Ako se proizvodnju energije \u017eeli odvojiti od kori\u0161tenja fosilnih izvora, to se mo\u017ee posti\u0107i samo elektrifikacijom privrede \u2013 a za nju je nu\u017ean crveni metal. \u201eBakar je na temelju svojih fizikalnih osobina \u2013 prije svega svoje elektri\u010dne vodljivosti \u2013 najva\u017enija sirovina za energetski zaokret\u201d, ka\u017ee Joachim Berlebach iz firme Earth Resource Investments iz Z\u00fcricha u razgovoru za DW. \u201eAko stvarno \u017eelimo napustiti kori\u0161tenje fosilnih izvora energije, trebali bismo u idu\u0107a tri desetlje\u0107a otprilike jednaku koli\u010dinu bakra kao u cijeloj dosada\u0161njoj ljudskoj povijesti.\u201d<\/p>\n\n\n\n
Michael Widmer je strateg za sirovine u banci Bank of America (BofA). I on je u njema\u010dkim novinama za ekonomska pitanja Handelsblatt kao glavni razlog rasta cijene bakra naveo dekarbonizaciju privrede. \u201eBakar se koristi u gotovo svim bran\u0161ama i zato vrijedi kao indikator konjunkture.\u201d<\/p>\n\n\n\n Nema dovoljno rudnika bakra<\/strong><\/p>\n\n\n\n Ali, ne samo da potra\u017enja raste, nego i ponuda stagnira ili \u010dak opada, \u0161to cijene dodatno tjera u visine. Stru\u010dnjak za sirovine Berlebach se tomu ne \u010dudi: \u201eZbog nedostatka investicija u nove rudnike u posljednjih deset godina nema dovoljno rudnika bakra.\u201d<\/p>\n\n\n\n Na nedostatak investicija \u017eali se i analiti\u010dar Widmer iz BofA. Na temelju podataka koje je prikupila Me\u0111unarodna agencija za energiju (IEA), ka\u017ee Widmer, \u201emo\u017eemo procijeniti kolika \u0107e biti godi\u0161nja potra\u017enja za bakrom do 2050. godine. Onda mo\u017eemo izra\u010dunati koliko moramo investirati u nove rudnike: najmanje 127 milijardi dolara godi\u0161nje. Ali, pro\u0161le godine je to bilo samo 104 milijarde dolara. Od 2012. su se investicije stalno smanjivale.\u201d<\/p>\n\n\n\n Novi rudnici nailaze \u010desto na otpor<\/strong><\/p>\n\n\n\n Ali to nije sve, problem se ne mo\u017ee brzo rije\u0161iti, ka\u017ee Berlebach: \u201e\u010cak i ako bi cijena bakra dalje rasla, njegova proizvodnja ne bi mogla biti dovoljno brzo pove\u0107ana, jer od prvog bu\u0161enja do proizvodnje pro\u0111e do 15 godina. Zbog pada koli\u010dine bakra u ruda\u010di novi rudnici moraju biti koncipirani i s ve\u0107im kapacitetom.\u201d<\/p>\n\n\n\n Ali, novi rudnici nailaze \u010desto na otpor, ka\u017ee Widmer, jer \u201eva\u0111enje bakra optere\u0107uje okoli\u0161\u201d. U razgovoru za Handelsblatt on ukazuje na jedan primjer iz sredi\u0161nje Amerike: pro\u0161le godine je rudarsko poduze\u0107e First Quantum moralo zatvoriti najve\u0107i rudnik bakra u Panami. \u201eNajprije je postojao konflikt izme\u0111u vlade i poduze\u0107a First Quantum. Onda su do\u0161li prosvjedi lokalnog stanovni\u0161tva. Na kraju je vlada zatvorila rudnik i rekla da on vi\u0161e ne\u0107e do\u0107i na tr\u017ei\u0161te.\u201d<\/p>\n\n\n\n Va\u0111enje bakra u Njema\u010dkoj se ne isplati<\/strong><\/p>\n\n\n\n Kad se radi o sirovinama ili metalima, uvijek se \u010duje napomena da ove ili one sirovine ima i u Njema\u010dkoj, ali da ju samo treba iskopati. Joachim Berlebach stvari ne vidi tako. Proizvodnja bakra u Njema\u010dkoj se ne isplati, u rudama ga je razmjerno malo i to je mogu\u0107e \u201esamo teoretski\u201d, ka\u017ee Berlebach.<\/p>\n\n\n\n “Rudarstvo u velikim koli\u010dinama u Njema\u010dkoj po mom mi\u0161ljenju nije mogu\u0107e zbog nedostatka velikih nalazi\u0161ta i birokratski postupaka koji dugo traju. Mi smo ovisni o nalazi\u0161tima u Ju\u017enoj Americi ili u Kongu.\u201d Na na\u0161e pitanje, bi li Njema\u010dka mogla rije\u0161iti svoju ovisnost o uvozu bakra, on je zato kratko i jasno odgovorio: \u201eNe!\u201d<\/p>\n\n\n\n A bez bakra, bez obzira odakle on dolazio, se ne mo\u017ee. \u201eZa dalekovode se mo\u017ee, istina, koristiti aluminij, ali \u010dim vam je potrebna neka zavojnica, kao primjerice u nekoj vjetroelektrani ili elektri\u010dnom automobilu, ne mo\u017eete bez bakra. Aluminij ima samo 65 posto vodljivosti bakra, kablovi od njega bi bili predebeli.\u201d<\/p>\n\n\n\n Visoke cijene bakra zasad ostaju<\/strong><\/p>\n\n\n\n Analiti\u010dar Michael Widmer iz Ban of America smatra da \u0107e visoka cijena bakra trajno ostati. \u201eNaravno da mo\u017ee do\u0107i do kratkoro\u010dnih korektura, ali dugoro\u010dno o\u010dekujem rast cijena\u201d, ka\u017ee Widmer za Handelsblatt. Taj metal stoji zacijelo pred jednim takozvanim \u201esuperciklusom\u201d, koji \u0107e dugo trajati.<\/p>\n\n\n\n Ni Joachim Berlebach ne ra\u010duna s padom cijena. \u201eTrenutno Future Markets ukazuju na rastu\u0107e cijene. Nesta\u0161ica kod vlasnika rudnika je na najvi\u0161oj razini.\u201d Istovremeno tro\u0161kovi va\u017eenja i daljnje obrade bakra su \u201ena rekordno niskoj razini\u201d.<\/p>\n\n\n\n Ali, sti\u017eu i ovakve vijesti: Norve\u0161ka vlada priprema po\u010detak va\u0111enja bakra na velikim dubinama mora ispred svoje obale. Ve\u0107 po\u010detkom 2023. je mjerodavna ustanova za projekte na morskoj pu\u010dini izvijestila da se u norve\u0161kim vodama nalaze \u201evelike koli\u010dine rudnog bogatstva\u201d. Ne samo cinka i kobalta, nego i bakra. Ali, izgleda isklju\u010denim da bi to moglo zadovoljiti aktualnu glad za crvenim zlatom.<\/p>\n\n\n\n OTPOR.Media<\/sup><\/strong><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Dugo je cijena bakra na svjetskim tr\u017ei\u0161tima samo neznatno oscilirala i za investitore nije igrala nikakvu veliku ulogu. Ali, izgleda da se to upravo mijenja. Od travnja se cijena crvenoga metala uporno pribli\u017eava granici od 10.000 dolara za tonu. Do tada je postojala pouzdana korelacija izme\u0111u globalnoga privrednog rasta i potra\u017enje za bakrom. Ali, sad […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"iawp_total_views":1,"_jetpack_feature_clip_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":""},"categories":[70],"tags":[],"class_list":["post-28456","post","type-post","status-publish","format-standard","category-poljopriveda-i-ekologija"],"yoast_head":"\n![\"\"](\"https:\/\/otpor.media\/wp-content\/uploads\/2024\/05\/bakar.jpg\")
<\/figure>\n\n\n\n![\"\"](\"https:\/\/otpor.media\/wp-content\/uploads\/2024\/05\/bakar-rudnik.jpg\")
<\/figure>\n\n\n\n