Rat izme\u0111u Izraela i Hamasa ve\u0107 se prelio na \u0161iri Bliski istok, a mogu\u0107nost sukoba regionalnih i svjetskih sila postaje sve izglednija.<\/p>\n\n\n\n
U cijeloj bliskoisto\u010dnoj regiji borbe su uglavnom bile ograni\u010dene na osvetni\u010dke napade izme\u0111u milicija koje podupire Iran s jedne strane i SAD-a, Izraela i njihovih saveznika s druge strane. No, izravna intervencija i Irana i SAD-a posljednjih tjedana poja\u010dala je strahovanja da bi posredni sukob izme\u0111u ove dvije zemlje mogao prerasti u izravni, pi\u0161e CNN.<\/p>\n\n\n\n
Dosad su SAD i Iran izbjegavali izravno me\u0111usobno suo\u010davanje. SAD je napao skupine koje podr\u017eava Iran u Jemenu, Siriji i Iraku, dok su skupine povezane s Iranom ciljale ameri\u010dko osoblje u Iraku i Siriji. Teheran je tako\u0111er udario na, kako je rekao, antiiranske skupine u Iraku, Siriji i Pakistanu. Pakistan je odgovorio uzvratnim udarima.<\/p>\n\n\n\n
Islamska Republika, koja se dugo protivila prisutnosti ameri\u010dkih snaga u onome \u0161to smatra svojim dvori\u0161tem, provela je posljednjih nekoliko desetlje\u0107a u izgradnji mre\u017ee islamisti\u010dkih, protuzapadnih i protuizraelskih milicija koje obu\u010dava, financira i naoru\u017eava. Te su skupine u posljednje vrijeme postale ratobornije, posebice jemenski Huti, koji su prekinuli vitalni me\u0111unarodni plovni put, uzrokuju\u0107i kaos u globalnoj trgovini i potaknuv\u0161i zapadne dr\u017eave na intervenciju. Iran je izgradio odnose s Hamasom i pomogao mu financirati rat koji je pokrenuo protiv Izraela 7. listopada.<\/p>\n\n\n\n
Nakon \u0161to se godinama poku\u0161avao odmaknuti od Bliskog istoka, SAD se na\u0161ao ponovo uvu\u010den u regiju. Ve\u0107 prije rata u ovoj regiji bilo je vi\u0161e od 30.000 ameri\u010dkih vojnika.<\/p>\n\n\n\n
Otkad je rat po\u010deo, me\u0111utim, Washington je zna\u010dajno oja\u010dao svoju vojnu poziciju u regiji, premjestiv\u0161i otprilike 1200 ameri\u010dkih vojnika, zajedno s tisu\u0107ama na ratnim brodovima i ekspedicijsku jedinicu marinaca od otprilike 2000 ljudi. A na nekim mjestima, uklju\u010duju\u0107i Irak i Siriju, ameri\u010dka vojna prisutnost preklapa se s onom Irana i njegovih saveznika.<\/p>\n\n\n\n
Dok napetosti diljem regije rastu, evo gdje su prisutni Iran ili njegovi saveznici, gdje su stacionirane ameri\u010dke snage i gdje su obje strane provodile vojne operacije od po\u010detka rata Izraela i Hamasa.<\/p>\n\n\n\n
Libanon<\/strong><\/p>\n\n\n\n U Libanonu djeluje najmo\u0107nija paravojna snaga na Bliskom istoku, Hezbolah, koji podr\u017eava Iran, jedan od naju\u010dinkovitijih regionalnih saveznika Islamske Republike. Ova grupa ima glavnu bazu na izraelsko-libanonskoj granici i razmjenjuje vatru s Izraelom od po\u010detka rata u Gazi. Pokret je blizak Hamasu.<\/p>\n\n\n\n To\u010dna snaga arsenala \u0161ijitske islamisti\u010dke skupine je nepoznata, ali stru\u010dnjaci procjenjuju da ima izme\u0111u 150.000 i 200.000 projektila, kao i rakete i minobaca\u010de. Stotine tih projektila vrlo su precizne i razorne, prema Institutu za studije nacionalne sigurnosti u Tel Avivu.<\/p>\n\n\n\n Vo\u0111a Hezbolaha Sayyed Hassan Nasrallah tvrdi da njegova organizacija ima 100.000 boraca, uklju\u010duju\u0107i aktivne vojnike i rezerviste. Vjeruje se da je Iran Hezbolahov glavni dobavlja\u010d oru\u017eja.<\/p>\n\n\n\n Irak<\/strong><\/p>\n\n\n\n Teheran ima zna\u010dajan utjecaj na nekoliko \u0161ijitskih milicija blisko povezanih s Korpusom \u010duvara iranske islamske revolucije (IRGC). Me\u0111u njima su Kataib Hezbolah, Harakat al-Nujaba i Kata’ib Sayyid al-Shuhada.<\/p>\n\n\n\n Stru\u010dnjaci ka\u017eu da su neke od skupina, poput Kataib Hezbolaha, vi\u0161e lojalne vlastima u Teheranu nego vladi u Bagdadu. Ameri\u010dki Ured direktora nacionalne obavje\u0161tajne slu\u017ebe vjeruje da ima do 10.000 \u010dlanova. Irak je tako\u0111er sjedi\u0161te organizacije Badr, koju je osnovao IRGC, kao i Asaib Ahl Al-Haq.<\/p>\n\n\n\n Skupine koje podupire Iran izvele su desetke napada na ameri\u010dke snage u Iraku od po\u010detka rata u Gazi, na \u0161to je SAD uzvratio zra\u010dnim udarima. Tijekom vikenda ameri\u010dko osoblje je ozlije\u0111eno u napadu balisti\u010dkim projektilima na zra\u010dnu bazu Al-Asad u Iraku. \u010cini se da je to drugi put da su balisti\u010dke rakete kori\u0161tene za napad na ameri\u010dke i koalicijske snaga u zemlji od 7. listopada.<\/p>\n\n\n\n Do 2008. godine, na vrhuncu rata u Iraku, SAD je imao do 160.000 vojnika u zemlji. Danas je oko 2500 vojnika raspore\u0111eno u nekoliko baza, uklju\u010duju\u0107i Erbil AB, Al-Asad AB i bazu JOC-I (Union III) u Bagdadu.<\/p>\n\n\n\n Oprezan da njegova zemlja ne postane popri\u0161te regionalnom rata, ira\u010dki premijer je u sije\u010dnju rekao da Bagdad tra\u017ei izlazak iz koalicije koju predvodi SAD. SAD je naglasio da je ameri\u010dka vojska prisutna u zemlji na poziv ira\u010dke vlade.<\/p>\n\n\n\n Sirija<\/strong><\/p>\n\n\n\n Iran je izravno prisutan u Siriji, gdje su njegove snage Quds, elitna postrojba IRGC-a koja upravlja prekomorskim operacijama, raspore\u0111ene nakon pobune 2011. godine kako bi poduprle re\u017eim sirijskog predsjednika Ba\u0161ara al-Assada. Iransko osoblje uklju\u010duje vojne savjetnike, ali i borce na prvim linijama za Assada, zajedno s milicijama koje je podupirao Iran.<\/p>\n\n\n\n Sirija je tako\u0111er doma\u0107in brigadama Zainabiyoun i Fatemiyoun, \u0161ijitskim milicijama povezanim s IRGC-om, za koje se vjeruje da regrutiraju afganistanske i pakistanske borce.<\/p>\n\n\n\n SAD ima 800 vojnika u Siriji u sklopu misije protiv ISIS-a. Ve\u0107ina ameri\u010dkih snaga stacionirana je u onome \u0161to vojni du\u017enosnici nazivaju “sigurnosnim podru\u010djem isto\u010dne Sirije”, gdje SAD podr\u017eava proture\u017eimske Sirijske demokratske snage (SDF) na sjeveroistoku zemlje. Na jugoistoku Sirije postoji tako\u0111er odre\u0111ena prisutnost ameri\u010dkih trupa, jer SAD podr\u017eava Sirijsku slobodnu vojsku, koja se tako\u0111er suprotstavlja sirijskom re\u017eimu. Sirijski re\u017eim smatra SAD agresorom.<\/p>\n\n\n\n Ameri\u010dke trupe u Siriji posljednjih su tjedana sve vi\u0161e izlo\u017eene napadima skupina koje podr\u017eava Iran, na \u0161to je SAD odgovorio zra\u010dnim napadima.<\/p>\n\n\n\n Jemen<\/strong><\/p>\n\n\n\n U sredi\u0161tu dana\u0161njeg posrednog sukoba izme\u0111u Irana i SAD-a su jemenski pobunjenici Huti, koji poja\u010davaju svoje napade na brodove u Crvenom moru, pod obrazlo\u017eenjem da se osve\u0107uju Izraelu za rat u Gazi.<\/p>\n\n\n\n Ova skupina trenutno kontrolira sjeverni Jemen i bila je uklju\u010dena u gotovo osam godina borbi s koalicijom koju podupiru SAD i Saudijska Arabija, prije nego \u0161to su borbe pro\u0161le godine prekinute.<\/p>\n\n\n\n Naoru\u017eanje Huta uglavnom \u010dine iranske komponente prokrijum\u010darene u Jemen u dijelovima. No, skupina je kasnije napravila progresivne modifikacije koje su doprinijele velikim ukupnim pobolj\u0161anjima, rekao je ranije za CNN du\u017enosnik blizak ameri\u010dkoj obavje\u0161tajnoj slu\u017ebi.<\/p>\n\n\n\n Ameri\u010dka vojska dr\u017ei ratne brodove u Crvenom moru, u blizini jemenske obale, odakle napada Hute. U prosincu je SAD okupio koaliciju od vi\u0161e od 20 zemalja kako bi za\u0161titio komercijalni pomorski promet od napada Huta u Crvenom moru.<\/p>\n\n\n\n Pojas Gaze i Izrael<\/strong><\/p>\n\n\n\n U Gazi vlast dr\u017ei militantna skupina Hamas, za koju Izrael vjeruje da je prije rata imala oko 30.000 boraca. Ova islamisti\u010dka organizacija osnovana je 1987. godine, a 7. listopada pokrenula je napad na Izrael u kojem je ubijeno oko 1200 ljudi i uzeta 253 taoca, prema izraelskim vlastima.<\/p>\n\n\n\n Iran je posljednjih godina izgradio bliske veze s Hamasom; za razliku od svih drugih saveznika Teherana u regiji, Hamas je sunitska muslimanska organizacija, a ne \u0161ijitska.<\/p>\n\n\n\n Nema dokaza da je Iran unaprijed znao za napade 7. listopada i ne vjeruje se da Iran ima toliki utjecaj na Hamas kao na svoje druge saveznike u regiji. Ali SAD vjeruje da je Iran kroz povijest osiguravao do 100 milijuna dolara godi\u0161nje za palestinske militantne skupine, me\u0111u kojima su Hamas i Palestinski islamski d\u017eihad (PIJ), jo\u0161 jedna militantna skupina sa sjedi\u0161tem u Gazi.<\/p>\n\n\n\n S druge strane granice, Izrael je najve\u0107i primatelj ameri\u010dke vojne pomo\u0107i, a Washington je od osnutka \u017eidovske dr\u017eave 1948. pridonio s vi\u0161e od 130 milijardi dolara pomo\u0107i.<\/p>\n\n\n\n Zaljevske arapske zemlje i Turska<\/strong><\/p>\n\n\n\n Iako se rat izme\u0111u Izraela i Hamasa jo\u0161 nije pro\u0161irio na arapske zaljevske dr\u017eave, neke od tih nacija osje\u0107aju se ranjivima jer su prije bile na meti skupina povezanih s Iranom. Saudijsku Arabiju i Ujedinjene Arapske Emirate Huti su napali 2019. odnosno 2022. godine.<\/p>\n\n\n\n Zaljevske saveznice ugostile su neke od najve\u0107ih ameri\u010dkih vojnih kontingenata. SAD ima oko 13.500 vojnika u Kuvajtu, \u0161to je najve\u0107a ameri\u010dka vojna prisutnost u regiji. Samo Njema\u010dka, Japan i Ju\u017ena Koreja imaju vi\u0161e ameri\u010dkih snaga od Kuvajta.<\/p>\n\n\n\n Druga najve\u0107a vojna prisutnost SAD-a u regiji je u Kataru, gdje se nalazi oko 10.000 ameri\u010dkih vojnika. Smje\u0161teni su u zra\u010dnoj bazi Al-Udeid, najve\u0107oj ameri\u010dkoj vojnoj bazi na Bliskom istoku, u kojoj se tako\u0111er nalazi i Izdvojeni sto\u017eer ameri\u010dkog sredi\u0161njeg zapovjedni\u0161tva i Sredi\u0161te kombiniranih zra\u010dnih operacija. SAD je ovog mjeseca potiho postigao sporazum kojim se produljuje vojna prisutnost u spomenutoj bazi za jo\u0161 10 godina.<\/p>\n\n\n\n Katar odr\u017eava odnose s Hamasom, \u010diji se politi\u010dki ured nalazi u glavnom gradu Dohi od 2012. godine.<\/p>\n\n\n\n Vi\u0161e od 2700 ameri\u010dkih vojnika stacionirano je u zra\u010dnoj bazi Prince Sultan u Saudijskoj Arabiji, dok UAE ugo\u0161\u0107uje 3500 ameri\u010dkih vojnika u zra\u010dnoj bazi Al Dhafra.<\/p>\n\n\n\n Ostala sredi\u0161ta ameri\u010dke vojne prisutnosti uklju\u010duju Bahrein, koji je sjedi\u0161te Sredi\u0161njeg zapovjedni\u0161tva ameri\u010dkih mornari\u010dkih snaga i Pete mornari\u010dke flote, te Jordan, u kojem se nalazi oko 3000 ameri\u010dkih vojnika. Turska ugo\u0161\u0107uje 1465 ameri\u010dkih vojnika u zra\u010dnoj bazi Incirlik.<\/p>\n\n\n\n