (Nokian Footwear, jo\u0161 postoji), proizvodnje ra\u010dunala i proizvodnje televizora (nekada tre\u0107i najve\u0107i u Europi).<\/p>\n\n\n\n Istodobno je Finska prolazila kroz veliku ekonomsku krizu zbog uru\u0161avanja SSSR-a i gubitka tr\u017ei\u0161ta, a vodstvo kompanije odlu\u010duje se fokusirati na telekomunikacije. Kompanija je u tom segmentu ve\u0107 prikupila dosta iskustva, pa se krajem 1992. na tr\u017ei\u0161tu pojavio mobitel Nokia 1011, jedan od prvih kojim se moglo primati i slati SMS-ove.<\/p>\n\n\n\n Do po\u010detka 21. stolje\u0107a kompanija je narasla na vi\u0161e od 50 tisu\u0107a zaposlenih, uvelike pretekla Motorolu koja je donedavno dominirala tr\u017ei\u0161tem, ostvarivala godi\u0161nje preko 25 milijardi dolara prihoda i postala najpoznatiji brend u Europi.<\/p>\n\n\n\n Toliko je bila velika da je gospodarski rast Finske uvelike ovisio o poslovnim rezultatima kompanije, \u0161to ne \u010dudi s obzirom na to da je Nokia bila odgovorna za petinu izvoza i oko 4-5 posto BDP-a cijele dr\u017eave.<\/p>\n\n\n\n Vrhunac je bio 2007., kada je kompanija ostvarila 75 milijardi dolara prihoda i imala tr\u017ei\u0161ni udio oko 40 posto. Za usporedbu, dr\u017eavni prora\u010dun Hrvatske je te godine bio manji od 20 milijardi dolara.<\/p>\n\n\n\n Sljede\u0107e godine po\u010dinje pad prihoda, prvo uzrokovan svjetskom financijskom krizom, a zatim serijom krivih poslovnih odluka i odbijanjem inovacija, suprotnom praksom kojom se rukovodilo kompanijom u desetlje\u0107ima njenog velikog rasta.<\/p>\n\n\n\n U dana\u0161nje vrijeme se Nokia bori da ostvari godi\u0161nje prihode od 25 milijardi dolara, razine oko koje se vrti ve\u0107 nekoliko godina. To su manji prihodi nego je imala 2000. Nekada je bila duboko u grupi 100 najve\u0107ih na svijetu po ostvarenim prihodima, a danas se bori za ostanak u 400 najve\u0107ih. Jo\u0161 uvijek je to velika kompanija, ali dani najve\u0107e slave su iza nje.<\/p>\n\n\n\n Iako su prihodi po\u010deli padati 2008., inicijalni razlog kasnijeg polaganog propadanja i gubitka tr\u017ei\u0161ta je bila reorganizacija iz 2004. Njom je kompanija podijeljena na \u010detiri odjela, koji su trebali dijeliti korporativne resurse i “revitalizirati” kompaniju. Umjesto toga je nastao kaos koji je doveo do lo\u0161e suradnje me\u0111u odjelima i nekoordiniranosti.<\/p>\n\n\n\n U sije\u010dnju 2007. se pojavio prvi iPhone, koji \u0107e postati glavna konkurencija. Mobiteli koje je proizvodila Nokia su u usporedbi s njim izgledali zastarjelo i manje prakti\u010dno za kori\u0161tenje.<\/p>\n\n\n\n Navodno je tada\u0161nji direktor Olli-Pekka Kallasvuo shvatio da Nokia gubi “utakmicu” 2008. tijekom neformalnog razgovora sa Steveom Jobsom. “Vi niste moj konkurent. Apple je platforma, a postoji samo jo\u0161 jedna platformska tvrtka – Microsoft. Gradio sam svoju platformu desetlje\u0107ima. Vi ste tek na po\u010detku”, rekao mu je Jobs.<\/p>\n\n\n\n 2010. Nokia na tr\u017ei\u0161te izbacuje N97, koji je trebao biti “ubojica iPhonea”. Prodaja je bila jako dobra, ali isklju\u010divo zbog snage brenda. Sam ure\u0111aj su i korisnici i tehni\u010dki znalci smatrali jako lo\u0161im, \u0161to je ozbiljno poljuljalo povjerenje u brend i ubrzalo pad kompanije.<\/p>\n\n\n\n Nakon niza jo\u0161 nekoliko tehnolo\u0161kih neuspjeha i poku\u0161aja hvatanja koraka s konkurencijom, kompanija u drugom kvartalu 2011. ostvaruje prvi gubitak od ranih 90-ih godina pro\u0161log stolje\u0107a.<\/p>\n\n\n\n Jedan od ve\u0107ih faktora neuspjeha u prilagodbi novim uvjetima na tr\u017ei\u0161tu odbijanje je prelaska na operativni sustav Android, inzistiraju\u0107i na lo\u0161ijem operativnom sustavu Symbian. To se pokazalo kao katastrofalna odluka. Sama kompanija je tijekom desetlje\u0107a postala pretjerano birokratizirana, troma, nefleksibilna i op\u0107enito nespremna na brze promjene koje su se doga\u0111ale na tr\u017ei\u0161tu mobilnih telefona.<\/p>\n\n\n\n Krajem 2013. Microsoft je kupio dio kompanije Nokia koji se odnosio na mobilne telefone, slikovito re\u010deno krunski dragulj, za 7 milijardi eura. Zbog brojnih tehni\u010dkih i poslovnih problema taj poslovni potez se nije isplatio Microsoftu, ali je ozna\u010dio kraj fokusiranja kompanije Nokia na tr\u017ei\u0161te mobilnih telefona.<\/p>\n\n\n\n Nokia je nastavila poslovati kao velika kompanija, s fokusom primarno na digitalnu infrastrukturu. Ve\u0107inu ljudi jo\u0161 uvijek asocira na mobilne telefone, pa je pro\u0161le godine promijenila logo i cijeli identitet brenda.<\/p>\n\n\n\n Sama kompanija odustala je od poku\u0161aja povratka na tr\u017ei\u0161te mobilnih telefona, ali pod brendom Nokia proizvodi HMD Global, tako\u0111er kompanija iz Finske. 1. velja\u010de ove godine je i ta kompanija objavila da \u0107e po\u010deti razvijati vlastiti brend, ali sre\u0107om za ljubitelje Nokia mobilnih telefona ne\u0107e sasvim odustati od proizvodnje i pod tim brendom.<\/p>\n\n\n\n Razlika izme\u0111u uspje\u0161nih kompanija koje posluju vi\u0161e od stotinu godina i neuspje\u0161nih je u tome \u0161to se prve stalno mijenjaju i prilago\u0111avaju, a druge ostaju vjerne “tradiciji” i kada to vi\u0161e nije poslovno isplativo.<\/p>\n\n\n\n Da je Nokia kompanija iz Hrvatske umjesto Finske, jo\u0161 uvijek bi proizvodila mobitele, ali lo\u0161e kvalitete, zaostale tehnologije i zastarjelog dizajna. Gomilala bi gubitke iz godine u godinu, a pokrivali bi se subvencijama iz dr\u017eavnog prora\u010duna. Zapravo bi vjerojatno jo\u0161 proizvodila drvnu masu, kao na po\u010detku.<\/p>\n\n\n\n Iako je kompanija bila daleko va\u017enija za Finsku nego bilo koje brodogradili\u0161te ili druga kompanija koje su porezni obveznici Hrvatske spa\u0161avali, nije bilo dr\u017eavnog spa\u0161avanja. 2012. je slu\u017ebeno i zatra\u017eeno od dr\u017eave da spasi kompaniju kupnjom dionica, ali je tada\u0161nji premijer Jyrki Katainen to odbio.<\/p>\n\n\n\n “Ovo nije na\u0161 posao. Razvijamo Finsku u zemlju u kojoj tvrtke mogu dobro poslovati, ali to nije na\u010din potpore kojim \u0107e vlada i\u0107i”, izjavio je tijekom posjeta gradi\u0107u u kojem se planiralo zatvaranje jedne od tvornica kompanije.<\/p>\n\n\n\n Nokia je pre\u017eivjela ne unato\u010d tome \u0161to je dr\u017eava nije spa\u0161avala nego zbog toga. Jo\u0161 uvijek se radi o golemoj kompaniji s vi\u0161e od 85 tisu\u0107a zaposlenih diljem svijeta, samo se preorijentirala na druge sektore zbog toga \u0161to je izgubila tr\u017ei\u0161nu utakmicu mobilnih telefona. To se ne bi dogodilo da ju je Finska “spa\u0161avala”.<\/p>\n\n\n\n![\"\"\/](\"https:\/\/ip.index.hr\/remote\/bucket.index.hr\/b\/index\/253bc11a-e6c8-40ac-9591-460f94fa0edb.jpg?width=765\")
<\/figure>\n\n\n\nStaro se odbacuje da bi se stvorio prostor za novo<\/strong><\/h3>\n\n\n\n
![\"\"\/](\"https:\/\/ip.index.hr\/remote\/bucket.index.hr\/b\/index\/bfb5cf25-6dcf-456c-9b20-0923ed511cfc.jpg?width=765\")
<\/figure>\n\n\n\nVrhunac dosegnut 2007., nakon toga pad<\/strong><\/h3>\n\n\n\n
Nokia je postala troma i neinovativna, konkurencija ju brzo porazila<\/strong><\/h3>\n\n\n\n
![\"\"\/](\"https:\/\/ip.index.hr\/remote\/bucket.index.hr\/b\/index\/706b6dbf-5390-423b-826f-782a19c75dbb.jpg?width=765\")
<\/figure>\n\n\n\nOdbijanje promjena je jedan od razloga propasti<\/strong><\/h3>\n\n\n\n
Nokia se jo\u0161 uvijek proizvodi<\/strong><\/h3>\n\n\n\n
![\"\"\/](\"https:\/\/ip.index.hr\/remote\/bucket.index.hr\/b\/index\/39b60684-1264-42ec-b3c4-fc5ae415ac4e.jpg?width=765\")
<\/figure>\n\n\n\nFinska nije htjela spa\u0161avati Nokiju, Hrvatska bi ju uni\u0161tila “spa\u0161avanjem”<\/strong><\/h3>\n\n\n\n