\u0160vedski ministar civilne obrane Carl-Oskar Bohlin upozorava \u0160ve\u0111ane: “Mnogi su to rekli prije mene, ali dopustite mi da to u\u010dinim u slu\u017ebenom svojstvu, potpuno jasno: moglo bi do\u0107i do rata u \u0160vedskoj.” I \u0161vedski ministar obrane P\u00e5l Jonson upozorava sugra\u0111ane: “Svijet je postao opasniji nego \u0161to je bio prije samo godinu dana.”<\/p>\n\n\n\n
Ako to govore \u0161vedski ministri, u dr\u017eavi koja je skoro pa potpuno okru\u017eena saveznicima (izuzev ruske enklave Kalinjingrad i ruskog dijela izlaza na Baltik kod Sankt-Peterburga), \u0161to bi na\u0161i ministri trebali govoriti na\u0161oj javnosti?<\/p>\n\n\n\n
U BiH Dodik uporno najavljuje progla\u0161enje samostalnosti Republike Srpske i pripojenje Srbiji. U Crnoj Gori na vlast su do\u0161le prosrpsko-ruske stranke. \u010cak i Orban svako malo pokazuje kartu Velike Ma\u0111arske do Jadrana. Nekada\u0161nji srpski ministar obrane i donedavni \u0161ef Bezbedonosno-informativne agencije Aleksandar Vulin daje izjave za dr\u017eavnu agenciju Srna da se srpski svet stvara i da proces ujedinjenja ne mo\u017ee biti zaustavljen.<\/p>\n\n\n\n
Da ne bi sve ostalo samo na rije\u010dima, Srbija se ubrzano naoru\u017eava. Predsjednik Srbije Aleksandar Vu\u010di\u0107 za tamo\u0161nje medije izjavljuje: “Hrvati \u0107e imati de facto 12 aparata, modernih, ali ipak polovnih. Mi smo u fazi nabavke novih 12 modernijih aparata, tako da \u0107emo svakako biti, poslije Rumunjske i Ma\u0111arske, najzna\u010dajnija sila po pitanju ratnog zrakoplovstva, ne ra\u010dunaju\u0107i Gr\u010dku.” Vu\u010di\u0107 je pritom mislio na kupnju 12 novih Rafalea.<\/p>\n\n\n\n
Dodu\u0161e, Vu\u010di\u0107 mogu\u0107nost kupnje Rafalea spominje svaki put kad se Plenkovi\u0107 time pohvali u javnosti. Ovog puta povod je bila izjava Plenkovi\u0107a danas u Parizu gdje je prisustvovao komemoraciji za nedavno preminulog Jacquesa Delorsa.<\/p>\n\n\n\n
Na pitanje kako ide nabava Rafalea Plenkovi\u0107 je odgovorio da se sve odvija po planu te pridodao: “Na ovaj na\u010din di\u017eemo sposobnosti hrvatskog ratnog zrakoplovstva na razinu da prakti\u010dki od Njema\u010dke do Gr\u010dke nema nijedne druge dr\u017eave koja \u0107e imati sna\u017enije zrakoplovstvo od Hrvatske”, naglasiv\u0161i kako je to plod “strate\u0161kog partnerstva izme\u0111u Hrvatske i Francuske”.<\/p>\n\n\n\n
Nesumnjivo je da bi Vu\u010di\u0107 rado kupio 12 novih Rafalea. Samo kad ne bi bilo jedne “sitnice” \u2013 Rafalei su jako, jako skupi. Hrvatska \u0107e za 12 polovnih platiti 1.2 milijarde eura pa \u0107e uz tro\u0161kove gradnje i opremanja baze na Plesu, kupnje naoru\u017eanja i opreme za odr\u017eavanje ukupni tro\u0161ak uvo\u0111enja Rafalea u operativnu uporabu biti puno ve\u0107i od dvije milijarde eura.<\/p>\n\n\n\n
Reuters je 9. lipnja pro\u0161le godine objavio tekst u kojem se ka\u017ee da bi Srbija pristala na najvi\u0161u cijenu od tri milijarde eura, pa plus isti ti tro\u0161kovi koje \u0107e imati i HRZ, ukupni tro\u0161kovi bi im se popeli na vi\u0161e od \u010detiri milijarde eura. Mo\u017ee li to Srbija platiti?<\/p>\n\n\n\n
Srbija puno ula\u017ee u protuzra\u010dne sustave<\/strong><\/p>\n\n\n\n Trenutno Srbija puno vi\u0161e ula\u017ee u ja\u010danje protuzra\u010dnog sustava. Kupljeno je \u0161est ruskih samovoznih topni\u010dko-raketnih sustava Pancir (jedan se slupao na autoputu pa sad imaju pet). Kupljene su i \u010detiri bitnice kineskog PZO raketnog sustava FK-3. Vu\u010di\u0107 i srpsko ratno zrakoplovstvo puno bi radije ruske sustave (posebno S-400 i S-500), no moraju se zadovoljiti kineskim koji su u pravilu slabija kopija ruskih.<\/p>\n\n\n\n Uz kineski PZO Srbija je kupila vrlo moderne francuske radare za nadzor zra\u010dnog prostora Thalesov GM 400 i GM 200. Najavljena je i kupnja radara GM 60. Ti radari sami po sebi ne bi izazivali zabrinutost da Vu\u010di\u0107 ne najavljuje daljnju kupnju protuzra\u010dnih sustava. S obzirom na nemogu\u0107nost kupnje iz Rusije, najvjerojatnije kineske.<\/p>\n\n\n\n Jo\u0161 prije Srbija je od Cipra kupila 11 juri\u0161nih helikoptera Mi-35P. To je zna\u010dajno pobolj\u0161ana izvedenica helikoptera Mi-24 koji je u Domovinskom ratu koristila Hrvatska vojska. Proces nabave novih tenkova i drugih borbenih vozila iz Rusije onemogu\u0107ila je ruska agresija na Ukrajinu i uvedene sankcije Rusiji.<\/p>\n\n\n\n Sredinom 2021. isporu\u010deni su zadnji od 30 T-72B1 MS, koji iz topovske cijevi mogu ispaliti\/lansirati vo\u0111eni projektil 9M119M Refleks (srpska vojska navodno je dobila i nekoliko tih projektila). Ti su tenkovi bili poklon Rusije, nakon \u010dega su trebale uslijediti i konkretne srpske narud\u017ebe.<\/p>\n\n\n\n Srbija ponovo uvodi obvezni vojni rok<\/strong><\/p>\n\n\n\n Ni\u0161ta od prije navedenog ne bi bilo ni pribli\u017eno toliko zna\u010dajno da 4. sije\u010dnja ove godine General\u0161tab Vojske Srbije nije obznanio da se ponovo uvodi vojni rok: “U cilju podizanja obrambenih sposobnosti Vojske Srbije, kroz pomla\u0111ivanje i unaprje\u0111enje popune i obu\u010denosti aktivnog i rezervnog sastava, General\u0161tab Vojske Srbije kao najvi\u0161i stru\u010dni i \u0161tabni organ za pripremu i upotrebu Vojske Srbije u miru i ratu pokrenuo je inicijativu i predlo\u017eio predsjedniku Republike i vrhovnom komandantu Vojske Srbije Aleksandru Vu\u010di\u0107u ponovno uvo\u0111enje obaveze slu\u017eenja vojnog roka, u trajanju do \u010detiri mjeseca.”<\/p>\n\n\n\n Ako se taj prijedlog na kraju usvoji, a sigurno ho\u0107e, to \u0107e bitno promijeniti odnos snaga na zapadnom Balkanu. Jer sve to oru\u017eje koje je stiglo i koje \u0107e stizati treba vojnike koji \u0107e njime baratati.<\/p>\n\n\n\n Srpska vojska (kao i hrvatska) ima ogromne probleme s popunom. Mo\u017ee se re\u0107i da ni Srbin vi\u0161e ne ide rado u vojnike. Po Military Balance iz 2022. godine, srpska vojska ima 28.150 profesionalnih pripadnika, od \u010dega je 13.250 u kopnenoj vojsci. Ratnu pri\u010duvu \u010dini jo\u0161 50 tisu\u0107a pri\u010duvnika.<\/p>\n\n\n\n Masovna javna kampanja privla\u010denja novih vojnika bila je neuspje\u0161na pa se srpska vojska sve te\u017ee popunjava. Posebno kopnena vojska, \u010diji pripadnici svako malo moraju na “kopnenu zonu bezbednosti”, tj. granicu s Kosovom, koju Srbi nazivaju “administrativnom linijom prema Kosovu”.<\/p>\n\n\n\n Kako je to tek privremena granica prema, po Beogradu, privremeno otu\u0111enom dijelu Srbije, vojska ne smije izgraditi karaule pa vojnici provedu tjedne u kontejnerima, ljeti na paklenoj vru\u0107ini, zimi se smrzavaju\u0107i. Stoga je jako puno vojnika koji su imali “sre\u0107u i \u010dast” da se tamo na\u0111u nekoliko puta odlu\u010dilo da im je dosta vojne karijere.<\/p>\n\n\n\n Pri\u010da o povratku obveze vojnog roka u Srbiji nije nova. Dr\u017eavni mediji, prije svega RTS, zapo\u010deli su s opse\u017enom kampanjom pripreme stanovni\u0161tva jo\u0161 2021. godine. No onda je Vu\u010di\u0107 zaklju\u010dio da je bolje takvo pitanje ostaviti za iza izbora. Izbori su pro\u0161li pa je do\u0161lo vrijeme da mladi Srbi i Srpkinje (one za sada dragovoljno) odu u vojsku.<\/p>\n\n\n\n Za\u0161to je povratak vojne obveze u Srbiji tako va\u017ean i opasan?<\/strong><\/p>\n\n\n\n Za\u0161to je povratak vojne obveze u Srbiji tako va\u017ean i opasan? Po srpskom zavodu za statistiku, svake godine oko 34 tisu\u0107e Srba (oko 33 tisu\u0107e djevojaka) napuni 18 godina i to je kapacitet koji se teoretski mo\u017ee poslati na odslu\u017eenje vojnog roka. Naravno da \u0107e zna\u010dajan dio poku\u0161ati i uspjeti izbje\u0107i tu obvezu.<\/p>\n\n\n\n No kad bi godi\u0161nje vojni rok odslu\u017eilo 20 tisu\u0107a ro\u010dnika, za samo pet godina srpska vojska bi imala ratnu pri\u010duvu od najmanje 150 tisu\u0107a vojnika (ro\u010dnici\/pri\u010duvnici + postoje\u0107a pri\u010duva). Za usporedbu, Hrvatska vojska na papiru ima pri\u010duvu od tek 21 tisu\u0107e i svakim danom sve manje oru\u017eane snage jer vi\u0161e ljudi napu\u0161ta sustav nego \u0161to novih ulazi u njega.<\/p>\n\n\n\n Svje\u017ea iskustva iz rata u Ukrajini dokazuju koliko je masa va\u017ena. Ni\u0161ta manje nego u vrijeme Domovinskog rata kad je Hrvatska vojska imala vi\u0161e od 200 tisu\u0107a pripadnika. Zna\u010di deset puta vi\u0161e nego \u0161to sad mo\u017ee skupiti. No tada je to mogla jer se oslanjala na obavezu slu\u017eenja vojnog roka u biv\u0161oj Jugoslaviji i dobro razra\u0111en sustav teritorijalne obrane. A onda je krenuo proces rastrojavanja, koji je vrhunac dostigao 2008. godine suspendiranjem vojne obveze.<\/p>\n\n\n\n Kako nitko od susjeda (osim Austrije) nije imao obvezu slu\u017eenja vojnog roka, pa tako ni veliku ratnu pri\u010duvu, to nije bio problem. No sada Srbija vra\u0107anjem obveze potpuno mijenja odnose snaga.<\/p>\n\n\n\n