\u0160peli\u0107 poja\u0161njava da je sukob u Gazi samo dio ve\u0107eg sukoba.<\/p>\n\n\n\n “Radi se o sukobu, mo\u017eda je to grubo re\u0107i, oko nekretnine. A ta je nekretnina Palestina, koja se nalazi izme\u0111u rijeke Jordan i Sredozemnog mora, odnosno libanonskih brda ju\u017eno od rijeke Litani pa do Sinaja. Tako se definira Palestina i na nju su pravo polagali \u017didovi i Arapi.<\/p>\n\n\n\n Problem je najjasnije u tridesetim godinama 20. stolje\u0107a formulirao David Ben Gurion, prvi premijer Dr\u017eave Izrael: ‘Postoji fundamentalni sukob. Mi i oni, mi su \u017didovi, oni Arapi, \u017eelimo istu stvar. Oboje \u017eelimo Palestinu.’<\/p>\n\n\n\n Sukob po\u010dinje, ako bi ga trebalo to\u010dno postaviti u vremenu, krajem 19. stolje\u0107a, kad iz Ruskog Carstva \u017didovi bje\u017ee od pogroma, koji su pokrenuti nakon ubojstva cara Aleksandra II. Pogrom je ruska rije\u010d za uni\u0161tenje, razaranje. Kad je njegov sin i nasljednik Aleksandar III. krenuo u progon Narodne volje, teroristi\u010dke organizacije koja je izvela atentat na Aleksandra II., pokrenuo je i val antisemitskih napada. <\/p>\n\n\n\n Novi je car bio antisemit, a jedna od organizatorica atentata bila je \u017didovka. U progonu Narodne volje antisemitizam je potaknuo i progon \u017didova. Do\u0161lo je do velikih napada na \u017didove. Jedan manji broj \u017didova, ali doista manji, govorimo o nekoliko tisu\u0107a, odlazi u Palestinu. Palestina je \u017eidovska pradomovina – Kanaan, Obe\u0107ana zemlja”, poja\u0161njava na\u0161 sugovornik..<\/p>\n\n\n\n Navodi da ve\u0107i dio \u017didova iz Ruskog Carstva – dobar dio Poljske tada je bio u Ruskom Carstvu – odlazi u Sjedinjene Ameri\u010dke Dr\u017eave, dok manji dio ide u Palestinu. Dotaknuo se i slu\u010daja Dreyfuss.<\/p>\n\n\n\n “Taj doga\u0111aj je dodatno pokrenuo pri\u010du oko doseljavanja \u017didova u Palestinu. Satnik Alfred Dreyfuss je optu\u017een za \u0161pijuna\u017eu, a radi se o jedinom \u017didovu u sto\u017eeru francuske vojske. Optu\u017een je za odavanje vojnih i dr\u017eavnih tajni Nijemcima i osu\u0111en na dugogodi\u0161nju robiju, poslan na Vra\u017eji otok u Francuskoj Gvajani, ali brzo se saznalo da je optu\u017eba namje\u0161tena, da je \u0161pijun bojnik Ferdinand Walsin Esterhazy.<\/p>\n\n\n\n To je pokrenulo val prosvjeda koje je predvodio Emile Zola, autor \u010duvenog pisma J\u2019accuse (Optu\u017eujem), upu\u0107enog francuskom predsjedniku i objavljenom u novinama. Ti su prosvjedi izazvali protuprosvjede, koji su bili obojeni mr\u017enjom protiv \u017didova, tako da su u Francuskoj, zemlji Francuske revolucije, deseci tisu\u0107a ljudi na ulicama vikali: ‘Ubijte \u017didove.’<\/p>\n\n\n\n To je vidio Theodor Herzl, koji je bio pari\u0161ki dopisnik austrijskih novina Neue Freie Presse. Herzl je \u017didov, pravnik, novinar, pisac. On shva\u0107a da ako je tako u Francuskoj, zemlji Francuske revolucije koja je me\u0111u prvima dala gra\u0111anska prava \u017didovima, \u0161to mo\u017eemo o\u010dekivati u drugim dr\u017eavama Europe? U Ruskom Carstvu su pogromi, ali to je o\u010dekivao od orijentalne despocije. Ali ako je tako u Francuskoj, onda \u017didovi nigdje nisu sigurni. <\/p>\n\n\n\n Herzl rje\u0161enje vidi samo u stvaranju \u017eidovske nacionalne dr\u017eave. Gdje? Naravno, u Palestini, \u017eidovskoj pradomovini. Herzl je tako \u010dovjek koji je stvorio cionisti\u010dki pokret, \u017eidovski nacionalni pokret koji za cilj ima stvaranje \u017eidovske nacionalne dr\u017eave u Palestini. Tada po\u010dinje ve\u0107e useljavanje \u017didova u Palestinu, dobrotvori, bogati \u017didovi sa Zapada, financiraju kupnju zemlje u Palestini, gdje \u0107e se naseliti \u017didovi iz Europe…”, pri\u010da nam \u0160peli\u0107.<\/p>\n\n\n\n \u017didovi iz Europe dolaze u dio svijeta u kojem, podsje\u0107a \u0160peli\u0107, ve\u0107 \u017eive ljudi, uglavnom Arapi.<\/p>\n\n\n\n “Tamo negdje 1881. godine u Palestini imamo izme\u0111u 13 i 20 tisu\u0107a \u017didova. To su ostaci ostataka nekada\u0161nje velike \u017eidovske zajednice. U Palestini jo\u0161 \u017eivi skoro pola milijuna Arapa, od kojih je 40-ak tisu\u0107a kr\u0161\u0107ana, ostalo su muslimani. Ne treba prevelika ma\u0161ta za zaklju\u010diti kako je tu za\u010detak sukoba, pogotovo kad se zna da su \u017didovi do\u0161li s idejom osnivanja dr\u017eave.<\/p>\n\n\n\n Ali i Arapi \u017eele svoju dr\u017eavu. Po\u010detkom 20. stolje\u0107a nastaje i njihov nacionalni pokret koji tako\u0111er \u017eeli dr\u017eavu u Palestini, ali ne samo u Palestini. Do\u0161lo je sukoba izme\u0111u dvije skupine koje \u017eele utemeljiti svoj nacionalni dom u Palestini.<\/p>\n\n\n\n Ako uzmete da je Palestina od rijeke Jordan do Sredozemnog mora, onda znamo da \u0107e ili jedni imati cijelu Palestinu, \u0161to isklju\u010duje druge, ili \u0107e je podijeliti. Kako \u0107e je podijeliti? To je problem. Gaza je dio tog problema”, poja\u0161njava.<\/p>\n\n\n\n Isti\u010de kako Gazu u prvom izraelsko-arapskom ratu, koji je po\u010deo 1948., nije zauzela izraelska vojska. Gaza je ostala pod kontrolom egipatske vojske.<\/p>\n\n\n\n “Nakon tog rata Egipat je anektirao Gazu, dok je zapadnu obalu rijeke Jordan anektirao Transjordan, koji je od tog trenutka postao Kraljevina Jordan. Gaza je, dakle, sastavni dio problema, koji po\u010dinje sa \u017eeljom \u017didova da dobiju dr\u017eavu u Palestini, zbog \u010dinjenice da su Arapi tako\u0111er htjeli dr\u017eavu u Palestini i zbog sukoba te dvije zajednice oko toga kakva \u0107e ta dr\u017eava biti, gdje \u0107e biti njezine granice. <\/p>\n\n\n\n Danas Izrael postoji, ali nema palestinske dr\u017eave. Ne zna se to\u010dno ni gdje bi bile njezine granice. Mi govorimo o Pojasu Gaze i Zapadnoj Obali. Pojas Gaze je dobro definiran.<\/p>\n\n\n\n Zapadna obala nije najbolje definirana, tu je problem \u017eidovskog naseljavanja na Zapadnoj obali, sigurnosnih zahtjeva Izraela, kao i \u017eelje za korekcijom granica kako bi palestinska dr\u017eava bila odr\u017eiva. Ali tu sad ne\u0107u ulaziti u pitanje bi li Pojas Gaze i Zapadna obala trebali biti povezani, to je sasvim drugi par rukava”, govori na\u0161 sugovornik.<\/p>\n\n\n\n Napomenuo je da sve navedeno samo ukratko poja\u0161njava genezu sukoba i da je bitno re\u0107i kako je svaka skra\u0107ena verzija sukoba izme\u0111u Izraela i Palestinaca problemati\u010dna jer se nu\u017eno izostavi ne\u0161to bitno. Jo\u0161 jednom nagla\u0161ava je da je rije\u010d, ako bismo podvukli crtu, prije svega o sukobu oko nekretnine, oko zemlje.<\/p>\n\n\n\n Nastavio je o sukobima koji su determinirali trenutno stanje u tom dijelu Bliskog istoka.<\/p>\n\n\n\n “Gaza je definirana tim prvim ratom, to je taj dio Palestine koji nisu uspjele zauzeti izraelske trupe. Gaza je ostala pod kontrolom Egipta, koji ju je dr\u017eao sve do \u0160estodnevnog rata 1967. godine, kad je izraelska vojska u jednoj spektakularnoj pobjedi, preventivnom ratu koji je trebao preduhitriti napad arapskih dr\u017eava, pobijedila vojske Egipta, Sirije i Jordana. <\/p>\n\n\n\n Tada je Izrael okupirao Gazu, poluotok Sinaj, zapadnu obalu rijeke Jordana i Golansku visoravan. Od tog trenutka Gaza je okupirani teritorij sve do 2005. kad je izraelski premijer Ariel Sharon donio odluku o povla\u010denju iz Gaze, koja se prepu\u0161ta palestinskoj samoupravi.<\/p>\n\n\n\n Od tada Gaza nije pod okupacijom, ali su njezine granice pod strogim nadzorom Izraela, \u010desto pod te\u0161kom blokadom. Tako mo\u017eemo re\u0107i da se sukob izme\u0111u 1967. i 2005. vodio na okupiranom teritoriju, gdje ste imali palestinske organizacije predvo\u0111ene Palestinskom oslobodila\u010dkom organizacijom, koje su se borile protiv okupacije”, ka\u017ee. <\/p>\n\n\n\n “Od 2005. imate situaciju da nema izraelske vojske, ali se u Pojasu Gaze u\u010dvrstio Hamas, militantna organizacija osnovana 1987. godine. Hamas se u Pojasu Gaze dodatno u\u010dvrstio pobjedom na izborima za Palestinsko zakonodavno vije\u0107e 2006. godine, kada je porazio Fatah, najja\u010du organizaciju u Palestinskoj oslobodila\u010dkoj organizaciji.<\/p>\n\n\n\n Nakon izbora dolazi do sukoba Fataha i Hamasa. Hamas osvaja kontrolu nad Gazom, Fatah i PLO zadr\u017eavaju kontrolu nad Zapadnom obalom. Od tog trenutka, a to je 2007. godina, imamo ono \u0161to imamo danas. <\/p>\n\n\n\n U Gazi je Hamas, na Zapadnoj obali Palestinska oslobodila\u010dka organizacija. Izrael je napustio Sinaj nakon sporazuma s Egiptom 1979., koji je potpisan u Camp Davidu. To je dosad najve\u0107i mirovni sporazum koji je potpisan izme\u0111u neke arapske zemlje i Izraela.<\/p>\n\n\n\n Pod okupacijom su danas zapadna obala rijeke Jordan i Golan, pri \u010demu je Golan Izrael i anektirao, a Zapadna obala je Sporazumom iz Osla podijeljena u tri zone. Zona A je pod palestinskom upravom, zona B je mije\u0161ana zona gdje je Izrael zadr\u017eao odre\u0111ene prerogative \u0161to se ti\u010de obrane i sigurnosti, dok je zona C, naslonjena na Jordan, u potpunosti kontrolirana od Izraela, to je izraelska sigurnosna zona.<\/p>\n\n\n\n Pritom je Gaza od svih podru\u010dja najve\u0107e \u017eari\u0161te, tamo se ukopao Hamas, koji, za razliku od PLO-a, ne priznaje postojanje Dr\u017eave Izrael”, govori.<\/p>\n\n\n\n Pitali smo ga koliko religijska netrpeljivost utje\u010de na ove sukobe.<\/p>\n\n\n\n “Postoje stru\u010dnjaci za Srednji istok koji smatraju da je vjerska komponenta dosta bitna. Ako se samo gledaju akteri u sukobu, za to ima argumenata. Hamas jest organizacija koja je zapravo odvjetak Dru\u0161tva muslimanske bra\u0107e ili Muslimanskog bratstva, koje je osnovano 1928. u Ismailiji u Egiptu, osniva\u010d je Hassan al-Banna.<\/p>\n\n\n\n U tom trenutku je zna\u010dajan dio opozicije u Egiptu, najja\u010da je bila stranka Wafd, zagovarao ustavnu vladavinu, ustavnu monarhiju, u kojoj \u0107e parlament predstavljati volju naroda. Muslimansko bratstvo tvrdilo je da Egiptu nije potreban ustav, da oni imaju Kuran, Kuran je njihov ustav. <\/p>\n\n\n\n Poanta nije da se poprime zapadne vrijednosti, nego da se vrate starim vrijednostima, a te vrijednosti su Kuran. Muslimansko bratstvo je vjerski i politi\u010dki pokret kojem je islam temelj djelovanja. <\/p>\n\n\n\n Hamas je po\u010deo kao vjersko-karitativna organizacija, koja je u radila na islamizaciji Pojasa Gaze, na povratku tradicionalnih islamskih vrijednosti. Nema to\u010denja alkohola, nema zapadnih filmova, \u017eene se moraju posebno odijevati. <\/p>\n\n\n\n Tek nakon nekoliko godina vjersko-karitativnog djelovanja Hamas je krenuo i politi\u010dki djelovati, zatim je stvorio vojno krilo nazvano po Izedinu Qassamu, islamskom kleriku kojeg su 1935. ubile britanske vlasti zbog ubojstva policajca. I kad se pogleda njihova povelja iz 1988., koja je donekle izmijenjena 2017., jasno je da je islam klju\u010dni pokreta\u010d”, rekao je.<\/p>\n\n\n\n “S druge strane, u Izraelu postoji vjerska komponenta, uvijek je postojala, ali sad je posebno izra\u017eena u kabinetu Benjamina Netanyahua, gdje su ljudi koje mo\u017eete definirati kao vjerske radikale koji smatraju da se Izrael treba prostirati minimalno od obale rijeke Jordan do Sredozemnog mora. <\/p>\n\n\n\n S te strane mo\u017eete re\u0107i da postoji zna\u010dajna vjerska komponenta. Odre\u0111uje li vjera sukob? Ne. Jako je bitna, ali prije svega postoje odre\u0111ene politi\u010dke silnice koje su bitnije, geostrate\u0161ke i geopoliti\u010dke. Ne bismo pretjerano razgovarali o tom dijelu svijeta da se u susjedstvu ne nalaze vjerojatno najve\u0107e zalihe nafte danas na svijetu. <\/p>\n\n\n\n Ka\u017eem, vjera je bitna, ona pokre\u0107e jedan dio ljudi, prije svega Hamas, ali ne samo Hamas nego i Palestinski islamski d\u017eihad, radikalne organizacije koje se mogu nazvati teroristi\u010dkim organizacijama. Postoji i dio politi\u010dkih organizacija u Izraelu koje su odre\u0111ene vjerom, najbolji je primjer Kach, radikalna vjerska politi\u010dka stranka koja je 1994. zabranjena u Izraelu. <\/p>\n\n\n\n Netanyahuov ministar za nacionalnu sigurnost Itamar Ben-Gvir, iz stranke \u017didovska snaga, bio je simpatizer Kacha. Takve vjerske organizacije smatraju da \u017didovi imaju pravo na cijelo podru\u010dje Palestine. <\/p>\n\n\n\n Ali vjera nije dominantna stvar, ona samo komplicira i poja\u010dava problem. Problem je klasi\u010dan, jedan od najstarijih povijesnih problema. Spori se oko kontrole teritorija, kuda ide granica i tko je povla\u010di.<\/p>\n\n\n\n Danas je to pitanje palestinske dr\u017eave i \u0161to \u0107e biti s teritorijima koji su okupirani ili pod nekom vrstom blokade, pitanje je i kako do\u0107i do mira kad jedna mo\u0107na organizacija Hamas uop\u0107e ne priznaje Dr\u017eavu Izrael. Kako mo\u017eete do\u0107i do mira ako jedna od organizacija ne priznaje stranu s kojom bi se trebala dogovoriti o miru?” pita se.<\/p>\n\n\n\n Ka\u017ee da nitko nema odgovor na pitanje kamo vodi ovaj sukob napominju\u0107i da u me\u0111unarodnim odnosima postoji i na\u010delo da je svako rje\u0161enje problema \u010desto izvor novog problema.<\/p>\n\n\n\n “\u010cak i kad rije\u0161ite problem, vjerojatno je da \u0107ete mo\u017eda stvoriti podlogu za stvaranje novog problema. Srednji istok gotovo pokazuje da je to pravilo. Tako je Izrael 1982. zapo\u010deo operaciju Mir za Galileju, cilj je bio odbaciti PLO i sve druge palestinske organizacije s juga Libanona. To je Izrael uspio. \u0160to je dobio? Hezbolah. <\/p>\n\n\n\n Dakle, mislili ste da ste rije\u0161ili jedan problem, dobili ste drugi. \u0160to je rje\u0161enje problema u Gazi? Gaza je od 1967. podru\u010dje gdje na ovaj ili onaj na\u010din traje sukob. Prvo s izraelskim okupacijskim snagama, a nakon toga sukob Hamasa i Izraela. <\/p>\n\n\n\n Nije pro\u0161lo puno vremena do prvog sukoba nakon \u0161to su izraelske trupe 2005. iza\u0161le iz Gaze. Do njega je do\u0161lo ve\u0107 2006. kad je Hamas oteo izraelskog vojnika Gilada Shalita. Tada po\u010dinje prvi napad izraelske vojske na Gazu s ciljem osloba\u0111anja vojnika, ali od toga nije bilo ni\u0161ta”, podsje\u0107a \u0160peli\u0107.<\/p>\n\n\n\n “Shalit je razmijenjen za velik broj palestinskih zato\u010denika iz izraelskih zatvora, a me\u0111u onima koji su bili razmijenjeni za Shalita je i dana\u0161nji vo\u0111a Hamasa u Gazi Jahja Sinwar, koji je slu\u017eio do\u017eivotnu kaznu u izraelskom zatvoru. Od tada do 2023., kad bih vam samo nabrojao nazive operacije izraelskih obrambenih snaga, vi biste dobili jedan mali pasus u svom \u010dlanku. Tu su: Ljetne ki\u0161e, Vru\u0107a zima, Lijevano olovo, Stupovi obrane… <\/p>\n\n\n\n Hamas je u pravilu izvodio napade na Izrael, uglavnom su bile rakete tipa Qassam, neki put je poku\u0161ao preko granice poslati svoje pripadnike u teroristi\u010dke napade. Izrael je nakon ve\u0107ih napada znao u\u0107i u Gazu, kolokvijalno se ta strategija nazivala ‘ko\u0161njom trave’.<\/p>\n\n\n\n Izraelske obrambene snage IDF u\u0161le bi u Gazu, uni\u0161tile dio Hamasove infrastrukture, a nakon nekog vremena, obi\u010dno nakon nekoliko tjedana, iza\u0161le bi iz Gaze. Takve bi operacije zavr\u0161ile primirjem koje bi u pravilu dogovorili ili Egipat ili Katar i sve bi trajalo do sljede\u0107eg velikog raketiranja Izraela ili sljede\u0107eg sukoba. Ta strategija ko\u0161nje trave je imala gre\u0161ku, svatko tko je kosio travu zna \u0161to to zna\u010di, ona jo\u0161 vi\u0161e naraste”, rekao je.<\/p>\n\n\n\n Osim \u0161to bi se dio Hamasove infrastrukture uni\u0161tio, ka\u017ee, ujedno bi stradali civili, pri \u010demu se stvara jo\u0161 vi\u0161e otpora kod palestinskog stanovni\u0161tva.<\/p>\n\n\n\n “Ono \u0161to se dogodilo 7. listopada, taj jo\u0161 jedan u niza napada koje je Hamas izveo protiv Izraela je bio toliko silovit, \u017eestok, kolja\u010dki. On je toliko zao\u0161trio situaciju da se vi\u0161e ne mo\u017ee na temelju pro\u0161lih sukoba Izraela i Hamasa dati odgovor \u0161to \u0107e se dalje dogoditi. Da je to bio uobi\u010dajeni napad, da je Hamas samo ispalio rakete Qassam, poku\u0161ao proboj, rekao bih da \u0107e se dogoditi ne\u0161to sli\u010dno onome ono \u0161to se ve\u0107 doga\u0111alo od 2006. godine.<\/p>\n\n\n\n Ali ovo, ovaj napad… On je bio toliko \u017eestok da se ne mo\u017ee predvidjeti kamo stvari mogu oti\u0107i. Ve\u0107 sad su tri divizije IDF-a u\u0161le u Gazu, a mo\u017eda ulazi i \u010detvrta. To je vi\u0161e od svega \u0161to je Izrael slao u Gazu od 2005. godine. <\/p>\n\n\n\n Je li cilj uni\u0161tenje Hamasa? Za to morate pretresti cijelu Gazu, izvrnuti sve naopa\u010dke, u\u0107i u sve tunele i na\u0107i rakete koje su tamo sakrivene. Ako je cilj ove operacije uni\u0161tenje Hamasa, onda je za to potrebna nova okupacija Gaze, privremena ili trajna.<\/p>\n\n\n\n Napad 7. listopada bio je toliko \u017eestok da je te\u0161ko ne\u0161to prognozirati. Tko zna gdje je kraj izraelske reakcije… Posljedice se u krajnjem slu\u010daju vide u razmjeru izraelskog napada. Izrael je ve\u0107 sad za\u0161ao u podru\u010dje u kojem nije bio od 2005. godine, broj poginulih civila bit \u0107e mo\u017eda ve\u0107i od svih prija\u0161njih operacija u Gazi. Sad \u0107emo mo\u017eda imati primirje, ali to nije zavr\u0161etak rata. To je samo stanka u borbama”, dodaje \u0160peli\u0107.<\/p>\n\n\n\n Isti\u010de jo\u0161 nekoliko va\u017enih aspekata.<\/p>\n\n\n\n “Taj sukob je vi\u0161e od sukoba Izraela i Hamasa, to je \u0161ira pri\u010da Srednjeg istoka kao jednog od klju\u010dnih podru\u010dja, ako ni\u0161ta, onda zbog nafte i plina. To je sukob koji se nadovezuje na \u0161ire sukobe. Prije svega mislim na to \u0161to \u0107e se napraviti s Iranom, nuklearnim Iranom. <\/p>\n\n\n\n Tu je i pri\u010da da je Kraljevina Saudijska Arabija s Izraelom radila na me\u0111usobnom priznanju. Po mom dubokom uvjerenju jedan od razloga za napad jest \u017eelja Hamasa da se to sprije\u010di, da Saudijska Arabija, kao \u010duvarica svetih mjesta islama Meke i Medine, ne prizna Dr\u017eavu Izrael, koju Hamas ne priznaje i naziva je cionisti\u010dkom tvorevinom.<\/p>\n\n\n\n To priznanje promijenilo bi Srednji istok jer Izrael i Saudijska Arabija imaju istog neprijatelja – Iran. Drugo, ve\u0107ina dr\u017eava na tom podru\u010dju, Saudijska Arabija, zemlje Arapskog zaljeva, Kuvajt, Bahrein, zatim Jordan, imaju velik zazor prema Hamasu. Ponavljam, rije\u010d je o odvjetku Muslimanskog bratstva koje ne \u017eeli samo islamsku obnovu nego i revoluciju.<\/p>\n\n\n\n Nije problem samo to \u0161to se vladari ne pona\u0161aju i vladaju prema islamu nego \u0161to su i korumpirani i treba ih zbaciti s vlasti. Ta politika, nalik na onu koju je pokrenula islamska revolucija u Iranu 1979., ne odgovara nijednom od re\u017eima, od Egipta do Kraljevine Saudijske Arabije”, rekao je \u0160peli\u0107.<\/p>\n\n\n\n Napominje da bi sve ove zemlje voljele vidjeti Hamas srezan u ovom sukobu, ali pritom paze i na patnju palestinskog naroda u sukobu.<\/p>\n\n\n\n “Ne vidimo \u017eestoku reakciju susjednih arapskih zemalja na upad u Gazu, nema \u017eestoke osude, nema poteza koji govori da je sad dosta. Jedino vidimo da Katar posreduje u ugovaranju primirja, ali tamo i jest centar Hamasa i Katar je vjerojatno najve\u0107i financijer Hamasa. Ostali zasad gledaju sa strane.<\/p>\n\n\n\n Ve\u0107 dugo ovo nije samo pitanje sukoba Izraela i Palestine nego i drugih dr\u017eava. U Hladnom ratu va\u017enu su ulogu na Srednjem istoku imali SAD i SSSR, sad prije svega SAD, Kina sve vi\u0161e ulazi u taj sukob. Kina je diplomatski radila na pribli\u017eavanju Saudijske Arabije i Irana. Te\u0161ko da bi Saudijska Arabija i\u0161la u sporazum s Iranom, a da Iran nastavi financirati militantne islamisti\u010dke organizacije koje bi rado vidjele pad vladara Saudijske Arabije.<\/p>\n\n\n\n Vjerojatno \u0107e do zavr\u0161etka rata do\u0107i kad do\u0111e do sporazuma koji \u0107e se dogovoriti izvan Izraela i Gaze, vjerojatno od ovih arapskih zemalja koje zasad promatraju \u0161to se doga\u0111a u Gazi i uz posredovanje SAD-a”, objasnio je.<\/p>\n\n\n\n Razgovor smo po\u010deli s antisemitizmom, odnosno pogromom \u017didova koji su se doselili u Palestinu. \u0160peli\u0107 se nadovezao na konstataciju da je antisemitizam nakon ovog sukoba ponovno eksplodirao u Europi.<\/p>\n\n\n\n “Antisemitizam je u Europi prisutan od ranog Srednjeg vijeka, on postoji i dandanas. Antisemitizam bismo mogli trasirati i u Rimsko Carstvo. Ne treba puno da izbije na povr\u0161inu. Danas nije kao u 1920-im i 1930-im godinama pro\u0161log stolje\u0107a ili kad su Francuzi uz aferu Dreyfus izvikivali da \u017didove treba ubiti, ali postoji i dodatno je potaknuto situacijom u Gazi.<\/p>\n\n\n\n Uz ovaj sukob imamo ratne operacije u gradu, gradska borba nu\u017eno zna\u010di stradanje civila. Ne mo\u017eete voditi gradsku borbu a da civili ne stradaju, a tome doprinosi silina izraelskih operacija u Gazi i \u010dinjenica da se Hamas duboko ukopao.<\/p>\n\n\n\n Ta stradanja civila izazivaju \u017eestoke reakcije, a uz njih ide i prtljaga antisemitizma. To nikako ne zna\u010di da su svi koji prosvjeduju protiv napada na Gazu antisemiti, ali u tim prosvjedima protiv rata u Gazi i stradanja civila izbije i antisemitizam, na \u0161to je upozorio danas vjerojatno najzna\u010dajniji filozof Jurgen Habermas”, govori.<\/p>\n\n\n\n “Nitko ne mo\u017ee dovesti u pitanje potrebu da se ograni\u010di broj civilnih \u017ertava u Gazi, da se tra\u017ei politi\u010dko rje\u0161enje izraelsko-palestinskog sukoba, da je vrijeme da se rije\u0161i palestinski problem stvaranjem palestinske dr\u017eave. To nitko ne mo\u017ee dovoditi u pitanje. To je suvisao zahtjev, ali paralelno s tim se budi ono \u0161to je europski kontinent morilo i jo\u0161 uvijek mori, a to je antisemitizam.<\/p>\n\n\n\n Ne mislim da su svi oni koji prosvjeduju antisemiti, ali dio njih smatra da \u017didovi ne trebaju imati pravo na svoju dr\u017eavu. Ako zagovarate Palestinu od rijeke do mora, onda u njoj nema mjesta za Dr\u017eavu Izrael. Sli\u010dnu stvar zagovaraju i vjerski radikali u Izraelu, i oni \u017eele Izrael od rijeke Jordan do Sredozemlja.<\/p>\n\n\n\n Tu, pak, nema mjesta za palestinsku dr\u017eavu. Takvi stavovi poti\u010du ekstremizam. Antisemitizam u Europi nije ne\u0161to novo i on poku\u0161ava iskoristiti ove prosvjede protiv izraelskih vojnih operacija u Gazi”, zaklju\u010dio je \u0160peli\u0107.<\/p>\n\n\n\n Za kraj je rekao da ima jedan “disclaimer”, odnosno ogradu.<\/p>\n\n\n\n “Uo\u010di napada 7. listopada ameri\u010dki savjetnik za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan, koji cijeli radni vijek radi s vode\u0107im ljudima ameri\u010dkog vanjskopoliti\u010dkog establi\u0161menta, sad je klju\u010dni savjetnik predsjedniku Josephu Bidenu, u \u010dlanku za Foreign Affairs, najugledniji ameri\u010dki \u010dasopis o vanjskoj politici, napisao je da desetlje\u0107ima Srednji istok nije bio mirniji. \u010clanak je imao naslov ‘Izvori ameri\u010dke mo\u0107i’.<\/p>\n\n\n\n Nije pro\u0161lo ni tjedan dana od objave tog \u010dlanka i Hamas je izveo najkrvaviji napad u povijesti. Sullivanu je posao da zna \u0161to se doga\u0111a na Srednjem istoku, on svaki dan od ameri\u010dke obavje\u0161tajne zajednice dobiva informacije o onome \u0161to se sprema u tom dijelu svijeta. Ali \u010dak ni on nije mogao predvidjeti \u0161to slijedi i malo je vremena trebalo pro\u0107i da se poka\u017ee da je u krivu. Tako i ja sad vodim ovaj razgovor, a sutra ili prekosutra cijeli intervju mo\u017ee biti zastario.<\/p>\n\n\n\n Srednji istok je dio svijeta s vrlo slo\u017eenim politi\u010dkim odnosima, svijet u kojemu i vjera igra odre\u0111enu ulogu, a na to se nadovezuju interesi i drugih zemalja. Recimo da je to jedan od najsilovitijih i najnepredvidljivijih dijelova svijeta.<\/p>\n\n\n\n Britanski obavje\u0161tajac Mark Allen je razumijevanje politike na Srednjem istoku ovako objasnio: ‘To je poput igranja trodimenzionalnog \u0161aha pod vodom, s time da se sve figure kre\u0107u istovremeno.’ Puno puta kad mislite da ne\u0161to znate o tom dijelu svijeta u dva-tri dana se poka\u017ee da niste znali ba\u0161 ni\u0161ta”, objasnio je za Index povjesni\u010dar i novinar Dario \u0160peli\u0107.<\/p>\n\n\n\n![\"\"\/](\"https:\/\/ip.index.hr\/remote\/bucket.index.hr\/b\/index\/674d7a2a-f7c4-4145-baac-3ac90f038510.jpg?width=765\")
<\/figure>\n\n\n\n“Francuzi su uzvikivali: ‘Ubij \u017didova'”<\/strong><\/h3>\n\n\n\n
Kako podijeliti Palestinu?<\/strong><\/h3>\n\n\n\n
![\"\"\/](\"https:\/\/ip.index.hr\/remote\/bucket.index.hr\/b\/index\/68d8e369-24ff-45c9-8e36-a5df04cec210.jpg?width=765\")
<\/figure>\n\n\n\nGaza je prvo bila pod kontrolom Egipta<\/strong><\/h3>\n\n\n\n
Okupacija 1967.<\/h3>\n\n\n\n
![\"\"\/](\"https:\/\/ip.index.hr\/remote\/bucket.index.hr\/b\/index\/bdcab6e7-50b0-41a6-bb7b-2a2c97bea3df.jpg?width=765\")
<\/figure>\n\n\n\nPobjeda Hamasa na izborima<\/strong><\/h3>\n\n\n\n
“Hamas je nastao iz Muslimanskog bratstva”<\/strong><\/h3>\n\n\n\n
![\"\"\/](\"https:\/\/ip.index.hr\/remote\/bucket.index.hr\/b\/index\/45d8377a-9291-4137-be7c-03d670112ce8.jpg?width=765\")
<\/figure>\n\n\n\n“Vjerska komponenta je izra\u017eena u Izraelu”<\/strong><\/h3>\n\n\n\n
\u0160to je rje\u0161enje problema u Gazi?<\/strong><\/h3>\n\n\n\n
![\"\"\/](\"https:\/\/ip.index.hr\/remote\/bucket.index.hr\/b\/index\/4411c6df-f2f4-494e-b697-5a21339f3282.jpg?width=765\")
<\/figure>\n\n\n\nNapad 7. listopada mijenja sve<\/strong><\/h3>\n\n\n\n
![\"\"\/](\"https:\/\/ip.index.hr\/remote\/bucket.index.hr\/b\/index\/403ec214-8a46-4cc3-83fd-1b1da701e7c4.jpg?width=765\")
<\/figure>\n\n\n\n“Ovo je vi\u0161e od sukoba Izraela i Hamasa”<\/strong><\/h3>\n\n\n\n
Arapske zemlje \u010dekaju<\/strong><\/h3>\n\n\n\n
![\"\"\/](\"https:\/\/ip.index.hr\/remote\/bucket.index.hr\/b\/index\/02599b29-8c2a-4579-b969-6310f6d95fab.jpg?width=765\")
<\/figure>\n\n\n\n“Dolazi do prtljage antisemitizma”<\/strong><\/h3>\n\n\n\n
![\"\"\/](\"https:\/\/ip.index.hr\/remote\/bucket.index.hr\/b\/index\/f174773c-25a6-4cbe-a981-ae65204adae2.jpg?width=765\")
<\/figure>\n\n\n\n“Ponekad mislite da ne\u0161to znate, za par dana se poka\u017ee da ne znate ni\u0161ta”<\/strong><\/h3>\n\n\n\n