U dr\u017eavi u kojoj su pla\u0107e i mirovine ionako nedostatne, brojni bh. gra\u0111ani i to \u0161to zarade usmjere u kockanje. Tako su u pro\u0161loj godini u 2.011 kladionica na prostoru Federacije BiH gra\u0111ani ostavili skoro dvije milijarde maraka.<\/p>\n\n\n\n
Najvi\u0161e novca ostavili su gra\u0111ani Tuzlanskog kantona. Stanje alarmantno, a trend zabrinjavaju\u0107i. Posebno kada se u obzir uzme \u010dinjenica da se ovisnost razvija i kod mladih ljudi koji u svijet kla\u0111enja ulaze kao srednjo\u0161kolci.<\/p>\n\n\n\n
Igre na sre\u0107u za mnoge su povremeni vid zabave, no problem nastaje kada \u017eelja za tom vrstom poku\u0161aja lake zarade i dobiti preraste u ovisnost. Neslu\u017ebeni, ali zabrinjavaju\u0107i podatak je da u bh. dru\u0161tvu ima oko 50.000 patolo\u0161kih kockara.<\/p>\n\n\n\n
“Ovisnost o kockanju, odnosno, op\u0107enito ovisnost o u\u010de\u0161\u0107u u igrama na sre\u0107u je trenutno vode\u0107a ovisnost u dru\u0161tvu u Bosni i Hercegovini. Trebamo sistemski raditi i usmjeriti na\u0161e programe prema djeci i mladima, jer to su glavne ciljne grupe svih ovih \u0161tetnih industrija”, isti\u010de Amir Hasanovi\u0107, direktor Udru\u017eenja za prevenciju ovisnosti Narko-ne.<\/p>\n\n\n\n
“Ura\u0111eno je prevalencijsko veliko istra\u017eivanje u Federaciji BiH, gdje smo utvrdili da je 70% mladih barem jedan put u \u017eivotu igralo igre na sre\u0107u, a od toga ve\u0107 imamo 8% onih koji su razvili patolo\u0161ke kockarske probleme”, navodi Meliha Bijedi\u0107, profesorica na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu u Tuzli.<\/p>\n\n\n\n
Iako je Zakonom o igrama na sre\u0107u propisano da se kladionice, kasina te druga uplatna mjesta ne smiju nalaziti na udaljenosti manjoj od 100 metara od osnovnih i srednjih \u0161kola pa i vjerskih objekata, stvarna slika je druga\u010dija. No, za rje\u0161avanje tog problema potrebna je reakcija federalnih institucija.<\/p>\n\n\n\n
“Prete\u017eno navike za kla\u0111enje poti\u010du od perioda srednje \u0161kole, a mi, na\u017ealost, zbog nadle\u017enosti ne mo\u017eemo puno da poduzmemo u vezi s tim”, nagla\u0161ava Ahmed Omerovi\u0107, ministar obrazovanja i nauke Tuzlanske \u017eupanije.<\/p>\n\n\n\n
Sve \u010de\u0161\u0107e prisustvo mladih u kladionicama aktiviralo je alarm da se moraju po\u010deti poduzimati odre\u0111eni koraci. S tim u vezi Ministarstvo obrazovanja, Pedago\u0161ki zavod, Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet te Udru\u017eenje Narko-ne iz Sarajeva potpisali su Sporazum za implementaciju programa za srednje \u0161kole za prevenciju kockanja. Program uklju\u010duje osam tematskih radionica s mladima, te interaktivna predavanja za roditelje i uposlenike \u0161kola.<\/p>\n\n\n\n
“I\u0107i \u0107emo na na\u010din da projekat bude \u0161to efikasniji, ne da bude tek toliko formalno proveden u smislu da obuhvati \u0161to ve\u0107i broj \u0161kola, a da mi to djelomi\u010dno uradimo. Nego barem da kapacitiramo dovoljan broj \u0161kola u kojima bi se u potpunosti provela aktivnost”, govori Izet Numanovi\u0107, v.d. direktora Pedago\u0161kog zavoda TK-a.<\/p>\n\n\n\n
Kladionice bi od srednjih \u0161kola trebale biti udaljene najmanje stotinu metara. U praksi, na pojedinim mjestima ni tih stotinu metara nije ispo\u0161tovano, a i tamo gdje jeste, upitno je da li ta udaljenost donosi ikakve rezultate. Kladionice su pune, bez obzira na to gdje se u gradu nalazile, a na sistemskom rje\u0161enju se ne radi. Osim novca, gra\u0111ani u kladionicama ostavljaju i svoje vrijeme grade\u0107i tako ovisnost o kockanju koju je izuzetno te\u0161ko izlije\u010diti.<\/p>\n\n\n\n