![\"\"](\"https:\/\/otpor.media\/wp-content\/uploads\/2023\/11\/busko-4.jpg\")
<\/figure>\n\n\n\n\u201eBu\u0161ko jezero bi bilo u obuhvatu zone aktivne za\u0161tite, posebno prepoznato zbog 13 biljaka koje su tu prisutne, a nalaze se na Crvenoj listi FBiH, kao i 18 ptica koje su tako\u0111er na Crvenoj listi FBiH. Pored toga, tu je i most na Bu\u0161kom jezeru, koji je kulturno-povijesni lokalitet\u201c, poja\u0161njava Nata\u0161a Crnkovi\u0107 iz Centra za \u017eivotnu sredinu koji ve\u0107 tre\u0107u godinu podr\u017eava aktivnosti na za\u0161titi Livanjskog polja. Dodaje kako o\u010dekuju da \u0107e uskoro do\u0107i do formalnog progla\u0161enja ovog podru\u010dja za\u0161ti\u0107enim.<\/p>\n\n\n\n
Znac\u030caj Livanjskog polja, uklju\u010duju\u0107i Bu\u0161ko jezero, je prepoznat na me\u0111unarodnom nivou, tako da se ovo polje nalazi na listi IBA podruc\u030cja (Podruc\u030cja od me\u0111unarodnog znac\u030caja za ptice) od 2011. godine i na Ramsar listi (Moc\u030cvarna podruc\u030cja od me\u0111unarodnog znac\u030caja) od 2008. godine.<\/p>\n\n\n\n
Neiskori\u0161teni potencijali<\/strong><\/p>\n\n\n\n Jezero i okolica posjeduju brojne mogu\u0107nosti i potencijale za razvoja turizma od plivanja, kajaka, jedrili\u010darenja i drugih sportova na vodi, planinarenja ili brdskog biciklizma na okolnim planinama poput Tu\u0161nice i Kame\u0161nice. Ljubitelji ptica svoje mjesto za odmor i razgledanje brojnih pti\u010djih vrsta mogu prona\u0107i ovdje po\u0161to je jezero i Livanjsko polje od izuzetnog zna\u010daja za migracije ptica i tu boravi 274 vrsta ptica, od 351 koliko ima u cijeloj BiH.<\/p>\n\n\n\n \u201eBu\u0161ko jezero je podru\u010dje na kome se okuplja najve\u0107i broj jedinki na migraciji. Tijekom jesenje migracije smo znali da brojimo 40 do pa \u010dak i 70 tisu\u0107a jedinki, \u0161to je zaista impresivan broj. U Livanjskom polju se tijekom migracija zadr\u017eava oko 100 tisu\u0107a jedinki i polje je jedna od tri najva\u017enija podru\u010dja za ptice na kompletnom jadranskom migratornom koridoru\u201c poja\u0161njava zna\u010daj ovog podru\u010dja Goran Topi\u0107 iz Ornitolo\u0161kog dru\u0161tva \u201eNa\u0161e ptice\u201c.<\/p>\n\n\n\n Smatra kako je osnovni problem u Livanjskom polju, a samim tim i na Bu\u0161kom jezeru, nedostatak za\u0161tite, odnosno nedostatak upravlja\u010da.<\/p>\n\n\n\n \u201eDobrim planiranjem i dobrim upravljanjem ovim podru\u010djem mogu da se na\u0111u kompromisi, recimo da se peca na nekim dijelovima koji su manje zna\u010dajni za ptice. Samim tim mo\u017ee da se vr\u0161i rekreacija, a da se ptica i priroda ne ugro\u017eavaju. Dakle sve je u jednom dobrom planiranju, \u0161to ovdje ne postoji\u201c, poja\u0161njava Goran.<\/p>\n\n\n\n Blizina Jadranskog mora i Dalmacije koju posje\u0107uje izuzetno veliki broj turista svakako ide u prilog i dio turista bi se, uz dobru ponudu i promociju, sigurno mogao privu\u0107i i na Bu\u0161ko jezero.<\/p>\n\n\n\n Razvoj turisti\u010dkih sadr\u017eaja trebao bi biti planiran i kontroliran jer bi nagli i nekontrolirani razvoj mogao donijeti vi\u0161e \u0161tete nego koristi. Primjer takvog negativnog djelovanja je Proko\u0161ko jezero na planini Vranici nedaleko od Fojnice gdje je u protekla dva desetlje\u0107a izgra\u0111eno preko 300 ilegalnih objekata koji se uglavnom koriste u turisti\u010dke svrhe, dok se u jezero izlijeva kanalizacija zbog koje se jezero pretvara u mo\u010dvaru. Brojni nesavjesni turisti voze kvadove i terenska vozila po za\u0161ti\u0107enim terenima, bespravno se sje\u010de \u0161uma u okolici i sve su prilike da \u0107e Proko\u0161ko jezero koje je progla\u0161eno spomenikom prirode uskoro nestati. Takvo \u0161to se ne bi smjelo dogoditi ni ponoviti na Bu\u0161kom jezeru, Mandeku ili bilo kojem drugom prirodnom dragulju u Livnu i Bosni i Hercegovini.<\/p>\n\n\n\n \u201eTurizam mo\u017ee biti izrazito \u0161tetan po prirodu, a \u010dak i za lokalno stanovni\u0161tvo i njihov na\u010din i kvalitet \u017eivota. Postoje odre\u0111eni standardi u turizmu, poput certificiranja \u201eZelenih destinacija\u201c, koje postavljaju odre\u0111ena ograni\u010denja i afirmiraju odr\u017eive prakse u turizmu i lokalnom razvoju. \u0160est destinacija je trenutno u procesu ovog certificiranja, te se nadamo da \u0107e biti vi\u0161e ovakvih i sli\u010dnih praksi koje ho\u0107e podr\u017eavati i promovirati turizam, ali na odr\u017eivim osnovama\u201c smatra Nata\u0161a Crnkovi\u0107 iz Centra za \u017eivotnu sredinu.<\/p>\n\n\n\n Dodaje kako prostor oko Bu\u0161kog jezera ima veliki problem sa divljim deponijama, te da se tome mora stati u kraj.<\/p>\n\n\n\n \u201eTo jedna od ve\u0107ih prijetnji po \u017eivi svijet jezera i u budu\u0107nosti, posebno imaju\u0107i u vidu da se u sklopu tog neadekvatno odlo\u017eenog otpada mo\u017ee nalaziti i onaj koji posjeduje visoko\u0161tetne materije, koje bi mogle dugoro\u010dno da degradiraju vodeni ekosistem, a tim putem i zemlji\u0161te\u201c, poja\u0161njava Nata\u0161a.<\/p>\n\n\n\n Dodatan problem ovdje je i onaj koji desetlje\u0107ima mu\u010di livanjsko podru\u010dje \u2013 odlazak stanovni\u0161tva. I za vrijeme biv\u0161e Jugoslavije ljudi iz livanjskog kraja su odlazili na zapad u potrazi za boljim poslom i \u017eivotnim uvjetima. Migracije su se intenzivirale nakon prethodnog rata i nakon katastrofalno ura\u0111ene privatizacije firmi i tvornica od kojih je ve\u0107ina u Livanjskom kraju propala. Brojni proizvodni pogoni koji su zapo\u0161ljavali stotine ljudi su trajno uni\u0161teni, oplja\u010dkani i uga\u0161eni.<\/p>\n\n\n\n Mnogi mladi ljudi ne vide perspektivu u Livnu i uglavnom se odlu\u010duju na odlazak, nerijetko i preko oceana ili trajno sa \u010ditavim obiteljima.<\/p>\n\n\n\n Primjer kako mo\u017ee<\/strong><\/p>\n\n\n\n Svega tridesetak kilometara zra\u010dne linije od Bu\u0161kog jezera i s druge strane Dinare u Hrvatskoj se nalazi akumulacijsko jezero Peru\u0107a. Izgra\u0111eno je kao i Bu\u0161ko – za potrebe proizvodnje elektri\u010dne energije. Ali je tamo\u0161nja zajednica shvatila da Peru\u010dko jezero itekako ima potencijale i za razvoj turizma i godinama ula\u017eu u razvoj i marketing \u0161to rezultira sve ve\u0107im brojem posjetitelja.<\/p>\n\n\n\n Peru\u0107ko jezero je primjer kako i u manjim i nedovoljno razvijenim sredinama, uspore\u0111uju\u0107i ih sa ve\u0107im turisti\u010dkim centrima na obali, je mogu\u0107e, uz dobru viziju, planiranje i ulaganje, razvijati turizam i privla\u010diti goste iz cijelog svijeta. Za uspjeh su potrebna detaljna istra\u017eivanja, planiranja, ulaganja, promocije i mnogo ulo\u017eenog truda, ali se na kraju isplati.<\/p>\n\n\n\n \u201eNa Peru\u0107i se mogu koristiti usluge kampinga u novoure\u0111enom kamping odmori\u0161tu koje je zna\u010dajno diglo broj turista u na\u0161em mjestu. Zatim postoji OPG koji se bavi kajakarenjem i planinarenjem obzirom da je tu kod nas miran tok rijeke Cetine, a planinarenjem jer nas okru\u017euju planine Dinara i Svilaja. \u0160to se ti\u010de biciklizma imamo tri ozna\u010dene biciklisti\u010dke staze. Obzirom na vi\u0161estruke poraste broja turista u zadnjih nekoliko godina vidimo sa su se ulaganja Grada Vrlike u infrastrukturu isplatila te treba i dalje nastaviti i ustrajati\u201c, Dijana Maras iz Turisti\u010dke zajednice Vrlika.<\/p>\n\n\n\n Uspjeli su prvenstveno \u0161to imaju izuzetne prirodne ljepote i kulturnu ba\u0161tinu, jer bez toga ne ide, a potom su pridobili i educirali male iznajmljiva\u010de koji su upoznati sa tim \u0161to se sve treba uraditi.<\/p>\n\n\n\n \u201eU ovome trenutku imamo 100 kreveta u privatnom smje\u0161taju i kamp odmori\u0161te sa 40 mjesta. Nama turisti ne dolaze samo ljeti kao, \u0161to je slu\u010daj na moru, ve\u0107 cijelu godinu jer smo destinacija koja mo\u017ee pru\u017eiti puno toga, od aktivnosti na otvorenom, biciklizma, planinarenja, sportova na vodi\u2026 imamo \u010dak i sportsko penjali\u0161te pored na\u0161e tvr\u0111ave Prozor koja datira iz 15 stolje\u0107a\u201c, opisuje Dijana Maras iz Turisti\u010dke zajednice Vrlika.<\/p>\n\n\n\n S druge strane u Livnu godinama \u010dak ne postoji Turisti\u010dka zajednica i trenutno su u tijeku aktivnosti na njenom uspostavljanju \u0161to bi bio prvi korak ka razvoju i boljem organiziranju turizma u ovim krajevima.<\/p>\n\n\n\n Krivolov i masovni izlov ribe glavni problemi<\/strong><\/p>\n\n\n\n U Bu\u0161kom jezeru i pritokama i dalje postoje autohtone vrste ribe, kojima prijeti nestanak jer u jezeru trenutno prevladavaju alohtone – unesene vrste ribe.<\/p>\n\n\n\n \u201cTo su uglavnom grabljivice: smu\u0111, som i druge i njihova temeljna prehrana su ribe. One su uticale na to da u jezeru vrlo rijetko pronalazimo autohtone vrste. Isto tako i rije\u010dni rak je rijedak, ali ga ima, zadr\u017eava se jo\u0161 uvijek\u201c ka\u017ee Brdar.<\/p>\n\n\n\n Zakon o slatkovodnom ribarstvu je tu vrlo jasan – ne bi trebalo biti nekontroliranog ubacivanja novih vrsta.<\/p>\n\n\n\n \u201eMe\u0111utim, vi i sami vidite koliko je to jezero, dakle, u tom smislu bi ribo\u010duvarska slu\u017eba trebala biti organizirana da svaki dan imate 10 ljudi, posebno kad je ribolovna sezona u naponu, kada imate puno ribara. Ljudi dolaze iz \u010ditave Bosne i Hercegovine i regije i svako donese neki svoj mamac, neku svoju riblju vrstu i nemogu\u0107e je da to ribo\u010duvari uspiju iskontrolirati, a to su uglavnom riblje vrste koje se vrlo lako primaju i razmno\u017eavaju, onda one preplave jezero\u201c obja\u0161njava Brdar probleme sa kojima se susre\u0107u.<\/p>\n\n\n\n Ogroman problem na jezeru je krivolov i posljednjih desetlje\u0107a su \u010desti slu\u010dajevi izlova velikih koli\u010dine ribe uz mre\u017ee ili na drugi ilegalan na\u010din, \u010demu se u posljednje vrijeme \u017eeli stati u kraj.<\/p>\n\n\n\n \u201cKrivolov je \u010ditavo vrijeme prisutan, ali smo ga mi dosta suzbili. Ulov ribe mre\u017eama je, pa mogu re\u0107i, 90% suzbijen radom \u010duvara. Ali, postoje i neki koji se zovu sportski ribolovci, a radi se o \u02c8mesarima\u02c8, kako se ka\u017ee u ribolovnom \u017eargonu, tako da vi mo\u017eete na\u0107i na tr\u017ei\u0161tu \u0161irom BiH ribu koja izravno potje\u010de iz Bu\u0161kog jezera. A to rade lijevi ljudi koji sebe nazivaju sportskim ribolovcima, a daleko su od toga\u201c obja\u0161njava Brdar.<\/p>\n\n\n\n Bu\u0161ko jezero stvoreno je prije pedesetak godina isklju\u010divo za potrebe hidroelektrane i proizvodnje elektri\u010dne energije. U me\u0111uvremenu su se uvidjeli i stvorili preduvjeti za razvoj drugih privrednih grana, a iznad svega turizma.<\/p>\n\n\n\n Sa dobrom vizijom, strategijom i s ulaganjem, Bu\u0161ko jezero mo\u017ee postati zna\u010dajan turisti\u010dki centar. No, iznad svega je potrebo voditi brigu o za\u0161titi jezera i nadati se kako \u0107e uskoro biti i za\u0161ti\u0107eno zajedno s Livanjskim poljem.<\/p>\n\n\n\n Tekst i foto: Ajdin Kamber<\/strong><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Na krajnjem, jugoisto\u010dnom dijelu Livanjskog polja, ome\u0111eno planinama, nalazi se Bu\u0161ko jezero. Sa povr\u0161inom od 55 kilometra kvadratnih, ono predstavlja jedno od najve\u0107ih vje\u0161ta\u010dkih jezera u Europi. Iako posjeduje odli\u010dne uvjete za razvoj turizma i sportova na vodi, potencijali Bu\u0161kog jezera pored Livna gotovo su neiskori\u0161teni. Izuzev ribolova, nekoliko apartmana i ugostiteljskih objekata, jedne omanje […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"iawp_total_views":0,"_jetpack_feature_clip_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":""},"categories":[65,3],"tags":[],"class_list":["post-26577","post","type-post","status-publish","format-standard","category-slajdvijesti","category-vijesti"],"yoast_head":"\n![\"\"](\"https:\/\/otpor.media\/wp-content\/uploads\/2023\/11\/busko-5.jpg\")
<\/figure>\n\n\n\n![\"\"](\"https:\/\/otpor.media\/wp-content\/uploads\/2023\/11\/busko-1.jpg\")
<\/figure>\n\n\n\n![\"\"](\"https:\/\/otpor.media\/wp-content\/uploads\/2023\/11\/busko-2.jpg\")
<\/figure>\n\n\n\n![\"\"](\"https:\/\/otpor.media\/wp-content\/uploads\/2023\/11\/busko-3.jpg\")
<\/figure>\n\n\n\n