Me\u0111utim, navodi Agencije ukazuju na hitno djelovanje svih u lancu vlasti, uklju\u010duju\u0107i i istra\u017ene organe.<\/p>\n\n\n\n
“Agenciji se obra\u0107aju zdravstvene ustanove s molbom da se sprije\u010di ulazak neprovjerenih, neregistriranih lijekova koji \u010desto imaju golim okom vidljive nedostatke u kvalitetu, a \u010dijom primjenom se ispoljavaju brojna ne\u017eeljena djelovanja kod pacijenata. Neregistrirani lijekovi koji ulaze u Bosnu i Hercegovinu putem interventnog uvoza ne podlije\u017eu kontroli kvaliteta (osim rizi\u010dnih lijekova) i radi se o potpuno nekontroliranim lijekovima”, upozorili su iz Agencije.<\/p>\n\n\n\n
Jo\u0161 opasnije po zdravlje gra\u0111ana u BiH, u smislu masovnosti ulaska takvih lijekova u na\u0161u zemlju je to \u0161to je Agencija ustanovila da se pod krinkom hitnog uvoza nekog lijeka, ne radi samo o nabavci koja treba zadovoljiti potrebe pacijenata kojima je u roku od nekoliko dana hitno potreban nedostaju\u0107i lijek, nego se preko interventnog uvoza nabavljaju lijekovi za period od \u010dak tri godine!<\/p>\n\n\n\n To zna\u010di da se tr\u017ei\u0161te nekontroliranih i samim tim potencijalno opasnih lijekova u BiH \u0161iri i takvi lijekovi su dostupni pacijentima i propisuju im se, a da oni vjerojatno i ne znaju da je rije\u010d o nekontroliranim i rizi\u010dnim lijekovima. Istovremeno, uo\u010deno je svojevrsno stvaranje paralelnog sustava registracije lijekova, a za\u0161to je isklju\u010divo nadle\u017ena Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH.<\/p>\n\n\n\n “Odredbom Zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima BiH interventni uvoz propisan je u cilju rje\u0161avanja HITNIH potreba za odre\u0111enim lijekom, a trenutno imamo situaciju da se implementacijom ove odredbe vr\u0161i redovno snabdijevanje tr\u017ei\u0161ta u sklopu tenderskih nabavki koje se planiraju unaprijed za period od \u0161est mjeseci do tri godine. U posljednje vrijeme od strane odre\u0111enih klini\u010dkih centara, a s ciljem dobivanja ‘kvalitetnijih neregistriranih’ lijekova, sastavljaju se tenderske specifikacije koje li\u010de na zakonsku registracijsku proceduru i zahtjeve \u010dime se zapravo stvara paralelni sustav registracije van Agencije i tr\u017ei\u0161te se pomjera ka neure\u0111enijem sustavu”, stoji u izvje\u0161taju Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH.<\/p>\n\n\n\n Na\u017ealost, jasno je da osim ovog upozorenja Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH ne mo\u017ee sama zaustaviti ovakvu praksu, jer su joj fakti\u010dki svezane ruke u svakoj od situacija kada se zatra\u017ei hitan uvoz nekog lijeka, jer su ga odobrila entitetska ministarstva ili Odjel za zdravstvo Br\u010dko distrikt BiH i tako je propisao zakon.<\/p>\n\n\n\n Nadle\u017eni za interventni uvoz lijekova moraju pojasniti masovnost tih proizvoda na tr\u017ei\u0161tu<\/strong><\/p>\n\n\n\n Me\u0111utim, iz ovih navoda proizilazi da se vlasti u BiH hitno moraju pozabaviti problemom interventnog uvoza lijekova. Do tada pacijenti u BiH se mogu od nekontroliranih lijekova za\u0161tititi jedino na na\u010din da sami izvr\u0161e provjere na koji je na\u010din taj lijek uvezen i je li registriran kod Agencije.<\/p>\n\n\n\n S obzirom na to da se u na\u0161oj zemlji godinama govori da je tr\u017ei\u0161te lijekova u BiH pod pritiskom mo\u0107nih lobija raznih farmaceutskih firmi, sada nakon upozorenja o direktnoj ugro\u017eenosti zdravlja pacijenata, ali i stvaranja paralelnog sustava registracije lijekova u BiH, moraju reagirati nadle\u017ene institucije.<\/p>\n\n\n\n Prije svega entitetska ministarstva zdravstva, te Odjel za zdravstvo Br\u010dko distrikta moraju javnosti podnijeti otvorene izvje\u0161taje o tome tko i zbog \u010dega dobiva dozvole za masovni uvoz nekontroliranih i neregistriranih lijekova i tko vr\u0161i provjeru i kontrolu potrebe tolikih koli\u010dina sredstava kroz interventni uvoz \u010dime su uvoznici oslobo\u0111eni obaveze kontrola lijeka.<\/p>\n\n\n\n Poznato je da su tijekom pandemije koronavirusa entitetska ministarstva odobravala interventni uvoz lijekova koji nisu bili pro\u0161li ni sve faze ispitivanja. Sjetimo se svi lijeka Favira uvezenog iz Turske, koji se u toj zemlji nije mogao kupiti u apotekama, ali je Federalno ministarstvo zdravstva dozvolilo uvoz tih tableta koje su prodavane po cijeni od 200 KM po kutiji u apotekama.<\/p>\n\n\n\n Brojni su i drugi sumnjivi lijekovi uvezeni uz opravdanje da su hitno potrebni pacijentima, a sada iz izvje\u0161taja Agencije za lijekove i medicinska sredstva i potvr\u0111eno je da se interventni uvoz zloupotrebljava.<\/p>\n\n\n\n Ina\u010de, prema podacima Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH u 2022. godini interventnim uvozom u na\u0161u zemlju u\u0161lo je lijekova vrijednosti oko 22,4 milijuna KM, a godinu ranije, s dozvolom interventnog uvoza uvezeno je lijekova u vrijednosti oko 34,5 milijuna KM.<\/p>\n\n\n\n Federalno ministarstvo zdravstva odobrilo je oko 60 posto od ukupno realiziranog interventnog uvoza, dok se preostalih 40 posto odnosi na entitet RS i Br\u010dko distrikt.<\/p>\n\n\n\n![\"\"](\"https:\/\/otpor.media\/wp-content\/uploads\/2024\/01\/azl.png\")
<\/figure>\n\n\n\n