Ono \u0161to je po\u010delo u periodu pandemije, sada sve \u010de\u0161\u0107e postaje praksa. Nesta\u0161ica lijekova tako nije zaobi\u0161la ni Bosnu i Hercegovinu, u kojoj se osim ovog pojavio i problem sa distributerima. Iako jo\u0161 nema naznaka o \u010demu se radi, pojedini distributeri lijekova sa sjedi\u0161tem u Federaciji BiH, “odbili” su isporuku lijekova apotekama u Republici Srpskoj, bez slu\u017ebenog obja\u0161njenja, pi\u0161e DW.<\/p>\n\n\n\n
Dvostruke mar\u017ee, dvostruki ar\u0161ini<\/strong><\/p>\n\n\n\n “Zbog nesta\u0161ice lijekova zvali smo distributera koji ima sjedi\u0161te u Federaciji i rekli su nam da nam ne mogu isporu\u010diti lijekove. Odluka, ne znamo \u010dija, donijeta je prije dva tjedna tako da ne znamo to\u010dno \u0161to se doga\u0111a”, rekli su nam u jednoj apoteci u okolini Banje Luke, ne \u017eele\u0107i da im otkrivamo imena.<\/p>\n\n\n\n Distributeri iz RS sa kojima smo razgovarali nisu mogli ni da potvrde niti da demantiraju da li se radi o nekoj vrsti sukoba distributera dok ne dobiju sve informacije, iako je kako isti\u010du, svaka pri\u010da o tome neodr\u017eiva jer je tr\u017ei\u0161te lijekova jedinstveno u BiH, pod nadzorom Agencije za lijekove BiH, koja nikakvu odluku te vrste nije donosila. Neki smatraju da je problem manjak lijekova pa se sva koli\u010dina distribuira na tr\u017ei\u0161te Federacije, gdje je mar\u017ea za sedam posto ve\u0107a nego u Republici Srpskoj.<\/p>\n\n\n\n Manjak lijekova pogodio je cijelu BiH, tako da u ovom trenutku nedostaje oko tridesetak lijekova, a neki od njih su Ventolin, Atrovent, Molicor, Ozempic, Cefaklor, Plaquenil, Lacipil, Monopil, Ospen sirup, Ampril, Flixotide\u2026<\/p>\n\n\n\n “Osnovni uzrok je globalno naru\u0161en lanac opskrbljivanja, \u0161to je opet prouzro\u010deno pandemijom a to je opet posljedica zavisnosti proizvodnje od globalnih mjesta proizvodnje aktivnih supstanci koje su na Istoku. Drugi uzrok je inflacija, odnosno pove\u0107anje tro\u0161kova proizvodnje \u0161to nije pratilo pove\u0107anje cijena lijekova”, ka\u017ee Faruk Had\u017ei\u0107, iz udru\u017eenja veleprometnika lijekovima i medicinskim sredstava BiH.<\/p>\n\n\n\n Zemlja generi\u010dkih lijekova<\/strong><\/p>\n\n\n\n Bosna i Hercegovina je \u201ezemlja generi\u010dkih lijekova” a to u praksi zna\u010di da na tr\u017ei\u0161tu ima daleko vi\u0161e onih kojima je isteklo vrijeme patenta za koje proizvo\u0111a\u010d vra\u0107a ulo\u017eena sredstva u razvoj lijeka. Nakon isteka patenta, aktivnu tvar otkupljuju druge kompanije koje onda proizvode isti lijek, ali po ni\u017eoj cijeni. Prakti\u010dno, kopiju lijeka ali legalnim putem.<\/p>\n\n\n\n Prema va\u017ee\u0107em Pravilniku o kontroli cijena u BiH, maksimalna cijena lijeka se formira tako \u0161to se uzme prosjek cijene lijeka u Srbiji, Hrvatskoj i Sloveniji, iznosi zbroje i podijele sa tri. Taj iznos predstavlja maksimalnu veleprodajnu cijenu lijeka u BiH. Ukoliko za neku od tri zemlje ne postoje podaci za predmetni lijek, prva dopunska referentna dr\u017eava je Bugarska a druga Italija, gdje su lijekovi mnogo skuplji.<\/p>\n\n\n\n Visoke cijene lijekova u BiH diktiraju i visoke mar\u017ee koje u maloprodaji u RS iznose 18 a u Federaciji \u010dak 25 posto, dok su u Srbiji pet. Drugo, PDV na lijekove u Srbiji je deset posto, u Hrvatskoj 5, dok je u BiH 17 posto. To bi se uskoro moglo promijeniti, s obzirom da je Savjet ministara BiH usvojio odluku za povrat PDV-a za kupovinu opreme i hrane za bebe i ukidanje ili povrat PDV-a na lijekove i medicinska sredstva. Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje treba dati mi\u0161ljenje o sprovodivosti ove odluke i uputiti je na potvr\u0111ivanje.<\/p>\n\n\n\n 900 dana lista \u010dekanja<\/strong><\/p>\n\n\n\n Ipak, ukoliko i do\u0111e do smanjenja PDV-a to ne\u0107e rije\u0161iti problem nesta\u0161ice lijekova, jer je tr\u017ei\u0161te malo farmaceutskim ku\u0107ama. Dalje, procedure za dobivanje dozvole za kori\u0161tenje lijeka u BiH su preduge, zbog nedostatka ljudstava u Agenciji za lijekove ali i trome administracije.<\/p>\n\n\n\n “Mi spadamo u crvenu zonu kada je rije\u010d o odobravanju lijekova u BiH a to je 900 dana. Toliko je potrebno da pacijent u BiH dobije lijek koji pacijent u EU dobije puno br\u017ee”, ka\u017ee direktorica Udru\u017eenja inovativnih lijekova u BiH, Ana Petrovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n Prema informacijama koje imamo od distributera, od predaje zahtjeva za ulazak novog lijeka na tr\u017ei\u0161te do njegovog uzimanja u razmatranje, pro\u0111e od 18 do 20 mjeseci.<\/p>\n\n\n\n Mnogi upozoravaju da je ova \u201eblaga” nesta\u0161ica tek po\u010detak i da \u0107e pravi problem nastupiti tek 2025. godine te da je potrebno sada poduzeti mjere kako bi se tr\u017ei\u0161te za\u0161titilo. Me\u0111utim, to \u0107e biti te\u0161ko s obzirom da mnoge farmaceutske kompanije imaju problem sa poslovanjem u BiH. Hrvatska farmaceutska kompanija “Pliva” tako izlazi sa svojim predstavni\u0161tvom iz BiH, iako pacijenti to ne\u0107e osjetiti. Mijenja se model poslovanja.<\/p>\n\n\n\n “Svi PLIVINI lijekovi uvr\u0161teni na listu lijekova i dalje \u0107e se mo\u0107i nabaviti na navedenom tr\u017ei\u0161tu preko na\u0161ih partnera te \u0107e ostati dostupni pacijentima kojima su potrebni”, ka\u017ee za DW Tamara Su\u0161anj \u0160ulenti\u0107, vi\u0161a direktorica komunikacija u Plivi, navode\u0107i da je problem nastao onog trenutka kada su u pojedinim \u017eupanijama vr\u0161ene protekcije u koristi doma\u0107ih farmaceutskih kompanija.<\/p>\n\n\n\n “Do promjene poslovanja do\u0161lo je nakon niza protekcionisti\u010dkih odluka donesenih u nekim \u017eupanijama Bosne i Hercegovine gdje su izvan uobi\u010dajenih procedura, izostavljeni sa liste lijekova proizvodi cijelog niza farmaceutskih kompanija koje nemaju proizvodne pogone u BiH, pa tako i PLIVE Hrvatska d.o.o”, ka\u017ee Su\u0161anj \u0160ulenti\u0107, \u0161to je u nepovoljan polo\u017eaj dovelo pacijente.<\/p>\n\n\n\n Po lijekove u Srbiju, Hrvatsku, Tursku\u2026<\/strong><\/p>\n\n\n\n Dok se \u010deka mogu\u0107e smanjenje PDV-a na lijekove, zbog njihovih visokih cijena pacijenti su prinu\u0111eni da po jeftiniji lijek idu u Srbiju, Hrvatsku pa \u010dak i Tursku, koja po rije\u010dima farmaceuta do\u017eivljava pravu medicinsku ekspanziju, o \u010dijim \u0107e se dodaju posljedicama vjerojatno tek razgovarati. Zbog toga nije rijetkost da onkolo\u0161ki bolesnici po lijekove idu van BiH.<\/p>\n\n\n\n “Mi smo najskuplji. Na\u0161i pacijenti kada trebaju neki lijek idu u inozemstvo. U Turskoj su citostatici recimo duplo jeftiniji nego kod nas. Tako\u0111er, na\u0161 problem je i nedostatak imunolo\u0161ke terapije, \u0161to je opet u nadle\u017enosti Fonda zdravstvenog osiguranja ali se nadamo da \u0107e se i taj problem rije\u0161iti”, ka\u017ee predsjednica Saveza \u017eena oboljelih od raka dojke \u201eIskra”, Suzana Keki\u0107.<\/p>\n\n\n\n Me\u0111utim, odlazak po lijekove u Hrvatsku za sada nije opcija s obzirom na nesta\u0161icu lijekova i u ovoj zemlji, \u010dlanici Europske unije. Tri farmaceutske kompanije su objavile da u narednih nekoliko tjedana ne\u0107e biti dostupni lijek za sr\u010dane probleme, antibiotik i lijek protiv leukemije. Hrvatski mediji prenose izjavu iz Udru\u017eenja proizvo\u0111a\u010da lijekova u Ane Gongola, koja ka\u017ee da je 180 lijekova na listi nedostupnih u ovom trenutku, a da se pored pobrojanih tu nalaze i lijekovi za ka\u0161alj i dijabetes i mnogi drugi.<\/p>\n\n\n\n