“Boli me kurac za NATO.\u201d Tako je biv\u0161i predsjednik Donald Trump svojedobno izrazio svoje osje\u0107aje o najstarijem i najja\u010dem ameri\u010dkom vojnom savezu. Nije da je ta izjava, izre\u010dena u nazo\u010dnosti Johna Boltona, tada\u0161njeg predsjednikova savjetnika za nacionalnu sigurnost, ikome bila iznena\u0111enje, pi\u0161e za Atlantic povjesni\u010darka i autorica vi\u0161e knjiga o Rusiji i Isto\u010dnoj Europi Anne Applebaum.<\/p>\n\n\n\n
Davno prije nego \u0161to je postao politi\u010dki kandidat, Trump je dovodio u pitanje vrijednost ameri\u010dkih saveza. O Europljanima je jednom napisao da \u201cnjihovi sukobi nisu vrijedni ameri\u010dkih \u017eivota i da bi povla\u010denje iz Europe njegovoj zemlji u\u0161tedjelo milijune dolara godi\u0161nje\u201d.<\/p>\n\n\n\n
Trump je podsjetimo, nedavno rekao da bi “ohrabrio” Rusiju da napadne svaku \u010dlanicu NATO-a koja ne pla\u0107a svoje obveze u sklopu zapadnog vojnog saveza. Biv\u0161i ameri\u010dki predsjednik priznao je kako je jednom rekao \u010delniku NATO-a da ne\u0107e za\u0161tititi naciju koja ima zaostatke u pla\u0107anju ako je napadne Rusija.<\/p>\n\n\n\n
Tvrdi kako je najavio \u010delniku NATO-a kako \u0107e u tom slu\u010daju “ohrabriti” agresore da “\u010dine \u0161to god \u017eele”. \u010clanovi NATO-a obvezuju se braniti svaku naciju u bloku koja bude napadnuta. Bijela ku\u0107a je Trumpove komentare nazvala “u\u017easnim i bezobzirnim”, pi\u0161e BBC.<\/p>\n\n\n\n
Obrambeni savez NATO, osnovan 1949. godine i tri \u010detvrt stolje\u0107a podr\u017eavan od strane demokrata, republikanaca i neovisnih stranaka, dugo je bio na meti Trumpovog bijesa. Kao predsjednik, Trump je mnogo puta prijetio povla\u010denjem iz NATO-a, uklju\u010duju\u0107i i na samitu NATO-a 2018. godine.<\/p>\n\n\n\n
U prvom mandatu su ga odgovorili. Drugi put ga ne\u0107e imati tko odgovoriti<\/strong><\/p>\n\n\n\n No tijekom Trumpova mandata povla\u010denje iz NATO-a se nije dogodilo. To je bilo zato \u0161to je netko uvijek bio tu da ga odgovori od toga. Bolton ka\u017ee da je to bio on. Smatra se da su u tome sudjelovali i general Jim Mattis, \u0161ef predsjednikova ureda John Kelly, \u0161efovi diplomacije Rex Tillerson i Mike Pompeo, pa \u010dak i dopredsjednik Mike Pence.<\/p>\n\n\n\n No Trump se nije predomislio, a ako bude ponovno izabran ove godine, nitko od tih ljudi ne\u0107e biti u Bijeloj ku\u0107i. Svi su oni raskinuli s biv\u0161im predsjednikom, u nekim slu\u010dajevima dramati\u010dno, a vi\u0161e nema republikanskih analiti\u010dara koji razumiju Rusiju i Europu, jer ve\u0107ina ih je ili potpisala izjave protiv njega 2016. ili ga kritizirala nakon 2020.<\/p>\n\n\n\n “\u0160teta u prvom mandatu se mogla popraviti. U drugom mandatu bi bila nepopravljiva”<\/strong><\/p>\n\n\n\n U drugom mandatu Trump bi bio okru\u017een ljudima koji ili dijele njegovu nesklonost ameri\u010dkim sigurnosnim savezima ili ne znaju ni\u0161ta o njima i nije ih briga. Ovog puta zlovolja koju je Trump uvijek osje\u0107ao prema ameri\u010dkim saveznicima vjerojatno bi se o\u010ditovala u jasnoj promjeni politike. “\u0160teta koju je napravio u svom prvom mandatu bila je popravljiva. \u0160teta u drugom mandatu bila bi nepopravljiva”, rekao je Bolton za Atlantic.<\/p>\n\n\n\n Institucionalno, a mo\u017eda \u010dak i politi\u010dki, Trumpu bi napu\u0161tanje NATO-a moglo biti te\u0161ko za izvesti. \u010cim bi objavio svoje namjere, nastupila bi ustavna kriza. Za sklapanje me\u0111unarodnih ugovora u Americi potrebno je odobrenje Senata, ali Ustav ne govori ni\u0161ta o kongresnom odobrenju za povla\u010denje iz takvih ugovora.<\/p>\n\n\n\n Upravo zbog te rupe u zakonu, demokratski senator Tim Kaine i republikanski senator Marco Rubio predstavili su zakon, koji je ve\u0107 pro\u0161ao Senat, osmi\u0161ljen kako bi sprije\u010dio bilo kojeg predsjednika SAD-a da se povu\u010de iz NATO-a bez dvotre\u0107inskog odobrenja Senata ili odluke Kongresa. Kaine je za Atlantic rekao da je “uvjeren da \u0107e ih sudovi podr\u017eati u tome i da ne\u0107e dopustiti predsjedniku da se jednostrano povu\u010de”, ali \u0107e sigurno biti borbe.<\/p>\n\n\n\n \u0160teta \u0107e nastati i bez formalnog povla\u010denja jer kolektivna obrana postoji prvenstveno u umu<\/strong><\/p>\n\n\n\n Razvila bi se i kriza u odnosima s javno\u0161\u0107u. \u0160irok raspon ljudi – biv\u0161i vrhovni zapovjednici savezni\u010dkih snaga, biv\u0161i predsjedavaju\u0107i Zdru\u017eenog sto\u017eera, biv\u0161i predsjednici, \u0161efovi stranih dr\u017eava – sigurno \u0107e se okupiti kako bi zastupali NATO, i to vrlo glasno.<\/p>\n\n\n\n Ali ni\u0161ta od toga ne bi nu\u017eno bilo va\u017eno, jer mnogo prije nego \u0161to bi se Kongres sastao da raspravlja o ugovoru, \u0161teta \u0107e biti u\u010dinjena. To je zato \u0161to NATO-ov najva\u017eniji izvor utjecaja nije pravni ili institucionalni, ve\u0107 psiholo\u0161ki: Radi se, naime, o o\u010dekivanju kolektivne obrane koja postoji u umu svakoga tko bi prijetio \u010dlanici saveza.<\/p>\n\n\n\n Ako Sovjetski Savez nikada nije napao Zapadnu Njema\u010dku izme\u0111u 1949. i 1989., to nije bilo zato \u0161to se bojao njema\u010dkog odgovora. Ako Rusija nije napala Poljsku, balti\u010dke zemlje ili Rumunjsku u proteklih 18 mjeseci, to nije zato \u0161to se Rusija boji Poljske, balti\u010dkih dr\u017eava ili Rumunjske. Sovjetski Savez se suzdr\u017eao, a Rusija to nastavlja \u010diniti sada, zbog njihovog \u010dvrstog uvjerenja u ameri\u010dku predanost obrani tih zemalja.<\/p>\n\n\n\n U Kremlju stvarno vjeruju da je Amerika spremna na kolektivnu obranu. Zasad<\/strong><\/p>\n\n\n\n Ovaj u\u010dinak odvra\u0107anja ne dolazi samo od NATO ugovora, jednostavnog dokumenta \u010diji se potpisnici u \u010dlanku 5 jednostavno sla\u017eu 5 da \u0107e se \u201coru\u017eani napad na jednog ili vi\u0161e njih u Europi ili Sjevernoj Americi smatrati napadom na sve njih\u201d.<\/p>\n\n\n\n Odvra\u0107anje dolazi iz uvjerenja Kremlja da Amerikanci doista vjeruju u kolektivnu obranu, da je ameri\u010dka vojska doista spremna za kolektivnu obranu i da je predsjednik SAD-a stvarno spreman na akciju ako kolektivna sigurnost bude dovedena u pitanje. Trump bi to uvjerenje mogao okon\u010dati jednim govorom, jednim komentarom, \u010dak i jednom objavom na dru\u0161tvenim mre\u017eama.<\/p>\n\n\n\n Za\u0161to bi se itko bojao NATO-a ako predsjednik Amerike ka\u017ee da ne\u0107e pomo\u0107i saveznicima?<\/strong><\/p>\n\n\n\n I ne\u0107e biti va\u017eno ako se Kongres, mediji i Republikanska stranka nakon toga budu prepirali oko legalnosti povla\u010denja iz NATO-a. Jednom kada vrhovni zapovjednik ka\u017ee “Ne\u0107u prisko\u010diti u pomo\u0107 savezniku ako bude napadnut”, za\u0161to bi se itko bojao NATO-a, bez obzira na to koje obveze jo\u0161 postoje na papiru?<\/p>\n\n\n\n A kad se Rusi, ili bilo tko drugi, vi\u0161e ne budu bojali ameri\u010dkog odgovora na napad, \u0161anse da \u0107e ga izvesti postaju ve\u0107e. Ako se takav scenarij \u010dini malo vjerojatnim, ne bi trebao. Prije velja\u010de 2022. mnogi su odbijali vjerovati da bi ikada moglo do\u0107i do potpune ruske invazije na Ukrajinu.<\/p>\n\n\n\n Kad je Atlanticova autorica zamolila nekoliko ljudi s dubokim vezama NATO-om da zamisle \u0161to bi se dogodilo s Europom, s Ukrajinom, pa \u010dak i s Tajvanom i Ju\u017enom Korejom ako bi Trump proglasio da ne\u0107e po\u0161tovati \u010dlanak 5, svi su se slo\u017eili da bi vjera u kolektivnu obranu mogla brzo nestati.<\/p>\n\n\n\n Alexander Vershbow, biv\u0161i ameri\u010dki veleposlanik pri NATO-u i biv\u0161i zamjenik glavnog tajnika NATO-a, istaknuo je da bi Trump mogao povu\u0107i ameri\u010dkog veleposlanika s du\u017enosti, sprije\u010diti diplomate da prisustvuju sastancima ili prestati doprinositi tro\u0161kovima sjedi\u0161ta u Bruxellesu. I sve to prije nego \u0161to bi ga Kongres uspio blokirati: “Ni na koji na\u010din ne bi bio zakonski ograni\u010den, sve bi to mogao napraviti.”<\/p>\n\n\n\n Sve bi se promijenilo preko no\u0107i, rezultat bi bio kaos<\/strong><\/p>\n\n\n\n Zatvaranje ameri\u010dkih baza u Europi i prebacivanje tisu\u0107a vojnika bi, naravno, potrajalo dulje, no svejedno bi sva politi\u010dka tijela u savezu morala preko no\u0107i promijeniti na\u010din rada. James Goldgeier, profesor me\u0111unarodnih odnosa na Ameri\u010dkom sveu\u010dili\u0161tu i autor nekoliko knjiga o NATO-u, smatra da bi rezultat bio kaoti\u010dan.<\/p>\n\n\n\n \u201cNije da mo\u017eete re\u0107i: \u2018U redu, imamo plan kako se nositi s ovim\u2019\u200a\u201d, rekao mi je. Ne postoji alternativno dostupno vodstvo, nema alternativnog izvora sustava zapovijedanja i kontrole, nema alternativnog oru\u017eja, \u010dak ni alternativne opskrbe streljivom. Europa bi odmah bila izlo\u017eena mogu\u0107em ruskom napadu za koji nije spremna, i za koji ne bi bila spremna dugi niz godina.<\/p>\n\n\n\n Bez NATO-a i bez ameri\u010dke predanosti europskoj sigurnosti, zalihe za Ukrajinu bi tako\u0111er presu\u0161ile. Mogu\u0107nost da Amerika napusti NATO prisilila bi mnoge europske zemlje da zadr\u017ee svoje vojne resurse kod ku\u0107e. U kona\u010dnici, uskoro bi se i sami mogli suo\u010diti i s invazijom. Ukrajincima bi vrlo brzo po\u010delo ponestajati streljiva.<\/p>\n\n\n\n Putina ne bi ni\u0161ta sprije\u010dilo da do kraja osvoji Ukrajinu<\/strong><\/p>\n\n\n\n Rusko osvajanje cijele Ukrajine – \u0161to je jo\u0161 uvijek cilj predsjednika Vladimira Putina – ponovno bi postalo zamislivo. Ukrajinska vojna logistika postala bi neodr\u017eiva, jer bi Rusi mogli bombardirati zra\u010dne luke i druga opskrbna sredi\u0161ta u Poljskoj i Rumunjskoj.<\/p>\n\n\n\n Ve\u0107 su se jako pribli\u017eili tome. Najmanje je jedan ruski projektil slu\u010dajno pogodio Poljsku, a ruske rakete pale su i na rumunjsko-ukrajinsku granicu. Na po\u010detku rata Rusi su namjerno napali bazu u zapadnoj Ukrajini, vrlo blizu poljske granice, u kojoj se provodila obuka stranih dobrovoljaca. Ako Rusi po\u010dnu ga\u0111ati baze unutar same Poljske, logistika naoru\u017eavanja Ukrajine postaje nemogu\u0107a.<\/p>\n\n\n\n \u0160to bi se dogodilo izvan Europe?<\/strong><\/p>\n\n\n\n Ova bi promjena odmah odjeknula izvan Europe. Nakon \u0161to bi Trump jasno stavio do znanja da vi\u0161e ne podr\u017eava NATO, svi drugi ameri\u010dki sigurnosni savezi tako\u0111er bi bili u opasnosti. Tajvan, Ju\u017ena Koreja, Japan, pa \u010dak i Izrael shvatili bi da vi\u0161e ne mogu ra\u010dunati na automatsku ameri\u010dku potporu.<\/p>\n\n\n\n Kraj NATO-a mo\u017eda ne bi izravno utjecao na njih, ali njegov bi pad signalizirao da svi diljem svijeta moraju pretpostaviti da Sjedinjene Dr\u017eave vi\u0161e nisu pouzdan saveznik. S vremenom bi svi ameri\u010dki saveznici po\u010deli gledati na koga se osloniti.<\/p>\n\n\n\n Mnoge europske zemlje pribli\u017eile bi se Rusiji. Mnoge azijske zemlje bi kalkulirale da se, kako Kaine ka\u017ee, “pribli\u017ee Kini, \u010disto radi samoodr\u017eanja”. Kako bi izbjegli invaziju, pragmati\u010dni \u010delnici u blizini Kine ili Rusije mogli bi po\u010deti ozbiljnije shva\u0107ati komercijalne i politi\u010dke zahtjeve druge, odnosno tre\u0107e najve\u0107e vojne sile na svijetu.<\/p>\n\n\n\n Ako Trump bude izabran, mnogi Amerikanci ne\u0107e ni primijetiti \u0161to se doga\u0111a u svijetu<\/strong><\/p>\n\n\n\n U isto vrijeme, mnoge politi\u010dke stranke i \u0161efovi dr\u017eava (kako na vlasti, tako i izvan nje) uz potporu Rusije i Kine – ili Irana, Venezuele, Kube – imali bi uvjerljiv novi argument u korist autokratskih metoda i taktika: Vidjelo bi se da se Amerika, dr\u017eava \u010diji je imid\u017e ve\u0107 ozbiljno naru\u0161en Trumpom i trumpizmom, povla\u010di. S vremenom bi i ameri\u010dki ekonomski utjecaj opao. Promijenili bi se trgovinski sporazumi i financijski aran\u017emani, \u0161to bi imalo utjecaja na ameri\u010dke tvrtke i na kraju na ameri\u010dko gospodarstvo.<\/p>\n\n\n\n Ako Trump bude ponovno izabran, Amerikanci \u0107e biti toliko obuzeti dramom propasti doma\u0107ih institucija da dugo vremena ve\u0107ina ne\u0107e primje\u0107ivati probleme uzrokovane promjenama u me\u0111unarodnom poretkom. Problemi Litve i Ju\u017ene Koreje \u010dinili bi se dalekima, nebitnima. Kraj ameri\u010dkog utjecaja vjerojatno bi se odvijao gotovo neprimjetno. Kad Amerikanci shvate koliko se toga promijenilo, bit \u0107e prekasno, zaklju\u010duje Anne Appleaum za Atlantic.<\/p>\n\n\n\n OTPOR.Media<\/sup><\/strong><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" “Boli me kurac za NATO.\u201d Tako je biv\u0161i predsjednik Donald Trump svojedobno izrazio svoje osje\u0107aje o najstarijem i najja\u010dem ameri\u010dkom vojnom savezu. Nije da je ta izjava, izre\u010dena u nazo\u010dnosti Johna Boltona, tada\u0161njeg predsjednikova savjetnika za nacionalnu sigurnost, ikome bila iznena\u0111enje, pi\u0161e za Atlantic povjesni\u010darka i autorica vi\u0161e knjiga o Rusiji i Isto\u010dnoj Europi Anne […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":8972,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"iawp_total_views":0,"_jetpack_feature_clip_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":["post-27606","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","category-ww-iii"],"yoast_head":"\n