Iako su mamuti izumrli prije oko 10.000 godina, znanstvenici kompanije Colossal Biosciences odlu\u010dni su u namjeri da ih \u201euskrsnu\u201d. Ova biotehnolo\u0161ka kompanija iz Dallasa prije nekoliko dana najavila je da je napravljen prvi tehni\u010dki uspjeh u nastojanju da se kreiraju slonovi s osobinama mamuta.<\/p>\n\n\n\n
Colossalovim znanstvenicima po\u0161lo je za rukom reprogramirati stanice ko\u017ee azijskog slona u tzv. inducirane pluripotentne stanice (iPS), mati\u010dne stanice koje imaju sposobnost da se diferenciraju u sve ostale stanice na\u0161eg organizma. To je va\u017ean korak u realizaciji Colossalovih planove za stvaranje krda azijskih slonova koji bi bili genetski ure\u0111eni tako da imaju \u010dupavu dlaku, vi\u0161ak masno\u0107e i druge osobine mamuta.<\/p>\n\n\n\n
Mamuti su najpoznatija izumrla vrsta slonova iz gornjopleistocenskoga ledenog doba. Smatra se da su evoluirali od azijskih slonova prije 4,8 milijuna godina. Mamuti su bili ve\u0107i od dana\u0161njih slonova i imali su ve\u0107e i vi\u0161e savijene kljove. Od zime su ih \u0161titili naslaga sala i gusto, crvenkastosme\u0111e krzno, a zbog prilagodbe na veliku hladno\u0107u imali su male u\u0161ke. \u017divjeli su u Europi, Aziji i Sjevernoj Americi. U dalekoj pro\u0161losti mamuti su \u017eivjeli i na teritoriju Hrvatske, a u Zavodu za paleontologiju i geologiju kvartara HAZU u Zagrebu \u010duvaju se ostaci ju\u017enog, stepskog i vunastog mamuta.<\/p>\n\n\n\n
Sekvenciranje genoma<\/strong><\/p>\n\n\n\n Ameri\u010dki znanstvenik Stephen Schuster sa Sveu\u010dili\u0161ta Pennsylvania 2008. godine djelomi\u010dno je sekvencirao genom mamuta na osnovi uzoraka DNK dobivenih iz dlaka 18 vunastih mamuta na\u0111enih u sibirskom permafrostu. Istra\u017eivanje je zatim pokazalo da se genom mamuta od genoma njegova najbli\u017eeg \u017eivu\u0107eg srodnika, azijskog slona, razlikuje samo 0,6 posto. Zatim je 2015. godine me\u0111unarodni tim znanstvenika sa Sveu\u010dili\u0161ta McMaster u cijelosti sekvencirao genom vunastog mamuta na osnovi dobro o\u010duvanih ostataka dvaju mamuta koji su u razmaku od 40.000 godina \u017eivjeli na ruskom otoku Vrangel. Otkrili su da su mamuti pro\u0161li kroz ozbiljnu prijetnju izumiranjem prije 250.000 do 300.000 godina, od koje su se oporavili, a do kona\u010dne je propasti do\u0161lo na kraju ledenog doba. Znanstvenici su tada spoznali da su se u posljednjih 5000 godina svoga postojanja mamuti \u010desto parili s bliskim ro\u0111acima zbog \u010dega se smanjila njihova genetska raznolikost i u\u010dinila ih prijem\u010divijima na bolesti.<\/p>\n\n\n\n Posljednjih 16 godina spekulira se oko kloniranja mamuta. Budu\u0107i da je mamut genetski sli\u010dan slonu, postoji mogu\u0107nost da se mamutov DNK umetne u slonovsku jajnu stanicu bez jezgre, a zatim se uz pomo\u0107 elektri\u010dnih impulsa opona\u0161a proces oplodnje. Tako bi nastao embrij koji bi se umetnuo u maternicu slonice koja bi iznijela trudno\u0107u. – Na\u0161 je cilj stvoriti hibridni embrij mamuta i slona. Zapravo, bio bi to vi\u0161e slon, ali s dosta obilje\u017eja mamuta. Nismo jo\u0161 uspjeli, no do\u0107i \u0107emo do cilja u sljede\u0107ih nekoliko godina \u2013 izjavio je 2017. godine na sastanku Ameri\u010dkog udru\u017eenja za unapre\u0111ivanje znanosti (AAAS) poznati harvardski geneti\u010dar George Church i suosniva\u010d Colossala.<\/p>\n\n\n\n No, danas je u divljini preostalo samo oko 30.000 do 50.000 azijskih slonova, tako da je pristup tim \u017eivotinjama, a posebno njihovoj spermi i jaja\u0161cima, izuzetno ograni\u010den. Kako bi se izbjegla potreba za krdima surogat \u017eenki azijskih slonova koji bi iznijele trudno\u0107u do kraja, Church razmi\u0161lja o kori\u0161tenju umjetne maternice, djelomi\u010dno kreirane iz iPS stanica. – Ne \u017eelimo ometati prirodnu reprodukciju ugro\u017eenih vrsta, pa poku\u0161avamo pove\u0107ati mogu\u0107nosti za in vitro trudno\u0107u – rekao je Church prije nekoliko dana za Nature.<\/p>\n\n\n\n