Francuski predsjednik Emmanuel Macron odr\u017eao je u velja\u010di povjerljive razgovore s ameri\u010dkim predsjednikom Joeom Bidenom i njema\u010dkim kancelarom Olafom Scholzom kako bi postavio temelje za pari\u0161ki summit, za koji se nadao da \u0107e promijeniti strategiju Zapada u ratu u Ukrajini. Zapadni saveznici – rekao je Macron dvojici \u010delnika – trebali bi zauzeti stav strate\u0161ke dvosmislenosti prema Rusiji koji bi ostavio sve vojne opcije na stolu.<\/p>\n\n\n\n
Radikalan odmak od Bidenovog stava s po\u010detka rata<\/strong><\/p>\n\n\n\n Ideja je predstavljala radikalan odmak od stajali\u0161ta koje je Bidenova administracija zastupala od po\u010detka rata. Pristup Washingtona bio je osmi\u0161ljen kako bi se izbjegle akcije koje bi mogle isprovocirati Moskvu i eskalirati sukob. Macron je, nasuprot tome, \u017eelio prestati postavljati granice zapadnog anga\u017emana – ono \u0161to se naziva “crvenim linijama” Zapada – i umjesto toga dr\u017eati Kremlj u neizvjesnosti, pi\u0161e The Wall Street Journal.<\/p>\n\n\n\n Biden je doveo u pitanje potrebu za promjenom strategije zbog zabrinutosti da bi to moglo dovesti do eskalacije. Scholz se tako\u0111er usprotivio ideji rekav\u0161i da se time riskira podjela me\u0111u saveznicima i da bi zemlje NATO-a mogle postati zara\u0107ene strane.<\/p>\n\n\n\n Kada je u velja\u010di odr\u017ean summit, francuski predsjednik slu\u0161ao je zamjerke Scholza i drugih – SAD je poslao Jamesa O’Briena, pomo\u0107nika dr\u017eavnog tajnika za europska i euroazijska pitanja – zbog svog poticanja novog pristupa.<\/p>\n\n\n\n Zaprepastio saveznike izjavom o slanju vojnika NATO-a u Ukrajinu<\/strong><\/p>\n\n\n\n Ipak, na kraju okupljanja Macron je zaprepastio saveznike rekav\u0161i na konferenciji za novinare da ne treba isklju\u010diti nijednu vojnu opciju, \u010dak ni raspore\u0111ivanje postrojbi iz zemalja NATO-a.<\/p>\n\n\n\n Macronov prkos zacementirao je njegovu metamorfozu od jednog od prvih ratnih golubova do vode\u0107eg jastreba. Francuski predsjednik bio je zagovornik dijaloga s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom na po\u010detku sukoba upozoravaju\u0107i da saveznici “ne smiju poni\u017eavati Rusiju”.<\/p>\n\n\n\n Me\u0111utim, tijekom pro\u0161le godine Macron je po\u010deo pomicati granice do kojih je Zapad spreman i\u0107i u suo\u010davanju s Moskvom. Bio je zagovornik pridru\u017eivanja Ukrajine NATO-u, kao i Europskoj uniji. Tako\u0111er je bio u sredi\u0161tu diplomatskih pregovora usmjerenih na pove\u0107anje vojne pomo\u0107i Ukrajini pridru\u017eiv\u0161i se Ujedinjenom Kraljevstvu u slanju sna\u017enih krstare\u0107ih projektila u Kijev.<\/p>\n\n\n\n Ne \u017eeli slati vojsku u Ukrajinu da bi se tamo borila, ali\u2026<\/strong><\/p>\n\n\n\n Iza kulisa francuski du\u017enosnici naglasili su da Macron ne \u017eeli slati postrojbe u Ukrajinu kako bi se tamo borile. Umjesto toga, francuski du\u017enosnici predlo\u017eili su \u010dlanicama NATO-a da razmotre raspore\u0111ivanje osoblja za obuku trupa i \u010di\u0161\u0107enje minskih polja. Biden i drugi ameri\u010dki du\u017enosnici vi\u0161e su puta odbacili mogu\u0107nost slanja ameri\u010dkih trupa u Ukrajinu, me\u0111u ostalim, i u predsjednikovu govoru o stanju nacije 7. o\u017eujka.<\/p>\n\n\n\n Za Macrona je rat u Ukrajini postao test sposobnosti Europe da pre\u017eivi u svijetu u kojem ameri\u010dka sigurnosna jamstva vi\u0161e nisu hermeti\u010dna.<\/p>\n\n\n\n Francuski \u010delnik ve\u0107 dugo je zabrinut da europske zemlje riskiraju da se pretvore u obi\u010dne vazale supersila poput SAD-a i Kine ako kontinent ne izgradi vlastite vojne sposobnosti. Saveznici su \u010desto ismijavali to stajali\u0161te kao Macronov pogre\u0161an poku\u0161aj da krene putem Charlesa de Gaullea, francuskog lidera nakon Drugog svjetskog rata poznatog po neovisnom stavu.<\/p>\n\n\n\n Globalna promjena<\/strong><\/p>\n\n\n\n Sada Macron skre\u0107e pozornost na ono zbog \u010dega su mnogi europski du\u017enosnici privatno zabrinuti: da su desetlje\u0107a transatlantskih sigurnosnih veza u opasnosti od raspada. Ameri\u010dki dr\u017eavni tajnik Antony Blinken stigao je u utorak u Pariz na razgovore s Macronom, a oti\u0107i \u0107e i u Bruxelles na sastanak s drugim saveznicima NATO-a kako bi obilje\u017eili 75. godi\u0161njicu saveza.<\/p>\n\n\n\n Budu\u0107i da \u0107e Donald Trump osigurati republikansku nominaciju prije predsjedni\u010dkih izbora u studenom, europski du\u017enosnici strahuju da SAD pluta prema izolacionizmu. Kontinent se navikao na posthladnoratovsku mirovnu dividendu i velikodu\u0161ne dru\u0161tvene modele koje je ona proizvela. Nacionalne vlade u\u010dinile su malo da ohrabre svoje gra\u0111ane na \u017ertve ratne ekonomije.<\/p>\n\n\n\n Posljednjih tjedana Macron je po\u010deo koristiti mra\u010dnu retoriku kako bi pripremio francusku javnost za mogu\u0107nost izravnijeg sukoba s Moskvom upozoravaju\u0107i da \u0107e ako Ukrajina padne, na red do\u0107i niz zemalja srednje i isto\u010dne Europe. Sredinom o\u017eujka njegov slu\u017ebeni fotograf objavio je crno-bijele fotografije \u0161efa dr\u017eave u boksa\u010dkim rukavicama kako napetim bicepsima udara po boksa\u010dkoj vre\u0107i.<\/p>\n\n\n\n “Rat koji je egzistencijalan za Europu”<\/strong><\/p>\n\n\n\n “\u0160to se doga\u0111a u Ukrajini? Rat koji je egzistencijalan za Europu i za Francusku”, rekao je Macron tijekom televizijskog intervjua u udarnom terminu iz Elizejske pala\u010de i dodao: “Kad bi Rusija pobijedila, \u017eivoti Francuza bi se promijenili. Vi\u0161e ne bismo imali sigurnost u Europi.”<\/p>\n\n\n\n Macronov pritisak na strate\u0161ki zaokret, me\u0111utim, riskira podjele me\u0111u saveznicima koje on \u017eeli ujediniti i voditi. Washington, Berlin i mnoge druge prijestolnice diljem zapadne Europe nakon Macronovih izjava u velja\u010di odmah su objavili da ne \u017eele poslati postrojbe u Ukrajinu. Crvene linije koje je Macron \u017eelio prekriti dvosmisleno\u0161\u0107u sada su bile potpuno razotkrivene.<\/p>\n\n\n\n “Strate\u0161ka dvosmislenost je po\u017eeljna, ali sada smo zavr\u0161ili sa strate\u0161kom nedvosmisleno\u0161\u0107u”, rekao je visoki europski du\u017enosnik.<\/p>\n\n\n\n Kremlj koristi podjele na Zapadu<\/strong><\/p>\n\n\n\n Kremlj iskori\u0161tava podjele. Interni memorandum iz Kremlja, u koji je The Wall Street Journal dobio uvid, opisuje ruske planove za diplomatsku i javnu kampanju kako bi se poja\u010dao razdor oko Macronova stava i oslabila javna potpora Ukrajini. U dopisu stoji da bi kampanja trebala biti osmi\u0161ljena tako da Macrona prika\u017ee kao avanturista koji bi mogao izazvati vojni sukob izme\u0111u Zapada i Rusije.<\/p>\n\n\n\n Nakon \u0161to je apsorbirao po\u010detni val kritika, Macron je po\u010deo dobivati podr\u0161ku za svoje ideje u europskim zemljama koje grani\u010de s Ukrajinom i Rusijom. Poljski ministar vanjskih poslova Radoslaw Sikorski po\u010detkom o\u017eujka rekao je da ideja o postavljanju snaga NATO-a u Ukrajinu nije nezamisliva.<\/p>\n\n\n\n K\u0119stutis Budrys, vi\u0161i savjetnik za nacionalnu sigurnost predsjednika Litve, rekao je u intervjuu da podr\u017eava Macronov pritisak zadr\u017eavanjem vojne opcije na stolu. Javnim progla\u0161avanjem crvenih linija, rekao je Budrys, saveznici su Moskvi signalizirali vitalne strate\u0161ke informacije. Kremlj mo\u017ee preduhitriti svaku eskalaciju, rekao je litavski du\u017enosnik, jer zna kako saveznici gledaju na sukob i \u0161to su zemlje spremne u\u010diniti.<\/p>\n\n\n\n “To je psiholo\u0161ki rat”<\/strong><\/p>\n\n\n\n Kalev Stoicescu, koji predsjeda odborom za obranu estonskog parlamenta, rekao je da Zapad ohrabruje Rusiju raspravljaju\u0107i o svojim crvenim linijama u javnosti i dodao: “To je psiholo\u0161ki rat.”<\/p>\n\n\n\n Na po\u010detku rata Macron je otu\u0111io svoje kolege u isto\u010dnoj Europi guraju\u0107i dijalog s Putinom. Tjednima prije ruske invazije poljski predsjednik Andrzej Duda upozorio je Macrona da “\u010dini istu pogre\u0161ku koju je napravio Chamberlain” prije Drugog svjetskog rata poku\u0161avaju\u0107i pregovarati s ruskim \u010delnikom.<\/p>\n\n\n\n Macron se kretao izme\u0111u Kijeva i Moskve u poku\u0161aju da sprije\u010di sukob, a nakon \u0161to je Rusija izvr\u0161ila invaziju, redovito je telefonski kontaktirao s Putinom poku\u0161avaju\u0107i ga nagovoriti da sjedne za pregovara\u010dki stol. Macron je dozvolio filmskoj ekipi da dokumentira nekoliko njegovih telefonskih razgovora s \u010delnicima, uklju\u010duju\u0107i onaj u kojem se Putin \u017eeli rije\u0161iti francuskog \u010delnika kako bi mogao oti\u0107i igrati hokej na ledu.<\/p>\n\n\n\n “Kad poku\u0161ate pregovarati s Putinom, on napravi ne\u0161to jo\u0161 agresivnije”<\/strong><\/p>\n\n\n\n “Svaki put kad poku\u0161ate pregovarati s njim, on u\u010dini ne\u0161to agresivnije”, rekao je Macronu tada\u0161nji britanski premijer Boris Johnson nakon \u0161to je Putin priznao neovisnost dviju odcijepljenih regija Ukrajine, \u0161to je prethodilo invaziji.<\/p>\n\n\n\n “Mislim da smo bili u pravu \u0161to smo pregovarali”, odgovorio je Macron. Alternativa je bila slanje postrojbi: “Da budemo jasni, nitko od nas nije bio spreman i jo\u0161 uvijek nije spreman poslati trupe u Ukrajinu.”<\/p>\n\n\n\n Me\u0111utim, Macronov diplomatski pristup po\u010deo je blijedjeti kako se sukob produbljivao. Rusija je provela brutalno bombardiranje i vojnu kampanju. Francusku su pogodili ruski kiberneti\u010dki napadi, uklju\u010duju\u0107i napad na jednu bolnicu. Macron i Putin prestali su razgovarati telefonom i po\u010deli se javno napadati.<\/p>\n\n\n\n U svibnju 2023. Macron je otputovao u Bratislavu u Slova\u010dkoj, gdje je pozvao Zapad da pru\u017ei sigurnosna jamstva Ukrajini. Macron, koji je proglasio NATO “mo\u017edanom mrtvim” 2019. godine, sada je izjavio da je “Putin ponovno o\u017eivio savez najgorim elektro\u0161okom”.<\/p>\n\n\n\n Nesigurnost Zapada dala veliku prednost Rusiji<\/strong><\/p>\n\n\n\n U prolje\u0107e 2023. Ukrajina je pokrenula protuofenzivu, ali su se zapadni saveznici dvoumili ho\u0107e li Ukrajini poslati mo\u0107nije oru\u017eje kako bi ostvarila prednost. Odgode su Rusima dale vremena da izgrade \u010dvr\u0161\u0107u obranu, koja je na kraju osujetila protuofenzivu.<\/p>\n\n\n\n Francuska je zaostajala za SAD-om i Njema\u010dkom u isporuci oru\u017eja Ukrajini. Izdvojila je 635 milijuna eura vojne pomo\u0107i u prve dvije godine rata, prema Institutu Kiel, njema\u010dkom think tanku. Njema\u010dka je poslala 17.7 milijardi eura, a SAD 42.2 milijarde eura. Francuski du\u017enosnici rekli su da ove brojke ne odr\u017eavaju u\u010dinkovitost oru\u017eja koje Francuska isporu\u010duje.<\/p>\n\n\n\n Do velja\u010de ove godine ruske su snage odbile ukrajinsku protuofenzivu, vratile se u napad i po\u010dele napredovati. Francuska je slijedila Ujedinjeno Kraljevstvo i Njema\u010dku u potpisivanju bilateralnog sigurnosnog pakta s Kijevom, pri \u010demu je obe\u0107ala do tri milijarde eura dodatne vojne pomo\u0107i. Paket je, me\u0111utim, stigao prekasno i bio je nedovoljan.<\/p>\n\n\n\n Pad Avdijivke<\/strong><\/p>\n\n\n\n Danima kasnije Avdijivka je pala. Bilo je to prvi put u nekoliko mjeseci da su ruske snage zauzele ukrajinski grad.<\/p>\n\n\n\n Zvona za uzbunu oglasila su se unutar Elizejske pala\u010de. Za Macrona je usredoto\u010denost Zapada na izbjegavanje eskalacije – javnim postavljanjem crvenih linija za svoj aktivni anga\u017eman u ratu – postala kontraproduktivna. Strategija je ostavila Francusku i njezine saveznike politi\u010dki sputanima, rekao je Macron kasnije parlamentarnim zastupnicima, dok je Putin djelovao bez ograni\u010denja hvale\u0107i se ruskim nuklearnim arsenalom i \u0161alju\u0107i topni\u010dke granate na Ukrajinu.<\/p>\n\n\n\n Macron je nazvao Bidena i Scholza da im ka\u017ee kako \u017eeli iskoristiti nadolaze\u0107i summit u Parizu za slanje poruke Putinu. Zapadne prijestolnice trebale bi prestati isklju\u010divati vojne opcije, rekao je Macron objasniv\u0161i \u010delnicima da nakon summita \u017eeli iza\u0107i u javnost s novim pristupom.<\/p>\n\n\n\n Scholz je odgovorio da \u0107e ako Macron iza\u0111e u javnost, zajedno s drugim \u010delnicima biti prisiljeni odbiti takvu opciju. Savjetovao je Macronu da ne poduzme taj potez rekav\u0161i da bi to moglo stvoriti osje\u0107aj nejedinstva me\u0111u saveznicima.<\/p>\n\n\n\n Bolno pitanje za saveznike<\/strong><\/p>\n\n\n\n Macron je mjesecima ispitivao stav Scholza i drugih \u010delnika o potrebi strate\u0161ke promjene. Visoki francuski vojni \u010dasnik Thierry Burkhard poslao je pismo svojim kolegama iz NATO-a u kojem opisuje kako bi saveznici mogli podr\u017eati Ukrajinu postrojbama unutar zemlje. Te su ideje uklju\u010divale lokalnu obuku ukrajinskih trupa, upravljanje obrambenim sustavima i pomo\u0107 u kiberneti\u010dkom ratu, rekao je francuski du\u017enosnik.<\/p>\n\n\n\n Ali mogu\u0107nost stacioniranja zapadnog osoblja u Ukrajini – bilo civilnog ili vojnog – potaknula je bolno pitanje o tome kako bi saveznici trebali odgovoriti ako netko pogine u ruskom napadu.<\/p>\n\n\n\n Bidenova administracija bila je zabrinuta da bi Rusija mogla napadati francuske trupe u Ukrajini, prema jednom ameri\u010dkom du\u017enosniku. To bi riskiralo uvla\u010denje Francuske i potencijalno drugih zapadnih zemalja u sukob.<\/p>\n\n\n\n Macron je, me\u0111utim, rekao saveznicima da ne\u0107e biti potrebe za uklju\u010divanje NATO-a ili SAD-a ako Rusija napadne francuske trupe. Francuska je imala gubitaka u vojnim kampanjama u Africi, primjerice, a nije se obratila za pomo\u0107 saveznicima.<\/p>\n\n\n\n Prije po\u010detka summita u velja\u010di slova\u010dki premijer Robert Fico rekao je na televizijskom brifingu da su mu pripremni materijali koje je dobio za summit izazvali trnce. Dokumenti, rekao je, sugeriraju da niz zemalja NATO-a i EU razmatra slanje trupa u Ukrajinu. Fico je dodao: “Ne mogu re\u0107i u koju svrhu i \u0161to bi tamo trebali raditi.”<\/p>\n\n\n\n Rast napetosti u Europi<\/strong><\/p>\n\n\n\n Napetost je rasla do trenutka kada su Fico, Scholz, O’Brien i drugi \u010delnici stigli u Elizejsku pala\u010du 26. velja\u010de. Skupina je sjedila za duga\u010dkim stolom ispod pozla\u0107enog stropa pala\u010de. Macron je podijelio svoja razmi\u0161ljanja o potrebi za strate\u0161kom dvosmisleno\u0161\u0107u.<\/p>\n\n\n\n Francuski predsjednik zatim je zamolio Scholza, koji je sjedio do njega, da odgovori. Scholz se o\u0161tro usprotivio toj ideji, rekli su du\u017enosnici upoznati sa sastankom. Jedan po jedan, \u010delnici su uzimali rije\u010d i pristojno odbacili ideju, uklju\u010duju\u0107i one iz Nizozemske, Poljske i Gr\u010dke. Estonski premijer podr\u017eao je Macrona rekav\u0161i da lideri trebaju prestati govoriti \u0161to ne\u0107e u\u010diniti u sukobu i koncentrirati se na ono \u0161to ho\u0107e.<\/p>\n\n\n\n O’Brien je pozvao sudionike da izraze sna\u017enu potporu inicijativama oko kojih su se svi slo\u017eili -uklju\u010duju\u0107i potrebu da se ubrza dotok streljiva u Ukrajinu i obuka ukrajinskih trupa – umjesto da se fokusiraju na me\u0111usobne razlike.<\/p>\n\n\n\n Nakon zajedni\u010dkog ru\u010dka \u010delnici su se vratili u svoje hotele. Macron je u me\u0111uvremenu stao za govornicu u prostoriji punoj novinara najaviv\u0161i da saveznici poja\u010davaju napore u nabavi topni\u010dkog streljiva i projektila dugog dometa za Kijev te da rade i na uspostavljanju proizvodnje oru\u017eja unutar Ukrajine.<\/p>\n\n\n\n Sve se promijenilo u dvije godine<\/strong><\/p>\n\n\n\n Upitan jesu li \u010delnici na summitu razgovarali o mogu\u0107nosti slanja vojnika u Ukrajinu, Macron je rekao da o tome nema konsenzusa, ali da se ni\u0161ta ne smije isklju\u010diti.<\/p>\n\n\n\n “Mnogi ljudi koji danas ka\u017eu ‘nikad’ prije dvije godine su govorili: ‘Nikad tenkovi, nikad avioni, nikad projektili dugog dometa.’ Podsje\u0107am da su prije dvije godine mnogi za ovim stolom govorili kako \u0107e ponuditi vre\u0107e za spavanje i kacige”, rekao je Macron.<\/p>\n\n\n\n Vrativ\u0161i se u svoju hotelsku sobu, Scholz je bio u nevjerici, rekli su du\u017enosnici. Macron je javno iznosio ideje koje su on i drugi \u010delnici privatno odbacili ranije tog dana. Njema\u010dkog kancelara tako\u0111er je pogodilo Macronovo spominjanje kaciga. Berlin je bio izlo\u017een porugama jer je ponudio slanje 5000 kaciga ukrajinskim snagama po\u010detkom 2022. kada je Rusija pripremala svoju invaziju. Njema\u010dki du\u017enosnici rekli su da su samo odgovorili na ukrajinski popis \u017eelja sa stavkama koje je bilo najlak\u0161e poslati bez parlamentarnih i drugih procedura odobrenja.<\/p>\n\n\n\n