![\"\"](\"https:\/\/otpor.media\/wp-content\/uploads\/2024\/05\/is1.jpg\")
<\/figure>\n\n\n\nVrelinu grada Mostara zamijenila je ovim selom, gdje joj je djedovina.<\/p>\n\n\n\n
Naslijedila je vikendicu od oca, a odluku je donijela, kako ka\u017ee, zbog \u017eivota u prirodi, ali i lijepih sje\u0107anja na selo u kojem je provodila raspuste.<\/p>\n\n\n\n
“Mislim da se ljudi lagano vra\u0107aju, mo\u017eda ne u potpunosti \u017eivjeti, ali znam dosta prijatelja i kolega koji su krenuli raditi vikendice i sve vi\u0161e odlaze (iz grada), bili oni samci, s djecom ili s partnerima”, ka\u017ee Iva za Radio Slobodna Evropa (RSE), koja u ovom kraju vidi turisti\u010dki potencijal.<\/p>\n\n\n\n
Iz Mostara se u ovo mirno selo doselio i Ivan Skoko.<\/p>\n\n\n\n
“Tu mi je obiteljska ku\u0107a, tu mi je otac ro\u0111en, tu sam dolazio kao mali, jer mi je tu \u017eivjela dedina sestra. Kad smo naslijedili tu ku\u0107u onda smo je po\u010deli lagano renovirati, to je stara kamena ku\u0107a”, rekao je Ivan za RSE, dodaju\u0107i da \u017eeli sa\u010duvati naslije\u0111e.<\/p>\n\n\n\n “Ti kad do\u0111e\u0161 ovdje u selo, ovdje nema vriske, nema auta, samo \u010dujete tu i tamo neku koku, psa nekog u daljini i to je to”, opisuje Ivan razloge svojeg povratka<\/p>\n\n\n\n Poljoprivreda samo za privatne potrebe<\/strong><\/p>\n\n\n\n Nekada\u0161nje bavljenje poljoprivredom mje\u0161tani na jugu Bosne i Hercegovine su zamijenili radom u lokalnim firmama. Duhan, vinovu lozu i krompir, po \u010demu su nekada bili poznati, sada uzgajaju samo za vlastite potrebe.<\/p>\n\n\n\n Kako navodi predsjednik mjesne zajednice Rasno, Mate Skoko, u selu ima i nekoliko p\u010delara koji uzgajaju med.<\/p>\n\n\n\n “Ako \u017eivi\u0161 na selu i to ne radi\u0161, onda je \u017eivot na selu samo tro\u0161ak”, smatra Skoko.<\/p>\n\n\n\n Za razliku od prethodnih godina, Penava ka\u017ee da je posu\u0161ko polje postalo suho za uzgoj poljoprivrednih kultura zbog jakih temperatura, a plodovi su unosni tek nakon svake \u010detvrte, pete godine.<\/p>\n\n\n\n “Ljudi su po\u010deli sa smiljem, ali nije bilo otkupa, nisu imali gdje s uljem, a bilo im je obe\u0107ano tr\u017ei\u0161te. Ljudi rade svoje vrtove i oko ku\u0107e, a u drugim selima (Rakitno) uzgajaju krumpire, kupus, jer tamo uspijevaju i onda prodaju to kasnije”, opisuje Penava.<\/p>\n\n\n\n Prema podacima podru\u010dne osnovne \u0161kole, u zadnjih pet godina se broj u\u010denika nije drasti\u010dno mijenjao. Kao i prethodnih, i ove godine klupe pune dvadesetak u\u010denika.<\/p>\n\n\n\n Prema Skoki, trend odlaska mje\u0161tana u inozemstvo smanjio se u posljednjih nekoliko godina.<\/p>\n\n\n\n “Sad je malo lak\u0161a situacija, ljudi odu da steknu kapital i da se onda s tim vrate ovdje. Mislim da \u0107e se nekoliko mladih vratiti, jer su oti\u0161li na pet, \u0161est godina”, navodi Skoko koji ima dosta rodbine u inozemstvu.<\/p>\n\n\n\n Oko 25 kilometara dalje, u selu Batin kod Posu\u0161ja, sli\u010dna je situacija. U selu \u017eivi oko 600 stanovnika.<\/p>\n\n\n\n Slaven Penava, predsjednik mjesne zajednice ka\u017ee da se u zadnjih nekoliko godina od 100 ljudi, vratilo oko 70.<\/p>\n\n\n\n I on je bio jedan od onih koji su planirali oti\u0107i, ali je odustao.<\/p>\n\n\n\n “Onda sam zastao, iako sam na\u0161ao posao tamo. Pitao sam se kako pre\u017eivjeti tamo, kako platiti stan, re\u017eije, dok si ovdje u svojoj ku\u0107i. Iz moje perspektive, taj odlazak se u\u010dinio neprihvatljivim, upravo zbog toga sam tu na svome, nisam negdje zbijen u nekom stan\u010di\u0107u, a ispod i iznad mene je susjed kojemu smetam, imam svoj mir”, obja\u0161njava Penava.<\/p>\n\n\n\n BiH nema slu\u017ebene podatke o broju gra\u0111ana koji su se odselili ili vratili u domovinu jer statisti\u010dke agencije bilje\u017ee samo registrirane migracije.<\/p>\n\n\n\n Jedini dostupni podaci su oni iz Unije za odr\u017eivi povratak i integracije BiH koji pokazuju da se, iz Zapadnohercegova\u010dke \u017eupanije (kojoj pripadaju \u0160iroki Brijeg, Posu\u0161je i Grude) iselilo oko 15 tisu\u0107a mladih u proteklih deset godina, a iz Posu\u0161ja, Gruda i \u0160irokog Brijega nekoliko tisu\u0107a.<\/p>\n\n\n\n Koji su motivi za ostanak?<\/strong><\/p>\n\n\n\n Kako ka\u017ee Penava, ljudi sada ve\u0107inom ostaju, jer privrednici \u0161ire poslove, a \u010desto se tra\u017ee kerami\u010dari i vodoinstalateri.<\/p>\n\n\n\n U selu postoji nekoliko tvrtki koje se bave proizvodnjom metalne bravarije koje zapo\u0161ljavaju lokalne mje\u0161tane.<\/p>\n\n\n\n Prema podacima Porezne uprave FBiH koje je proslijedio Federalni zavod za statistiku, na podru\u010dju Zapadnohercegova\u010dke \u017eupanije je u proteklih nekoliko godina stabilan broj otvorenih privrednih dru\u0161tava. Tako ih je pro\u0161le i pretpro\u0161le godine otvoreno 90, odnosno 93, a 2021. godine je otvoreno njih 85.<\/p>\n\n\n\n Penava primje\u0107uje da se nekoliko mladih parova vratilo, \u0161to zbog djece koja idu u vrti\u0107, \u0161to zbog ni\u017eih tro\u0161kova \u017eivota. Podru\u010dna osnovna \u0161kola u Batinu postoji od osamdesetih godina, a broji trideset i jednog u\u010denika. U posljednjih pet godina \u0161kola bilje\u017ei porast u broju u\u010denika. Tako je 2020. godine bilo 28 u\u010denika, a pro\u0161le 33.<\/p>\n\n\n\n Dodaje i da su \u010desti sun\u010dani dani i kr\u0161evitost kraja pogodni za izgradnju solarnih elektrana, kojih je sve vi\u0161e u tom dijelu Bosne i Hercegovine.<\/p>\n\n\n\n Kako su naveli iz Regulatorne komisije za energiju u Federaciji Bosne i Hercegovine, na podru\u010dju zapadne Hercegovine ima 87 solarnih elektrana, od kojih je najve\u0107i broj u Posu\u0161ju.<\/p>\n\n\n\n Selo je nedavno dobilo djelomi\u010dnu rasvjetu, koja se treba zavr\u0161iti u idu\u0107im mjesecima, ali je cesta u nekim dijelovima u lo\u0161em stanju.<\/p>\n\n\n\n Kroz selo je planirana i izgradnja biciklisti\u010dke staze. Sve to je, ka\u017ee, perspektiva za ruralni turizam.<\/p>\n\n\n\n “Znam ljude koji su u selu napravili ku\u0107e za odmor s bazenima, super rade. Ljudi im dolaze iz hrvatskog zagorja, jer Posu\u0161je ima jako dobar polo\u017eaj, za sat vremena ste na Blidinju (park prirode) i na moru”, navodi Penava.<\/p>\n\n\n\n \u017divotinjske farme i vikendice budu\u0107nost sela<\/strong><\/p>\n\n\n\n Oko tristotinjak stanovnika koji \u017eive u selu Ledinac kod Gruda, nastoje ponukati sve da ostanu, ali i potaknuti doseljavanje.<\/p>\n\n\n\n Tako u selu postoje tri automehani\u010darske radnje, poljoprivredna i \u017eivotinjska farma, kao i lokalni obrti koji proizvode kovane ograde i PVC aluminijske otvore.<\/p>\n\n\n\n \u017dana Alpeza, stanovnica Ledinca i predsjednica Udruge “Pravi put” isti\u010de kako mjesna zajednica uskoro planira izgraditi dvoranu sa sportskim sadr\u017eajima, u suradnji s Op\u0107inom Grude i drugim investitorima.<\/p>\n\n\n\n “U selu ima mjesna osnovna \u0161kola i mati\u010dni ured. Donedavno smo imali i po\u0161tu koja je zatvorena, bila je korisna i za penzionere”, navodi Alpeza.<\/p>\n\n\n\n Podaci lokalne osnovne \u0161kole pokazuju da \u0161kola u posljednjih nekoliko godina broji \u010detrdesetak \u0111aka.<\/p>\n\n\n\n Ka\u017ee da skoro svaka obitelj, poput njene, ima vrt gdje sade vo\u0107e i povr\u0107e za svoje potrebe. Zbog uvedene gradske vode lako im je natapati smokve, mrkve, blitvu, masline i vinovu lozu.<\/p>\n\n\n\n “Prije je bilo dosta razvijeno sto\u010darstvo, nijedna njiva nije bila zapu\u0161tena, kao \u0161to ih ima sada. Planiramo sagraditi i plastenik da imamo i zimi svoje proizvode”, obja\u0161njava Alpeza \u010dija se obitelj prije rata bavila proizvodnjom i prodajom hercegova\u010dkog ravnjaka, koja je vrsta duhana.<\/p>\n\n\n\n “Svaka ga je ku\u0107a sadila, to je prete\u017eno bila sorta koja jako dobro podnosi su\u0161na razdoblja, vode u to doba nije bilo. \u010catrnje su se koristile za zalijevanje. Nakon \u0161to ga osu\u0161ite imate gotov proizvod i nosite ga u lokalnu duhansku stanicu, bila je ovdje u Grudama, onda ona procijeni kvalitet i vi odmah dobijete novac”, opisuje Alpeza.<\/p>\n\n\n\n Ona je odlu\u010dila ostati u BiH kako bi, ka\u017ee, pomogla informati\u010dkom opismenjavanju gra\u0111ana BiH, ali i ponudila im prilike za pokretanje biznisa. Tako organizira radionice i te\u010dajeve na temu \u017eena u socijalnom poduzetni\u0161tvu, informati\u010dke pismenosti, te poljoprivrede i ruralnog razvoja<\/p>\n\n\n\n “Nikad se ne zna gdje se mo\u017ee stvoriti mre\u017ea suradnje”, navodi Alpeza \u010dija je rodbina odselila devedesetih u Njema\u010dku.<\/p>\n\n\n\n “Vra\u0107aju se (rodbina) poprili\u010dno \u010desto, obnovili su ku\u0107u, kupili zemlji\u0161te. Njih ima troje, \u010detvero, pretpostavljam da \u0107e se nekada vratiti, rekli su da ho\u0107e, da ne \u017eele tamo umrijeti, ali ne znam kada”, ka\u017ee Alpeza.<\/p>\n\n\n\n Osim ruralnog, turisti\u010dkim potencijalom ovog dijela BiH mje\u0161tani smatraju i nekropole ste\u0107ana iz sredine 19. stolje\u0107a.<\/p>\n\n\n\n Radi se o srednjovjekovim nadgrobnim spomenicima koji se nalaze na tentativnoj listi dobara UNESCO-a. To je lista potencijalnih dobara koje neka zemlja smatra pogodnim za upis na Listu svjetske ba\u0161tine UNESCO-a.<\/p>\n\n\n\n Osim ste\u0107aka i \u0161kole, dugovje\u010dna je i lokalna crkva, stara vi\u0161e od 150 godina koja je, kako ka\u017ee Skoko, “zadnja kameno zidana crkva” u tom dijelu Hercegovine.<\/p>\n\n\n\n![\"Ivan](\"https:\/\/dnevni.ba\/media\/\/ivan%20skoko.webp\")
<\/figure>\n\n\n\n![\"Slaven](\"https:\/\/dnevni.ba\/media\/\/slaven%20penava.webp\")
![\"Osnova](\"https:\/\/dnevni.ba\/media\/\/osnova%20skola%20rasno.webp\")
<\/p>\n\n\n\n![\"Zana](\"https:\/\/dnevni.ba\/media\/\/zana%20alpeza.webp\")
<\/figure>\n\n\n\n![\"Ledinac](\"https:\/\/dnevni.ba\/media\/\/ledinac%20grude.webp\")
<\/figure>\n\n\n\n