Pje\u0161\u010dane dine jedno su od glavnih obilje\u017eja pustinje Sahare, ali i drugih pje\u0161\u010danih pustinja. Znanstvenici godinama promatraju dine i prate njihovo kretanje ne bi li otkrili kako one nastaju i za\u0161to su tako posebne. Jedno tako istra\u017eivanje jedne od najpoznatijih dina u Maroku, “zvjezdaste dine”, rezultiralo je zanimljivim i neobi\u010dnim otkri\u0107ima.<\/p>\n\n\n\n
Stru\u010dnjaci s nekoliko sveu\u010dili\u0161ta, me\u0111u kojima je i Sveu\u010dili\u0161te Aberystwyth u Walesu, uspjeli su otkriti starost te dine, kako se formira i kako se kre\u0107e po pustinji.<\/p>\n\n\n\n
Dine su nevjerojatne, jedno od prirodnih \u010duda. Gledane s tla, izgledaju poput piramida, ali ako ih promatrate iz zraka, vidjet \u0107ete da se vrh ra\u010dva u nekoliko smjerova i zapravo izgleda poput zvijezde, istaknuo je u objavi za medije prof. Geoff Duller sa Sveu\u010dili\u0161ta Aberystwyth.<\/p>\n\n\n\n
Unato\u010d tome \u0161to su danas uobi\u010dajene, zvjezdane dine gotovo nikada nisu prona\u0111ene u geolo\u0161kim zapisima. Njihova odsutnost zbunila je znanstvenike jer su pustinje iz pro\u0161losti uobi\u010dajeni dio povijesti Zemlje, sa\u010duvane u stijenama duboko pod zemljom.<\/p>\n\n\n\n
U studiji objavljenoj u \u010dasopisu Scientific Reports, znanstvenici su datirali temelje zvjezdane dine na jugoistoku Maroka poznate kao Lala Lallia, \u0161to na berberskom jeziku zna\u010di ‘najvi\u0161a sveta to\u010dka’, na starost od oko 13.000 godina.<\/p>\n\n\n\n
Revolucionarno istra\u017eivanje znanstvenika sugerira da je zvjezdana dina nastala otprilike u isto vrijeme kad i posljednji mla\u0111i drijas (najmla\u0111a faza drijasa koja se datira otprilike izme\u0111u 11 000 i 10 000 radiokarbonskih godina prije sada\u0161njosti), naglo razdoblje hla\u0111enja u povijesti Zemlje.<\/p>\n\n\n\n
Kako isti\u010du, baza dine izgra\u0111ivala se do otprilike prije 9000 godina, nakon toga je do\u0161lo do stabilizacije. Znanstvenici naga\u0111aju da je u tom periodu klima bila vla\u017enija pa se dina stabilizirala vegetacijom. Takva se situacija, \u010dini se, nastavila sljede\u0107ih 8000 godina, nakon \u010dega se klima ponovno po\u010dela mijenjati, a dine nanovo formirati. No, iznenadilo ih je kad su otkrili da je pje\u0161\u010dana piramida dosegla svojih sada\u0161njih 100 metara visine i 700 metara \u0161irine zahvaljuju\u0107i brzom rastu tek u posljednjih tisu\u0107u godina.<\/p>\n\n\n\n
Do formiranja je do\u0161lo jer vjetar na tom podru\u010dju pu\u0161e iz dva smjera – sa jugozapada i sjeveroistoka, \u0161to dovodi do nakupljanja pijeska. Ono \u0161to je iznenadilo znanstvenike je postojanje tre\u0107eg vjetra sa istoka koji, polako ali sigurno, gura dinu prema zapadu brzinom od 50 centimetara godi\u0161nje.<\/p>\n\n\n\n
Profesor Charlie Bristow s Birkbecka i UCL-a, tako\u0111er je sudjelovao u istra\u017eivanju i to kori\u0161tenjem radara kako bi prou\u010dio unutra\u0161njost dine.<\/p>\n\n\n\n
Kori\u0161tenje radara koji prodire u zemlju za gledanje unutar ove zvjezdane dine omogu\u0107ilo nam je da poka\u017eemo kako se te goleme dine formiraju i da razvijemo novi model kako bi geolozi bolje znali \u0161to tra\u017eiti u kamenom zapisu kako bi identificirali ove nevjerojatne pustinjske karakteristike, pojasnio je.<\/p>\n\n\n\n